Prema nalazima međunarodnih istraživanja, kvaliteta kreditnog portfelja u odnosu na kreditni potencijal u Hrvatskoj je na niskoj razini, kazao je Riccardo Brogi iz Institucionalnog i regulatornog strategijskog savjetovališta tijekom panela “Naplata dugovanja u uvjetima neizvjesnosti” održanog u petak.

Uz Hrvatsku, nisku razinu kvalitete kreditnog portfelja imaju još Slovenija, Češka, Mađarska, Poljska, Ukrajina i Kazahstan. Prema Brogijevom mišljenju, glavni razlog tome je nedovoljno iskorištavanje potencijala kreditnog registra. Na Brogia se nadovezao Igor Tepšić, savjetnik u najvećoj hrvatskoj banci – Zagrebačkoj banci, koja je inače u vlasništvu UniCredita, pojasnivši karakteristike hrvatskog kreditnog registra. “Hrvatski kreditni registar osnovalo je 20 banaka jer Hrvatska narodna banka (HNB) nije iskoristila svoju zakonsku mogućnost stvaranja registra. Kreditni registar funkcionira na dobrovoljnoj bazi, što vrijedi i za vjerovnike i za dužnike. Kako ne postoji javni kreditni registar, ne zahtijeva se čak niti od registiranih banaka da sudjeluju u njemu”, istaknuo je Tepšić. Stvaranje kvalitetne regulative i etabliranje vladavine prava ključno je za kvalitetniju naplatu dugovanja, tvrdi Mary Ellen Collins, financijska savjetnica specijalizirana za probleme naplate dugovanja na tržištima Rusije i istočne Europe. “Nenaplativa potraživanja pokazala su potrebu reforme u naplati potraživanja i ovršnim zakonima u regiji. No, i banke moraju poboljšati upravljanje rizicima i strategije kreditiranja dok se vlade moraju fokusirati na jačanje institucija i regulative”, smatra Collins. Ona dodaje kako je liberalizirano kreditiranje i dotok kapitala u bankarski sektor doveo do snažnog rasta kreditiranja, počesto s niskom razinom upravljanja rizicima. “Kako je fokus više bio na kolateralima, a manje na novčanom toku, nabujao je nekretninski balon”, pojašnjava Mary Ellen Collins, financijska savjetnica specijalizirana za probleme naplate dugovanja. Iz toga bi svi trebali izvući pouku, zaključila je.