Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Banke: ‘I bez narodnih obveznica slijedi rast kamata u Hrvatskoj’

Autor: Ana Blašković
23. siječanj 2012. u 17:40
Podijeli članak —

U idućih nekoliko mjeseci realan je rast kamatnih stopa na štednju, potom na kredite, zbog krize u Europi, no izda li država ‘narodne obveznice’ pritisci na kamate mogli bi se povećati.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Eventualne obveznice neće bitno utjecati na našu kamatnu politiku jer bi takav potez imao ograničen utjecaj na štednju”, kaže jedan bankar. Ideju obveznica smatra dobrom, no drži da je teško provediva. “Mi nemamo sekundarno tržište na kojem bi se te obveznice kasnije prodavale. Pa tko će vezati svoju štednju na pet ako se u bankama najviše oročava na godinu dana? Kako će Vlada građanima objasniti gubitke ako cijena obveznica padne?”, pita.

U idućih nekoliko mjeseci realan je rast kamatnih stopa na štednju, potom na kredite, zbog krize u Europi, no izda li država ‘narodne obveznice’ pritisci na kamate mogli bi se povećati.

“Eventualne obveznice neće bitno utjecati na našu kamatnu politiku jer bi takav potez imao ograničen utjecaj na štednju”, kaže jedan bankar. Ideju obveznica smatra dobrom, no drži da je teško provediva. “Mi nemamo sekundarno tržište na kojem bi se te obveznice kasnije prodavale. Pa tko će vezati svoju štednju na pet ako se u bankama najviše oročava na godinu dana? Kako će Vlada građanima objasniti gubitke ako cijena obveznica padne?”, pita.

Zasad se ne govori o iznosu izdanja, a nagađa se da bi prinos mogao biti oko 6,5 posto. Izda li država, primjerice, 10 mlrd. kuna obveznica, bio bi to udar na 240 milijardi kuna štednje, od čega oko 143 milijarde štede građani, što bi riskiralo destabilizaciju banaka jer je štednja plasirana u kredite. Manje izdanje, primjerice, milijarda kuna značilo bi relativno visoke troškove aranžiranja čime isplativost projekta dolazi u pitanje, smatraju bankari.

Preporučamo: Šprem zna zašto će Linić pričekati s narodnim obveznicama

Autor: Ana Blašković
23. siječanj 2012. u 17:40
Podijeli članak —
Komentari (5)
Pogledajte sve

Banke se plaše da će morati imaginarnu štednju građana konvertirati u realni novac za kupovinu obveznica. Tada će im se pojaviti višestruko veća rupa na računima. Nemaju one toliko slobodnog novca u trezorima. I tada će skočiti kamate na štednju. Tko će samo objasniti od kuda će doći ta zarada? To će biti čista navlakuša za štediše. Moj savijet je da se prestane polagati novac u banke. Izdavanje državnih narodnih obveznica će ih uzdrmati i moguć je pad slabijih banaka.

Druga stvar je da bi država dobiveni novac trebala iskoristiti za plaćanje dospjelih obveznica. Dakle, imaginarnom štednjom će se otplatiti stare obveznice. Od kuda lova za isplatu novih? To sam Bog zna.

u zabi mi je eks na stambeni kredit 10% . Ukalkulirano obvezno životno, obračun kredita i osiguranje hipoteke ( iako je vrijednost 1: 30 u korist hipoteke). Može li biti veća kamata hahahha vjerojatno može 😀

Bankari se plaše velikog odljeva štednih pologa u bankama.Ja ću radije kupiti državne obveznice nego dugoročno štedjeti u bankama.

Upravo tako…neka krenu sa tim obveznicima…ionako će nas prije ili kasnije oderati…ko ih ..znate već 🙂

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close