Plin je općeprihvaćeni prijelazni energent između fosilne i zelene ere, a osim plina koji se transportira plinovodima, sve je više i onog iz LNG-a. Upravo je LNG sve više predmet analiza koje preispituju da li je njegovo korištenje zbilja “prijelazno zeleno” ili je on u konačnici bliži fosilnim gorivima.

Ovo je posebno aktualno u Hrvatskoj jer je napokon početkom ove godine, nakon više desetljeća planiranja i projektiranja, pušten u rad plutajući LNG terminal u Omišlju na Krku, a koji bi srednjoročno trebao prerasti i u fiksni projekt s većim volumenom na kopnu.

Naime, kako piše Gas outlook, industrija nafte i plina razmišlja o upotrebi blockchain tehnologije za digitalno praćenje LNG teretnih transakcija. Analitičari procjenjuju da bi ova tehnologija mogla biti rješenje za zabrinutost oko transparentnosti u vezi s “ugljično neutralnim” trgovanjem ovim energentom.

Koncept “ugljično neutralnog” LNG-a nije bez problema i Okolišno, društveno i korporativno upravljanje (ESG) je pod sve većim nadzorom investitora, vlada, zajmodavaca, zaposlenika i potrošača. Trenutno ne postoje standardizirane metode za točno mjerenje i praćenje izravnih i neizravnih emisija povezanih s cijelim lancem opskrbe LNG-om. Ali ima napora koji se pojavljuju.

“Postoji zabrinutost svih dionika oko integriteta izvješćivanja o ugljičnom dioksidu, dosljednosti i metodologija koje se primjenjuju. Prijašnji pokušaji industrije bili su opterećeni problemima dvostrukog brojanja, porijekla kompenzacija, transparentnosti metodologija provjere i problema s kvalitetom podataka”, kaže Scott Waller, konzultant u EY-u.

To je osobito slučaj jer LNG industrija nastoji produžiti i proširiti upotrebu prirodnog plina – na primjer korištenjem brodova na LNG – u skladu s argumentom da nadoknađuje veće emisije iz upotrebe ugljena, nafte i dizela.

U ovom trenutku nedostaju dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju. UN procjenjuje da blockchain tehnologija može osigurati veću transparentnost oko emisija stakleničkih plinova i olakšati praćenje i izvješćivanje o smanjenim emisijama.

Time bi riješila moguće probleme dvostrukog brojanja jer su izvješćivanje i provjera klimatskih mjera od ključne važnosti za postizanje ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma, a i njegovih još strožih modifikacija od kojih će neke vjerojatno biti dogovorene i na aktualnom sumitu Glasgow Climate Change Conference u Škotskoj.