Prošli mjesec je, prema “flash” procjeni državnih statističara, donio blago pojeftinjenje košarice cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju na kojima se temelje izračuni inflacije, dok je u usporedbi s istim lanjskim mjesecom rast potrošačkih cijena usporio na 4,7 posto.

Već prvog dana u mjesecu, pak, Porezna uprava objavljuje podatke o potrošnji mjerenoj fiskaliziranim prometima poduzetnika u prethodnom mjesecu, a oni za studeni kažu da su karticama i gotovinom plaćeni računi vrijedni nešto manje od 2,9 milijardi eura. To je za oko 360 milijuna eura ili 14 posto više nego u prošlogodišnjem studenome.

Blago usporavanje
Detaljnija slika po djelatnostima pokazuje da je porast prijavljenih prometa u trgovini na malo, koja obično nosi približno polovicu ukupnog u sustavu fiskalizacije, rastao nešto sporijim tempom; ukupno je u maloprodaji (bez motornih vozila) evidentiran 13,4 posto veći promet u odnosu na studeni 2022. (1,46 prema 1,29 mlrd. eura).

Pritom je tempo rasta prometa koji je prošao fiskalne blagajne supermarketa i hipermaketa bio i nešto sporiji – ostvarenih 680 milijuna eura u međugodišnjim usporedbama predstavlja porast za 11 posto. Valja primijetiti da su trgovci to povećanje prometa ostvarili na nešto manjem broju izdanih računa negoli tijekom lanjskog studenog.

Koliko stope rasta prometa odražavaju stvarno povećanje potrošnje, a koliko odražavaju rast cijena iz podataka o fiskalizaciji ne može se pouzdano reći, jer oni ne govore o strukturi kupljenih roba i plaćenih usluga.

Kako bilo, promatraju li se kumulativni podaci, stope rasta fiskaliziranih prometa u ovoj godini obilježenoj usporavanjem inflacije, posljednjih mjeseci bilježe blago usporavanje. Trenutačno je rast nešto ispod 20 posto, dok je primjerice u prvoj polovici godine bio nešto iznad 20 posto.

U prvih 11 mjeseci poduzetnici iz svih djelatnosti putem fiskalnih blagajni zabilježili su ukupno više od 36,8 milijardi eura prometa, što je nepunih šest milijardi eura više nego lani ili, u postocima, 19 posto više.

U ugostiteljstvu su, primjerice, stope rasta prijavljenih prometa bile osjetno veće. Na 6,6 posto više izdanih računa u toj je djelatnosti fiskalizirani promet u odnosu na lani povećan za 23 posto, sa 2,82 na 3,47 milijardi eura. Promatra li se samo studeni, u godišnjim usporedbama izdali su računa u vrijednosti 189 milijuna eura, što je 24 posto više nego lani.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Signal podcijenjenosti
U djelatnosti trgovine na malo na neznatno manjem broju izdanih računa u odnosu na prošlu godinu ostvareno je 15 posto više prometa. U trgovačkim lancima, pak, broj računa je bio malo veći nego lani, dok je promet povećan 18 posto.

Podatke o fiskalizaciji mnogi zbog svega iščitavaju i kao signal određene podcijenjenosti službene inflacije. Istodobno, statistički podaci o prometima u maloprodaji zasad su dostupni za prvih deset mjeseci. Prema DZS-u, od početka godine do kraja listopada nominalni je maloprodajni promet u odnosu na lani porastao 12,4 posto, a realno 2,9 posto.