Unatoč dobroj turističkoj sezoni, hrvatsko je gospodarstvo u trećem tromjesečju palo 0,6 posto na godišnjoj razini, više nego što se očekivalo, što je posljedica slabosti investicija te pada industrijske proizvodnje i robnog izvoza.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu pao 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je osmo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

To je manji pad nego u drugom tromjesečju, kada je BDP skliznuo 0,7 posto, ali veći nego što se očekivalo.

Sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo u trećem tromjesečju oslabilo 0,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je jedan očekivao stagnaciju, a ostali pad u rasponu od 0,2 do 0,7 posto.

„I dalje se vidi slabost domaćeg gospodarstva, a detaljnije izvješće vjerojatno će pokazati da su u trećem tromjesečju pale kapitalne investicije. Nepovoljni su trendovi i u robnoj razmjeni, koji su rezultat pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, odnosno izlaska iz CEFTA-e, a samim time restrukturiranja gospodarstva i negativnog utjecaja kretanja u međunarodnoj razmjeni“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

U prvih osam mjeseci robni je izvoz, izražen u eurima, smanjen za 6,6 posto u odnosu isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz oslabio za 1,4 posto.

S obzirom da je u prvom kvartalu gospodarstvo palo 1,5, u drugom 0,7, a u trećem 0,6 posto, od početka godine BDP je pao oko 0,9 posto.

„To je na tragu naših očekivanja da bi BDP ove godine mogao pasti između 1 i 1,2 posto. U zadnjem tromjesečju, naime, očekujemo nešto snažniji pad, jer tada većina gospodarske aktivnosti ovisi o domaćim čimbenicima. Vidi se da su netom nakon završetka turističke sezone započeli nepovoljniji trendovi u maloprodaji, a teško je očekivati da bi do kraja godine moglo doći do poboljšanja u ostalim kategorijama potrošnje“, ocjenjuje Šantić.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Brže i jednostavnije

Digitalizacija procesa pacijenta: Od naručivanja do praćenja – sve na jednom mjestu

Promet u trgovini na malo, podržan potrošnjom stranih turista i fiskalizacijom, neprestano je rastao od svibnja do kolovoza, da bi u rujnu neočekivano pao za 0,5 posto na godišnjoj razini.

Za iduću godinu Šantić ostaje pri svojoj ranijoj procjeni o stagnaciji gospodarstva, ali upozorava da treba voditi računa o visokim rizicima, prije svega fiskalnim, ali i mogućnosti promjene labave monetarne politike američkog Feda, što bi moglo negativno utjecati na zemlje u razvoju.

„Promjena Fedove politike mogla bi dovesti do rasta kamatnih stopa, što bi bila dodatna prepreka planu da se kroz jaču investicijsku aktivnosti osigura gospodarski rast“, zaključuje Šantić.

Doprinos turizma pozitivan, ali nedovoljno za rast BDP-a

„Ovaj podatak nije izrazitije negativno iznenađenje, ali je ipak slabiji nego što sam očekivao. U trećem tromjesečju doprinos turizma BDP-u bio je pozitivan, a vjerojatno je takav bio i utjecaj osobne potrošnje. No, očito je intenziviranje negativnih trendova u industrijskoj proizvodnji, kao i slabiji doprinos investicija te negativni trend u robnoj razmjeni“ ističe Alen Kovač, makroekonomist u Erste&Steiermaerkische banci.

Industrijska je proizvodnja u trećem tromjesečju potonula 3,8 posto na godišnjoj razini, što predstavlja ubrzanje pada, s obzirom da je u drugom tromjesečju skliznula za 2,5 posto.

Kovač procjenjuje da bi u cijeloj ovoj godini BDP mogao pasti 0,8 posto. Pritom u zadnjem tromjesečju očekuje nešto veći pad, jer u tom razdoblju neće biti podrške od turizma, ali i zbog fundamentalnih slabosti – niske potrošnje i slabe investicijske aktivnosti.

„U 2014. godini očekujemo stagnaciju BDP-a, dakle i dalje bez rasta. Pritom očekujemo pozitivan pomak kod investicija i izvoza uslijed oporavka gospodarstva EU-a. Ipak, rizici su i dalje naglašeni. Zaostajanje oporavka investicija ili usporavanje rasta u EU negativno bi utjecalo na gospodarstvo“, zaključuje Kovač.

Svi se slažu da je u trećem kvartalu pozitivno na BDP utjecala dobra turistička sezona. Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih devet mjeseci bilo 4,8 posto više turista nego u istom lanjskom razdoblju, dok je noćenja bilo 3,1 posto više.

„Pretpostavljamo da će blagi pozitivan doprinos doći od najveće komponente BDP-a, potrošnje kućanstava, s obzirom da preliminarni podaci o prometu u trgovini na malo ukazuju na rast u trećem tromjesečju, prvenstveno podržan uspješnom turističkom sezonom“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Međutim, visoka nezaposlenost i stagnacija plaća predstavljaju velike prepreke usponu gospodarstva.

„Ne možemo očekivati pozitivan doprinos domaće potražnje, s obzirom na rast nezaposlenosti te pad zaposlenosti i raspoloživog dohotka kućanstava. Nadalje, negativan utjecaj izlaska iz CEFTA-e na neto izvoz roba i usluga bit će djelomično ublažen izvozom usluga i skromnim uvozom roba i usluga“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

Uteg gospodarstvu predstavlja i pad građevinskih radova u proteklom tromjesečju za 5,7 posto na godišnjoj razini.

„Investicije bi, nakon rasta u drugom tromjesečju, u trećem u najboljem slučaju mogle donijeti neutralan doprinos, s obzirom na pad industrijske proizvodnje i nastavak pada obujma građevinskih radova. Konačno, očekujemo da će BDP u 2013. zabilježiti pad, petu godinu za redom“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

Hrvatsko gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.