Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odlučio je ipak prepustiti T-HT-u pravo na korištenje i upravljanje svim koridorima kabelske kanalizacije, prije poznatije pod skraćenicom DTK. Pregovori o uvjetima i sastavljanju ugovora u završnoj su fazi. Prema podacima upućenih u pregovore i zadnje verzije ugovora, u koju smo imali uvid, T-HT bi trebao godišnje za to platiti oko šest milijuna kuna.

Čemu gradska tvrtka?
Tim bi se potezom gradske uprave pokopala ideja da DTK-om upravlja tvrtka u vlasništvu Zagreba – Zagrebački digitalni grad, te da ga iznajmljuje svim operaterima pod jednakim uvjetima i cijenama. Tvrtka je osnovana prije tri godine kako bi upravljala i gradila DTK te se preko nje borilo za vlasništvo nad tom važnom infrastrukturom koje ni danas nije raščišćeno. Osim toga izbio bi se prihod Zagrebačkom holdingu u okviru kojeg Digitalni grad posluje. Tvrtka je dosad imala prihode od najma DTK između šest i sedam milijuna kuna godišnje. Nadalje, T-HT bi pravom upravljanja u Zagrebu osnažio svoju poziciju prema ostalim operaterima, ali bi, prema zadnjoj verziji ugovora, dobio i pravo da DTK “gradi prema svojim potrebama”. Digitalni grad je trebao graditi i tamo gdje je DTK komercijalno neisplativ, poput udaljenijih naselja, što najvećem operateru nije isplativo.

“Istina je da pregovaramo jer dosad proračun nije imao ni lipe prihoda od kabelske infrastrukture. Mi to sada želimo naplatiti”, kaže pročelnik za gospodarstvo Ladislav Prežigalo koji vodi radnu skupinu za pregovore. Na opasku da su zbog toga osnovali tvrtku, Prežigalo kaže da o njezinu poslovanju najbolje govori njezina bilanca. Određene uvjete ugovora nije htio komentirati dok traju pregovori. “Sve će biti javno i na Skupštini koja će donijeti odluku”, poručio je Prežigalo. Međutim, u Skupštini koja mora verificirati ugovor može se očekivati velik otpor zastupnika. Tatjana Holjevac, koja je i pokrenula u prošlom mandatu borbu lokalne uprave za DTK, i sada je važan partner SDP-a. “Nema šanse da dopustimo ovu štetnu odluku. Prema informacijama Digitalnoga grada, godišnji najam kabelske infrastrukture u Zagrebu vrijedi od 60 do 100 milijuna kuna”, kaže Holjevac. Dodaje da bi se time uništila ideja da DTK pripada lokalnoj upravi. “Da je Deutsche Telekomu prodana i kabelska infrastruktura, oni bi imali pravo na koridore prema novom zakonu. No oni to ne mogu dokazati pa idu na ovakvu nagodbu koja je štetna za Grad”, zaključuje Holjevac.

Siva zona
Inače, u Zagrebu je T-HT uspio dokazati da ima pravo na oko 10% koridora kojim prolazi DTK. Digitalni grad polaže pravo na još 10%, za što je neosporno da je izgradio Zagreb ili Holding. No 80% je u tzv. sivoj zoni jer ni T-HT ni Zagreb ne mogu dokazati da su ih gradili. Zagreb bi im ovim ugovorom dao pravo na tih 80 posto, tj. naplatio bi im korištenje gradskog zemljišta u kojem se DTK nalazi. Time bi T-HT legalizirao svoj status. Holjevac, a prije i SDP i Bandić, smatrali su da je ta infrastruktura gradska jer je građena doprinosima, te da je Grad preko svoje tvrtke treba iznajmljivati.

Telekom bez komentara

Čekaju završetak pregovora
Glasnogovornica T-HT-a Maja Weber poručila je da u ovoj fazi pregovora, kada ništa nije gotovo, ne mogu davati komentare. T-HT je u sporovima s gradovima tvrdio da mu DTK pripada jer je prodan zajedno s tvrtkom. No, to dosad nije usipio dokazati, a ugovor je još tajan. Kompanija smatra i da je DTK koji se gradio samodoprinosima bio sastavni dio tvrtke HPT, a zatim i HT-a koji je prodan.