Intenziviranje građevinskih poslova koje je potaknuto obnovom nakon potresa na zagrebačkom i moslavačkom području, ali i gradnjom na obali i realizaciji velikih infrastrukturnih projekata, pod lupu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) stavilo je poslovanje i odnose na tržištu građevinskog sektora. AZTN je ovih dana objavio da je proveden pregled osnovnih pokazatelja sektora, na temelju kojih će se bolje pratiti i prepoznati područja u kojima je potrebno pojačano praćenje, posebice u postupcima javne nabave.

Pojedinačno AZTN prati i pokreće postupke protiv poduzetnika koji narušavaju tržišne odnose, no u ovom slučaju provodi se analiza kojom će se koristiti u daljnjim postupcima za praćenja kretanja na tom važnom gospodarskom sektoru, koji generira gotovo 9 posto prihoda i zapošljava oko 12 posto radnika u Hrvatskoj. Podaci su, inače, prikupljani i obrađivani iz javno dostupnih izvora, od Fine i Državnog zavoda za statistiku, te odabranim informacijama iz Elektroničkog oglasnika javne nabave, a obuhvaćaju razdoblje 2024. i 2025.

Ponuditelji u javnoj nabavi

Na temelju provedenog pregleda stanja te analize osnovnih i indikativnih pokazatelja strukture sektora, u AZTN-u konstatiraju kako na tržištu djeluje veliki broj poduzetnika te da su ukupno ostvareni prihodi poduzetnika, raspodijeljeni među većim brojem poduzetnika.

Posebno su, navode u AZTN-u, promatrana 32 velika poduzetnika, koji su u 2024. zapošljavali 7,3 tisuće radnika, što je više od 6 posto svih zaposlenih u sektoru, a raspolagali su s nešto više od dvije milijarde eura imovine (12% u građevinarstvu), no udjel u prihodima im je nešto veći, njihovih 2,55 milijardi eura čini više od 18 posto ostvarenih prihoda građevinaca u 2024.

Riječ je o najvećim tvrtkama u ovom sektoru Kamgrad, Strabag, Radnik, ING-GRAD, GP Krk, Brodometalurgija, GIP Pionir, Bouygues Travaux, Osijek-Koteks, Inter S.T.E.E.L., no tu su i brojne druge, poput turske tvrtke Cengiz Insaat i Kinetics Technology, koja je dio talijanske grupacije Maire, kao i državne tvrtke koje obavljaju za vlastite potrebe građevinske poslove Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, Pružne građevine, te Bina-Istra u kojoj je država također vlasnički prisutna.

Na razini cjelokupnog sektora izračunati su indikativni pokazatelji koncentracije na temelju udjela u ukupnim prihodima, po kojima Herfindahl–Hirschmanov indeks (HHI) tako iznosi 54, pri čemu pet najvećih poduzetnika imaju u ukupnim prihodima sektora udjel od 12,1 posto, a deset najvećih iz kategorije najvećih poduzetnika 17,7 posto. Prema konstataciji AZTN-a, ti pokazatelji upućuju da su ukupno ostvareni prihodi raspodijeljeni među većim brojem poduzetnika.

Nešto veći stupanj koncentracije istina bilježi se među tvrtkama iz kategorije velikih poduzetnika, gdje indeks HHI iznosi 517, udjel pet najvećih u ukupnim prihodima gotovo 40 posto, a deset najvećih više od 58 posto. Riječ je, kako pojašnjavaju iz AZTN-a, o tvrtkama koje u pravilu sudjeluju kao ponuditelji u postupcima javne nabave za radove na vrijednosno velikim infrastrukturnim projektima i radovima. U slučaju srednje velikih poduzetnika pokazatelji koncentracije su niži, HHI iznosi 69, udjel pet najvećih u prihodima ove kategorije je 8,6 posto, a deset najvećih 14,8 posto, što se tumači kao povoljan stupanj koncentracije i raspodjelu prihoda na velik broj poduzetnika.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Otvoreno 56 asfaltnih baza

Što se tvrtki iz povezanih djelatnosti tiče, četiri se poduzetnika u Hrvatskoj bave proizvodnjom cementa i posluju u pet tvornica (Nexe, Holcim, Calucem i Cemex), a većina njih posjeduje i betonare. Uočeno je i da tvrtke koje se primarno bave građevinskim poslovima imaju aktivnosti i u komplementarnim djelatnostima, poput kamenoloma, betonara i asfaltnih baza.

U AZTN-ovim podacima navodi se i da je u Hrvatskoj otvoreno 56 asfaltnih baza, što su podaci Hrvatskog asfalterskog društva iz prosinca 2025. AZTN se vodio i iskustvima sličnih institucija iz drugih europskih zemalja, posebice Austrije i Češke, kod kojih je uočen naglasak na postupke javne nabave kao područje povećanog rizika za zabranjene dogovore, a iz javno dostupnih informacija imale su i slučajeve kartela i namještanja ponuda u javnoj nabavi. Stoga će to područje biti i posebno pod praćenjem i u Hrvatskoj.