Privremeno ukidanje viznog režima za Rusiju i Ukrajinu u vrijeme trajanja turističke sezone, smanjenje naknada za TV pretplatu, ZAMP, spomeničku rentu i komunalnu naknadu, povećano ulaganje u oglašavanje osnovne su mjere Akcijskog plana za turizam koje bi se trebale provesti u 2009. godini, stoji u prijedlogu Akcijskog plana kojeg je na sjednici u srijedu podržalo Ekonomsko vijeće. Za sezonu 2010. godine razmotrit će se čak i smanjenje PDV-a u turizmu. Plan koji bi se trebao naći na današnjoj sjednici Vlade za 2010. godinu predviđa i početak primjene novog Zakona o turističkom zemljištu te osnivanje Fonda za turizam iz kojeg će se financirati izgradnja turističke infrastrukture i potpore turističkim tvrtkama. U sektoru pozdravljaju mjere ministra Damira Bajsa, no ne bez primjedbi da dolaze prekasno, dok oni koji će zbog potpora turizmu ostati bez dijela prihoda upozoravaju na posljedice primjene predloženih mjera. Čim Vlada usvoji Plan, slijedi usklađivanje po sektorima, a većina predloženih mjera za ovu sezonu trebala bi biti u primjeni do 1. lipnja. Također, Ekonomsko vijeće pratit će provedbu navedenih mjera te ih po potrebi doraditi, a u listopadu će se utvrditi kakve su njihovi rezultati. Sadašnja je procjena da će mjere generirati oko četiri milijuna dodatnih noćenja, a i uz njihovu primjenu očekuje se pad sezone od šest posto.

Kriza i nagodinu
“Akcijski plan obuhvaća prijedlog mjera za dvije sezone, obzirom da očekujemo da će sezona 2010. godine također biti pogođena krizom. Nadamo se da će parafiskalna rasterećenja zaživjeti za ovu sezonu, te ćemo predložiti da se što prije krene u zakonsku prilagodbu koja će omogućiti promjene. Doduše, neka rasterećenja mogu se provesti i ranije, unutar postojećih zakona, i lokalnoj upravi već smo dali preporuku da provede mjere poput snižavanja naknade za spomeničku rentu ili cijene parkiranja”, kazao je u srijedu ministar Bajs. Prema podacima Ministarstva turizma, do sad je rezervirano tek 12 posto sezone, za razliku od istog razdoblja lani kad je buking bio na razini od 18 do 20 posto. Kako se očekuje pojačani last minute buking, država će u promociju od 1. svibnja do 30. lipnja uložiti dodatnih 70 milijuna kuna, 62 posto u inozemstvu i osam posto u Hrvatskoj. 54,5 milijuna uložit će se na oglašavanje na 10 najjačih emitivnih tržišta poput Njemačke (15 milijuna), Italije i Austrije (8 milijuna) ili Češke (7 milijuna). U oglašavanje se u Srbiji i Rumunjskoj izdvaja po milijun kuna. Privremeno ukidanje viza podržava većina struke, iako Boris Žgomba, predsjednik Udruge putničkih agencija smatra da je ta mjera trebala biti objavljena mnogo ranije kako bi izazvala vrlo jači efekt. Žgomba međutim pozdravlja mjere Akcijskog plana koje smatra početkom ozbiljne inventure u sektoru. Franco Palma, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera za Poslovni dnevnik je izjavio da su predložene mjere iznad njegovih očekivanja. Hotelijeri naime već godinama traže rasterećenje parafiskalnih davanja.“Ovo je prvi put da se konkretnim mjerama riješavaju problemi u turizmu”, kaže Palma.Do predstavnika lokalne uprave jučer je bilo teško doći za komentar, i većina s kojima smo razgovarali nije bila upoznata s detaljima akcijskog plana. Dogradonačelnik Splita Božidar Čapalija, uz tvrdnju da Split ove godine bilježi porast broja gostiju, napomenuo je doduše da Split nema namjeru smanjiti cijenu parkiranja ni spomeničke rente dok god ima dobre pokazatelje.

