Hrvatski dosadašnji motori ekonomskog rasta, turizam i europski fondovi, neće se ugasiti, ali im istječe pogonska snaga, rekao je u izjavi za medije ekonomski analitičar Velimir Šonje na predstavljanju Bijele knjige 2026. koju je u zagrebačkom hotelu Westin organiziralo Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC). Bijela knjiga dokument je koji ambiciozno pokušava odgovoriti na pitanje kako Hrvatska može prilagoditi svoj model rasta u razdoblju nakon snažnog investicijskog i fiskalnog zamaha.

Pod naslovom “Ključevi razvitka – kako prilagoditi model rasta”, Bijela knjiga donosi niz konkretnih preporuka usmjerenih na novi razvojni iskorak zemlje. “S obzirom na to da dosadašnji čimbenici rasta, poput turizma i europskih fondova, neće nestati, može se očekivati da će u narednim godinama izgubiti onu snagu zamašnjaka koju su imali u proteklom razdoblju, kada je Hrvatska objektivno bilježila visoke stope rasta, znatno iznad prosjeka Europske unije”, rekao je Šonje.

“Ključno je pitanje kako zadržati taj momentum rasta. Tu dolazimo do privatnih investicija kao glavnog zamašnjaka, pri čemu inozemna izravna ulaganja, odnosno ulaganja u kapital poduzeća, imaju jednu od ključnih uloga. Danas oko 22 posto poslovne zaposlenosti ostvaruje se u poduzećima u stranom vlasništvu, a ta poduzeća u prosjeku isplaćuju veće plaće i produktivnija su. Pitanje je kako Hrvatsku učiniti atraktivnom investicijskom destinacijom kako bismo privukli još više ulaganja. Ključna je učinkovitost javne administracije, veza između obrazovanja i tržišta rada te porezni poticaji”, kazao je Šonje.

Uz bok Poljskoj

Predsjednik Udruženja Burak Baykan rekao je kako se naša zemlja približava razini od 80 posto prosječnog realnog dohotka po stanovniku Europske unije, što nas stavlja uz bok Poljskoj.

“Pred nama je novo strateško pitanje koje glasi kako u sljedećih 10 godina dosegnuti 90 posto europskog prosjeka i pridružiti se razini razvoja Slovenije, Češke i Španjolske? To zahtijeva novu razvojnu ambiciju, snažan rast produktivnosti i izvoza te dodatno privlačenje inozemnih ulaganja koja donose tehnologiju, znanje i globalne standarde poslovanja”, poručio je Baykan. Upitan kako će geopolitički faktori utjecati na investicije u RH, Baykan je kazao kako Hrvatska ima sreće po tom pitanju.

“Nalazimo se u izazovnom trenutku u globalnoj politici, no imperativ u RH mora biti korištenje europskih fondova za daljnji rast dok se ovo turbulentno razdoblje ne završi”, smatra Baykan.

FICC u ovogodišnjoj Bijeloj knjizi donosi 46 konkretnih preporuka za prilagodbu modela rasta. Strateški dokument ističe tri ključna područja: modernizaciju investicijske arhitekture, jačanje veze obrazovanja i tržišta rada te učinkovitu poreznu politiku. Hrvatska, kažu autori, već posjeduje temelje za snažniji investicijski ciklus, ali za održavanje rasta iznad prosjeka EU-a potrebni su odlučni reformski iskoraci, posebno u sektorima s visokom dodanom vrijednošću i izvozom.

FICC predlaže modernu arhitekturu poticanja ulaganja koja uklanja administrativne prepreke i ubrzava strateške projekte. Reforma obrazovanja i bolje povezivanje akademske zajednice s gospodarstvom trebaju povećati inovacijski kapacitet zemlje, dok prilagodba tržišta rada i cjelovito korištenje radnih potencijala mogu omogućiti rast produktivnosti i plaća. Paralelno, porezna politika može djelovati kao razvojna poluga: ciljane olakšice za zapošljavanje mladih, umirovljenika i radnika na ključnim pozicijama te smanjenje poreza na dobit mogu privući novi kapital.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Relevantna platforma

Tijekom predstavljanja Bijele knjige okupljenima se obratio i ministar gospodarstva Ante Šušnjar koji je izjavio: “Ulaganja i partnerstvo pokretač su rasta i snažnijeg pozicioniranja Hrvatske. S FICC-om nas veže 15 godina sustavnog dijaloga, partnerstva i zajedničkog rada na jačanju investicijskog okruženja. Ambicija je da hrvatsko gospodarstvo bude konkurentno i usmjereno na rast. Bijela knjiga pokazala se kao relevantna platforma, velik dio preporuka iz ranijih izdanja već je proveden, a neke preporuke iz ove knjige već su u proceduri. Administrativni postupci se pojednostavljuju što stvara učinkovito poslovno okruženje.”

Turizam je već godinama među sektorima u koje se puno investira, međutim Šonje naglašava kako ne spada u sektor visoke dodane vrijednosti i zato njegov doprinos rastu prirodno ne može biti značajan.

“Taj rast mora doći iz drugih sektora – iz novih tehnologija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija te iz industrije, ali ne tradicionalne, nego moderne industrije temeljene na suvremenim tehnologijama i s velikim udjelom visokoobrazovane radne snage. Ta transformacija, koja je već započela, mora se kroz veća ulaganja dodatno ubrzati, jer u suprotnom riskiramo gubitak momentuma rasta”, smatra Šonje.

Upitan može li se naša zemlja nositi s europskom konkurencijom kad je u pitanju privlačenje stranih investitora, Šonje kaže kako se objektivno u ovom trenutku ne možemo u potpunosti nositi s konkurencijom zbog nekih slabosti naše zemlje poput visokih poreznih opterećenja i neusklađenosti obrazovanja i tržišta rada, kao i nemogućnosti privlačenja ulaganja koja koriste željeznički promet, jer je on u RH i dalje preslabo razvijen.

“Međutim, promjenama u tim segmentima možemo postati prepoznatljivi. Danas smo prepoznati kao turistička i sportska zemlja, ali ne i kao investicijska destinacija, za što postoje određeni objektivni razlozi. Ipak, to se može promijeniti”, vjeruje ekonomski analitičar.