Proračunska transparentnost lokalnih jedinica u Hrvatskoj iz godine u godinu se popravlja, no i dalje postoje prevelike razlike među pojedinim općinama i gradovima, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju istraživanja Instituta za javne financije (IJF). Novo istraživanje transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica pokazalo je da se prosječna proračunska transparentnost popravila – u četiri posljednja ciklusa se gotovo udvostručila, s 1,8 na 3,52 objavljenih dokumenata.

Najveću su transparentnost pokazale županije s prosjekom od 4,9 objavljenih dokumenata, a slijede gradovi s 4 te općine s 3,3 prosječno objavljenih proračunskih dokumenata. Transparentnost se mjeri brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na stranicama svih županija, gradova i općina, a radi se o pet dokumenata – godišnjem izvršenju proračuna za 2016., polugodišnjem izvršenju proračuna za 2017., prijedlogu proračuna za 2018., izglasanom proračunu za 2018. i proračunskom vodiču za građane za 2018. Znanstvenica u IJF-u Mihaela Bronić ističe da se prosječna transparentnost popravlja, no razlike su velike i dosta još općina i gradova treba uložiti trud da objave svih pet dokumenata – 25 općina nema još nijedan dokument, a 41 općina i dva grada su objavile po jedan.

Najveći skok u razini transparentnosti, koja se kreće od nule do pet ostvarile su općine Dugopolje, Posedarje, Rugvica i Svetvinčenat, koje su u odnosu na lani, kad nisu objavile niti jedan dokument. Priznanje IJF-a za objavljenih pet traženih dokumenata ove je godine dobilo 17 županija, 54 grada i 107 općina, a prvi puta nema nijednog grada bez objavljenog bar jednog dokumenta. Od ove godine sve općine imaju službene web stranice.