Od 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti EU predviđenih za sanaciju zgrada nakon zagrebačkog potresa, do 30. travnja isplaćeno je nešto više od 400 milijuna kuna, odnosno osam posto od ukupne alokacije, piše u četvrtak Jutarnji list, navodeći da je u povlačenju novca najgore Ministarstvo zdravstva.

Pravomoćna presuda

Beroš izgubio na sudu nakon što je prijavio mladića zbog poruka na Facebooku

Hrvatska je kompletnu alokaciju dobila još u prosincu 2020., a predujam u kolovozu iste godine – ali ni nakon što je Europska komisija zbog pandemijskih uvjeta i činjenice da su nas zadesila dva razorna potresa produljila rok za korištenje tih sredstava do kraja lipnja iduće godine – trošenje bespovratnih sredstava iz Fonda nije se ubrzalo.

Nakon što je u veljači objavljeno da smo dobili produljenje roka, iznos zaprimljenih zahtjeva za nadoknadu sredstava (ZNS) povećan je za nešto manje od 400 milijuna kuna, odnosno 100 milijuna kuna u prosjeku mjesečno, a iznos isplaćenih sredstava povećan je za oko 200 milijuna kuna, odnosno u prosjeku se isplaćuje samo 50 milijuna kuna mjesečno.

Obnova KBC-a Zagreb Hrvatska, dakle, ima još 13 mjeseci da isplati 4,7 milijardi kuna korisnicima, odnosno trebali bismo u prosjeku isplaćivati 361,5 milijuna kuna, odnosno sedam puta više nego što smo isplaćivali u ova četiri mjeseca otkad smo dobili produljenje roka za korištenje.

Ako ne utrošimo taj novac, morat ćemo ga vratiti, a projekti će se onda morati financirati iz drugih izvora, što znači manje novca za druge, razvojne projekte koji se financiraju iz EU.

Iz Ministarstva graditeljstva kažu da su zaključno s 30. travnjem nakon 15 javnih poziva svih provedbenih tijela vezano uz zagrebački potres sklopljena 432 ugovora u vrijednosti od 9,2 milijarde kuna, što uključuje financiranje iz Fonda, ali i drugih izvora. Od ugovorenih projekata koji se financiraju iz Fonda, predano je zahtjeva za isplatu u iznosu od 888 milijuna kuna, odnosno 18 posto, a isplaćeno samo osam posto.

Najgore stoji Ministarstvo zdravstva kao provedbeno tijelo, čiji su korisnici najveće zagrebačke bolnice koje bi se trebale obnavljati nakon potresa. Oni su nakon zatvaranja poziva krajem prošle godine potpisali 52 ugovora vrijedna čak 2,3 milijarde kuna, a alokacija iz Fonda iznosi nešto previše od oko milijardu kuna. Međutim, do danas je stiglo zahtjeva za isplatu u iznosu od nevjerojatnih 5,5 milijuna kuna, odnosno 0,5 posto, a odobreno je jako skromnih 1,9 milijuna kuna ili manje od 0,2 posto.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’