Zbog porezne reforme kojom je Vlada startajući s ovom godinom željela smanjiti opterećenje plaća za mlade, gradonačelnici, načelnici i župani prije pola godine bili su na nogama, apelirajući da se lokalne proračune poštedi smanjenja prihoda, no sedam se gradova i općina ipak odlučilo da s 1. siječnjem uvede promjene svojih stopa prireza porezu na dohodak. 

Grad Bjelovar izdvaja se po spremnosti da reže ovaj izvor prihoda – najprije je prošlog proljeća smanjio prirez s 12 na 9 posto, a potom je drugi put u istoj godini odlučio spustiti stopu na 6 posto. Bjelovarski gradski oci najavljuju da i nakon prepolavljanja neće stati, te da im je u planu do kraja mandata potpuno ukinuti prirez svojim poreznim obveznicima. Grad Sinj je takvu odluku već donio i ukinuo prirez koji je dosad obračunavao po stopi od 8 posto, dok je Grubišno Polje prepolovilo prirez s 10 na 5 posto. Nešto skromniji u smanjenju bili su u gradu Metkoviću, koji je spustio ovaj teret s 10 na 8 posto. Općina Jakšić svoj je prirez prepolovila na 5 posto, Kanfanar je spustio stopu s 5 na 3 posto, a Belica je dosadašnji 1-postotni prirez ukinula.

Bitniji im proračun
Jedan od gradova koji su se odlučili na ukidanje prireza bio je i Gospić, u kojemu se zbog političke krize i prijetnji izvanrednim izborima u samo mjesec dana nakon usvajanja takvu odluku poništilo. Formalno sa zadnjim danom prošle godine na stranicama porezne uprave još nije bilo objavljeno da je gradsko vijeće odustalo od ukidanja prireza, no odluka je donesena pred sam Božić, s obrazloženjem da je nužno za osiguranje napretka grada.

U proračun za 2020. koji je dosegao dosad najvišu razinu i prešao 100 milijuna kuna, s vraćanjem prireza osigurano je oko 3 milijuna kuna prihoda koji će, kako je zaključeno, biti usmjereni na ulaganja značajna za kvalitetu života tamošnjih građana. Odricanje prihoda od prireza porezu na dohodak proteklih godina bilo je vidno intenzivnije nego tijekom prošle godine.

Tome je bila pridonijela i odluka vlade da se državni proračun u cijelosti odrekne poreza na dohodak u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave, pa je najava uvođenja mjere oslobađanja poreza na dohodak mladih radnika, do 25, odnosno do 30 godina, zasad ipak oslabila taj trend. Inače, prema posljednjim podacima, od 555 gradova i općina prirez ne naplaćuje nešto manje od polovice, ukupno 252. 

Većina s 10%
Čak 21 lokalna samouprava ima prirez od 12 do maksimalnih 18 posto, a 104 grada i općine ima stopu od 10 posto. Sam vrh ljestvice po najvećim stopama prireza, a koju čine u pravilu veliki gradovi, nije se bitno izmijenio. 

Rekorder je Zagreb koji niti ne razmišlja ozbiljno o smanjenju stope koja je na maksimalnom predviđenoj razini od 18 posto, a prije par godina povećanjem stope na 15 posto u skupinu s najvišim stopama prireza ušao je Split, dok se Dubrovnik spustio među one sa stopom od 10 posto. Prošle godine prirez je ukinula i Sveta Nedjelja, konstatirajući, kao i ostali koji su se odlučili na takav porez, da ipak nisu osjetili bitan negativan efekt gašenja tog izvora prihoda.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost