Jedna brojka, mnogo oprečnih tumačenja i pretjerivanja, naročito onih najglasnijih – političara.

Tako bi se mogle sažeti reakcije na objavu statističara o rastu BDP-a u drugom kvartalu. Porastao je 1,2 posto u odnosu na drugi lanjski kvartal, odnosno 1,4 sezonski prilagođeno. Bolji je to rezultat nego kvartal prije (s 0,5%, odnosno 0,2% rasta). Uz dvoznamenkast rast izvoza (10,2%, nasuprot nepunih 7% rasta uvoza) i rast privatne potrošnje od 0,6 posto, pozitivan doprinos BDP-u napokon su dale i investicije (+0,8%). Članove Vlade obuzeo je pretjeran ushit, a euforijom je opet prednjačio podpredsjednik Branko Grčić.

Ohrabren rastom potrošnje, nakon ministra Lalovca i on je potvrdio da će među izbornim adutima SDP-a biti i daljnje rasterećenje plaća. Usput je dodatno ponukao građane da troše, a "svima koji traže posao" rast BDP-a je opisao kao "novu nadu".  Dok premijer drži da je rast rezultat Vladinih reformi, poslodavci misle da je to ipak posljedica restrukturiranja privatnog sektora i odraz vanjske potražnje, a na tom su tragu i ocjene predsjednice države Grabar Kitarović. HDZ-ove opaske mogu se svesti na tri glavne: rast po inerciji, i to premalo i prekasno.  

Mada je svaka naznaka ubrzanja oporavka dobrodošla, polugodišnji skor rasta BDP-a od 0,8 posto je i dalje slab rast koji, ističu u HGK-u, neće poboljšati položaj Hrvatske među članicama EU. Jer, to nas i dalje drži među pet najsporijih u Uniji.  Sedam usporedivih zemalja srednje i istočne Europe, pak, u drugom je kvartalu redom brže raslo: od 2,2% Bugarske do 4,4 % Češke (sezonski prilagođeno). Rastom od 0,7 posto u odnosu na prvi kvartal ipak nismo na začelju već u sredini zemalja SIE.