Problemi glazbenika
Mnogo veći problem za Čapaliju je prekratka sezona i zabrana rada nedjeljom. Na HRT-u nisu željeli komentirati prijedlog akcijskog plana, a u ZAMP-u upozoravaju da će smanjenje naknade izazvati ozbiljne probleme glazbenicima. “Autorska prava su privatna prava, a ne parafiskalni nameti jer se ne radi o prihodima države i ne služe javnoj namjeni. Novonastala gospodarska situacija ionako je dovela do smanjenja opsega korištenja glazbe, tako da glazbenici već imaju manje nastupa u nadolazećoj sezoni. Smanjenje naknade koje primaju putem ZAMP-a od autorskih prava dodatno bi ugrozilo njihov položaj.”, izjavila je Jelena Mesić Turšić, voditeljica Odjela za odnose s javnošću ZAMP-a.

Najveći gubitnici akcijskog plana

Nepoznata konstrukcija
Ministar Bajs jučer nije želio objaviti financijsku konstrukciju Akcijskog plana za turizam, te stoga još uvijek ostaje nepoznato koliko su “teške” predložene mjere, odnosno točan iznos rasterećenja, ali i prihodovni gubici koje će već u ovoj godini zbog mjera pretrpjeti primjerice lokalni proračuni, HRT ili pak ZAMP.

Dolaze Rusi i Ukrajinci
Vizni režim prema Rusiji i Ukrajini ukida se od 1. svibnja do kraja listopada, a još se razmatra ukidanje viza za Indiju i Kinu. Predviđa se da će ukidanje viza na Jadran dovesti 40 posto više Rusa i 50 posto više Ukrajinaca. Ministar turizma Bajs tvrdi da je mjera već dobila značajnu pozornost ruskih medija.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

Zakon o turističkom zemljištu

Zbijanje redova
Veliki hotelijeri zbili su redove nakon što je u sklopu novog prijedloga Zakona o neprocjenjenom turističkom i građevinskom zemljištu predviđeno plaćanje koncesija državi i lokalnoj vlasti za korištenje neprocjenjenog zemljišta iz razdoblja pretvorbe i privatizacije, a bez navođenja jasnih kriterija na kojima bi se temeljile koncesijske naknade koje će se od 2010. plaćati državi i jedinicama lokalne vlasti. Dogovorili smo se, kaže Franco Palma predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera, da će svaka kompanija napraviti analizu učinka zakona i onda ćemo iznijeti zajednička stajališta. Dodaje da je to razlog zašto je trenutačno prevladala suzdržanost od komentiranja sadržaja prijedloga zakona kod svih hotelijera.

Nepodnošljiva cijena
Kod toga je ipak već mnogima jasno da im zbog predloženog rješanja, po kojem bi Vlada naknadno svojom uredbom regulirala pitanje visine koncesijske naknade, eventualna rigidna administrativna pravila mogu ugroziti financijske rezultate poslovanja i trajno onemogućiti investicije koje su ionako stajale samo zbog toga što kapital nije mogao ući u nesređene vlasničke odnose. Posebice je to goruće pitanje u slučaju onih kompanija, od Istre do Dubrovnika, koje će morati platiti koncesijsku naknadu za korištenje na milijune četvornih metara. Špekulacije o cijeni od jednog eura po četvornom metru koje su se pojavile doživljavaju se kao crni scenarij jer bi to značilo nepodnošljivih nekoliko milijuna eura godišnje naknade, a tolika nije ni dobit najvećih hotelskih kuća. Dok su im stoga, s jedne strane, puna usta hvale usmjerene na konačno rješavanje pravnog i vlasničkog statusa turističkog zemljišta, uključujući i to što pronalaze izvjestan pomak u odnosu na prethodna rješenja, nejasna pravila oko visine naknade koju će plaćati doživljaju kao potencijalan izvor velikih nameta, osobito neizdrživih u uvjetima gospodarske krize. U takvom bi slučaju moguća rigidnost koja odražava samo interes zajednice predstavljala “topovski” udar na poslovanje hotelskih kuća.

Investicijski interesi
Jasno je, kada u javnost iznesu ocjenu novog zakonskog prijedloga da ona neće biti prolazna u dijelu netransparentnih koncesijskih naknada. Ono što već sada ističu kao problem je neprepoznatljvost same intencije zakona. Bez naknadnih popravaka prijedloga uključivanjem i investicijskih interesa te branše, neće biti moguće izbjeći ocjenu da je zapravo jedni cilj zakona onaj fiskalnog karaktera.