Kratkog daha bilo je zadovoljstvo građevinskih investitora činjenicom da je Vlada srezala maksimalan iznos komunalnog doprinosa za 23 posto. Kao reakciju na to Zagreb će promijeniti zone obračuna kako bi kompenzirao gubitke, a svima onima koji će graditi izvan središta grada komunalni doprinos će biti – skuplji. Zagreb je dosad bio građevinsko središte i od komunalnog doprinosa godišnje dobiva od 400 do 500 milijuna kuna kojih se ne želi odreći. “Smanjit ćemo broj zona za komunalni doprinos”, rekao je u ponedjeljak zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Može se očekivati da bi i ostali gradovi mogli povući slične poteze.

Poskupljenje oko 55 posto
Dosad je Zagreb imao četiri zone u kojima se doprinos plaćao po kubičnome metru od 63 u četvrtoj do 160 kuna u prvoj zoni. Ako se, primjerice, ukine četvrta zona i za nju se primijeni cijena treće, poskupljenje će iznositi oko 55 posto. U Uredu za graditeljstvo, koji vodi pripremu novog obračuna, kažu da im doprinos u četvrtoj zoni ne pokriva potrebna ulaganja. Potvrdili su da rade na smanjenju broja zona i priznaju da će doprinos u daljnjim dijelovima grada biti skuplji, ali detalje još ne žele otkrivati. Zagreb je prije dvije godine na sličan način podigao cijenu komunalnog doprinosa za prosječno 27 posto, ukidajući tri od sedam zona. Lani su ipak kao kriznu mjeru smanjili doprinos za 10 posto. Prošli je tjedan stupila na snagu odluka prema kojoj maksimalni iznos komunalnog doprinosa može biti 138 umjesto 180 kuna. Sva lokalna uprava se tome mora prilagoditi. Komunalni doprinos služi za gradnju infrastrukture i dosad je po gradovima iznosio od 30 do 180 kuna. Osim toga Vlada je prošli tjedan udarila na još jedan prihod lokalne i regionalne uprave. Upravne pristojbe u komunalnom doprinosu koje se plaćaju za legalizaciju građevina smanjene su za 40 posto. Ukinuto je njihovo plaćanje za poljoprivredne objekte, za objekte na području posebne državne skrbi i za određenu gradnju Roma.

Puljani drugim smjerom
Od 15 velikih gradova, osim Zagreba, novoj Vladinoj odluci o smanjenju komunalnog doprinosa morat će se prilagoditi Split, Rijeka, Dubrovnik i Pula koji imaju doprinose veće od 138 kuna. U Rijeci i Dubrovniku nismo uspjeli dobiti odgovorne pročelnike, u Splitu kažu da još nisu donijeli odluku što će učiniti za kompenzaciju gubitaka. Pulski gradonačelnik Boris Miletić jedini je potvrdio da neće poskupljenjem kompenzirati gubitak, nego s drugih proračunskih stavki. Građevinari nisu zadovoljni potezom Zagreba. “Dobrodošla nam je bila pomoć Vlade koja će se ovako anulirati. Gradovi bi trebali urbanom komasacijom raditi na prihvatljivim cijenama zemlje, a ne samo dizati cijene i igrati se investitora kao što je napravio Zagreb sa svojim stanovima”, kaže Zdenko Karakaš, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu HUP-a.

400 milijuna kuna ovogodišnji je plan prihoda Grada Zagreba od doprinosa

63 kune iznos je komunalnog doprinosa sada u četvrtoj zoni u Zagrebu

100 kuna iznos je koji će građevinari plaćati ako se četvrta zona ukine, što je vjerojatni idući potez