Velika migracija korisnika iz tradicionalnih medija na Internet je započela. Pokazuje to najnovije terensko istraživanje agencije GfK o navikama hrvatskih internauta, provedeno tijekom svibnja. Naime, iz njega proizlazi da svaki drugi korisnik Interneta taj medij koristi svakodnevno, a dodatnih 36 posto barem jednom tjedno. Međutim, dok je prije dominirao e-mail, kao primarni razlog zbog kojeg se Hrvati spajaju na Internet, sada to više nije tako. GfK ukazuje da se Hrvati na Internet sve više spajaju u potrazi za vijestima.

Kupuju bogati
Prema njihovom istraživanju, čak 53 posto korisnika Interneta lista domaće portale kako bi se informirali o dnevnim zbivanjima, a njih 65 posto dodatno pretražuje Mrežu kako bi produbili svoja znanja. Alarmantan je to podatak za sve tradicionalne medije, od onih tiskanih preko radija do televizije, jer 53 posto čitača vijesti na Internetu čini publiku od 700.000 građana koji preferiraju besplatne izvore informiranja. Riječ je uglavnom o surferima iz Zagreba i Dalmacije, onima koji se najviše koriste Internetom, a taj je trend posebno izražen kod osoba mlađih od 24 godine. Dodatno to potvrđuje jedno drugo istraživanje, koje je proveo Gemius, o posjećenosti hrvatskih web siteova. Iz njega je vidljivo da vrhom ljestvice najposjećenijih online odredišta u Hrvatskoj dominiraju web portali s vijestima. U svibnju ih se čak devet našlo među 15 najposjećenijih web portala. Među njima su neki dugogodišnji takmaci, poput Tportala i Net.hr-a, ali i neki novi prvaci poput web portala našeg lista – Poslovni.hr. Jedina tražilica specijalizirana za hrvatski Internet, Pogodak.hr, bilježi nešto blaži uspjeh. Prema Gemiusu, nalazi se tek na 32. mjestu po posjećenosti. Apsolutni lider je i dalje Google. To se ne može zaključiti iz istraživanja posjećenosti domaćih web portala, ali je vidljivo iz svih statistika koje se o hrvatskom internetu objavljuju online, primjerice na Alexi. Osim prihoda od online oglašavanja na web portalima, drugi brzorastući izvor prihoda na domaćem Internetu je e-poslovanje. Online kupuje tek 92.400 građana od njih ukupno 1,32 milijuna koliko ih koristi svjetsku mrežu. Najviše na taj način kupuju Istrani i Primorci, mahom najbogatiji, visokoobrazovani muškarci u zrelim godinama. No osim klasične e-trgovine sve više građana preko Interneta troši na druge aktivnosti. Tako 171.000 građana Internet koristi za skupljanje turističkih informacija i uplatu aranžmana, a 184.800 građana za plaćanje računa.

Najviše mladih
Istraživanje GfK ukazuje da dominantni korisnici Interneta više nisu najbogatiji i najbolje obrazovani. Najveći broj internauta ima srednju školu, a gotovo 60 posto korisnika mjesečno zarađuje manje od 4000 kuna. Najbolje obrazovani, po novome, čine četvrtinu od ukupnog broja hrvatskih korisnika Interneta. Nadalje, samo 25 posto domaćih internauta mjesečno raspolaže s 4000-6000 kuna. Iako su mlađi od 24 godine još visoko zastupljeni u strukturi korisnika (32 posto), poticaj razvoju e-poslovanja je činjenica da gotovo pola hrvatskih internauta čine radno sposobni građani u dobi između 25 i 44 godine.

Hrvatska sa 38 posto u europskom prosjeku

Hrvatska je po postotku aktivnih korisnika Interneta u europskom prosjeku. GfK navodi da je hrvatski prosjek 38 posto, a europski 39 posto. No taj podatak nije osobito impresivan kad se usporedi s drugim tranzicijskim zemljama poput Češke (50 posto) i Slovenije (56 posto). Indikativa je i podatak da se Internetom u RH koristi 38 posto građana iako osiguran pristup Mreži ima 50 posto.