Dužnici koji su u konverziji 'švicarca' izvukli deblji kraj visokim kamatama ili se našli u situaciji da banci duguju razliku upali su, čini se, u još jednu rupu u zakonu. Tisuće klijenata koji su na stol dobili ponudu izračuna s kamatom do čak 7,5 posto ovih se dana intenzivno raspituju o zatvaranju zajma jeftinijim budući da su cijene novih stambenih kredita do dva postotna boda niže od onog što im se nudi. No, pitanje smiju li im naplatiti naknadu za prijevremeno vraćanje, koja doseže i do nekoliko desetaka tisuća kuna, podijelilo je domaće banke.

Bez odgovora zasad su i dvije ključne adrese, Ministarstvo financija te Hrvatska narodna banka. Promjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju prije tri godine klijentima koji kredite vraćaju po promjenjivim kamatama omogućeno da u slučaju njezinog rasta u naredna tri mjeseca prijevremeno zatvore kredit bez plaćanja bilo kakve naknade. Bio je to jedan od prvih poteza Borisa Vujčića kad je došao na mjesto guvernera u novom smjeru jačanja zaštite potrošača, ali i poticanja konkurencije među bankama. Kalkulacija isplati li se preseliti kredit u drugu banku ako nudi značajno nižu kamatu ili ga refinancirati novim u istoj banci, ovisit će o kreditnoj sposobnosti i o preostalom roku otplate, no najviše o penalizaciji za prijevremeno zatvaranje koja iznosi nekoliko postotaka neotplaćene glavnice.

Već grube računice sugeriraju da pri duljim rokovima otplate i male promjene u visini kamate opravdavaju 'selidbu', no svakako ne treba zanemariti ni činjenicu da su proteklih nekoliko godina pooštreni uvjeti kreditiranja i pravila za hipoteke. Svoju priliku tu je prepoznao HPB, jedina od velikih koja nikad nije odobravala 'švicarce', ponudivši kunske stambene kredite s kombinacijom fiksne i promjenjive kamate bez troškova solemnizacije i naknada očito targetirajući nezadovoljne klijente drugih banaka. Na pitanje smiju li naplatiti taj trošak i onima koji će konvertirati kredite u švicarskom franku, u HNB-u su nas uputili na Ministarstvo financija koje je odgovorno za tumačenje konfuznog zakona, dok su u Ministarstvu pak poručili da proučavaju sporne odredbe.

U međuvremenu banke svaka na svoj način tumače što je pisac htio reći. U Zagrebačkoj banci rekli su nam da "u svakom trenutku korisnik kredita može prijevremeno otplatiti kredit bez plaćanja bilo kakve naknade, što uključuje i otplatu kredita iz sredstava novoodobrenog kredita u drugoj banci".  U Ersteu pak smatraju da konverzijom "ne dolazi do promjene visine ugovorene kamatne stope već se ugovara nova". Dodaju da novi konvertirani krediti podliježu promjeni kamata od početka iduće godine, i to prema vrijednosti šestomjesečnog euribora na prvi dan prosinca. Drugim riječima, pričekaju li 'konvertiti' siječanj, moći će zajam refinancirati bez penalizacije u drugoj banci do sredine ožujka, do kada Erste neće naplaćivati naknadu za prijevremeni povrat.

"Za klijente koji ne prihvate konverziju, ostanu u franku i žele prijevremeno otplatiti kredit bez obzira na datum ugovaranja, datum otplate ili promjenu kamatne stope, naknada za prijevremeni povrat u Erste banci se ne naplaćuje", kažu te dodaju da naknade nema ni u slučaju da refinanciranja unutar samog Erstea. S druge strane, u Hypou, OTP-u i Sberbanku naplatili bi penalizaciju. U OTP-u kažu da klijent prihvaćanjem konverzije prihvaća i kamatnu stopu te da se te da ne vrijede odredbe o oslobođenju. U Hypou ističu da od lipnja nisu mijenjali eurske kamate pa nema temelja za oslobođenje od naknade za prijevremeno vraćanje, dok u Sberbanku kažu da bi banka omogućila refinanciranje bez naknade ili s umanjem naknadom ako klijent uzme novi kredit iz važeće ponude banke.

Iz PBZ-a i RBA nismo dobili odgovor. Na relaciji Katančićeva – Trg Burze nastavlja se intenzivno prebacivanje loptice odgovornosti. Ministarstvo financija poručilo je nezadovoljnim dužnicima da prigovore pošalju središnjoj banci. "O tome je ministar Boris Lalovac razgovarao s guvernerom Borisom Vujčićem i zahtijevao da HNB postupi prema tim prijavama. Ministarstvo financija očekuje da će HNB brzo reagirati po zaprimljenim prijavama", kažu s adrese na kojoj su pisali kontroverzni model konverzije.

Iz HNB-a, u koji se slijeva rijeka pritužbi, podsjećaju da se supervizija provodi u potpisanim zakonskim rokovima te da je postupak povjerljiv. Nezadovoljnim dužnicima poručili su kako njihov nadzor ne može biti završen u periodu u kojem oni moraju donijeti odluku o prihvaćanju konverzije te ne s njom ne čekaju rezultate nadzora već da se drže zakonskim rokova. "Ako potrošači svoje odluke u vezi s prihvaćanjem konverzije donesu u roku, sve eventualne nezakonitosti mogu biti samo naknadno predmet rješenja HNB-a ili odluka sudova", kažu u središnjoj banci. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju