Vukovarci će električnu energiju proizvoditi iz slame. U takav projekt početkom iduće godine upustit će se novoosnovana austrijsko-hrvatska tvrtka Bioenergana Vukovar d.o.o. Oni u Gospodarskoj zoni Vukovar na 3,2 hektara površine i prostoru nekadašnje borovske toplane, u Borovu naselju, planiraju sagraditi postrojenje bioenergane na slamu. Lokacija je ocijenjena vrlo pogodnom jer se u blizini nalaze trafostanica, željeznica, Luka Vukovar i rijeka Dunav. Vrijednost same investicije doseže 40 milijuna eura, a novac su investitori osigurali u suradnji s austrijskim partnerom, projektantskom kućom SFC Umwelttechnik iz Salzburga. Austrijanci su projekt izradili prema uzoru na već postojeća postrojenja u svijetu. Najpoznatije bioenergane na slamu nalaze se u Engleskoj, Danskoj i Španjolskoj. Vukovarski objekt bit će snage 12 MW za proizvodnju električne energije, a kao sirovinu će koristiti isključivo slamu od pšenice, ječma, soje, zobi, raži i uljane repice. Za njezin godišnji rad bit će potrebno osigurati oko 100.000 tona slame. Glavni dobavljač bit će vukovarska tvrtka Agrostramen d.o.o. koja sklapa desetogodišnje ugovore o otkupu osnovne sirovine – slame sa zadrugama, odnosno većim proizvođačima žitarica u vukovarsko-srijemskoj i osječko-baranjskoj županiji. Prema prvim najavama, slama će se početi otkupljivati već ove godine, i to po cijeni od 28 eura po toni, a skladištit će se decentralizirano. Zbog toga će se sagraditi do sedam lokalnih skladišta, a u samoj bioenergani bit će slame dovoljno samo za tjednu potrošnju. U Upravi Bioenergane Vukovar ističu kako proizvodnja električne energije na ovaj način ne zagađuje okoliš, dok će se proizvedena struja prodavati HEP-u koji će ju potom distribuirati do krajnjih potrošača. Bioenergana na slamu s radom bi, kako je planirano, trebala započeti već tijekom 2010. godine, a u njoj bi radno mjesto pronašlo oko stotinu ljudi.

Upravo se prikupljaju potrebne dozvole za gradnju ovoga objekta, uključujući i izradu studije utjecaja na okoliš. Ovisno o količini potrebne sirovine, investitori planiraju tijekom idućih sedam do osam godina u istočnoj Hrvatskoj sagraditi još nekoliko sličnih bioenergana.Inače, prostor Gospodarske zone na kojoj će biti sagrađena bioenergana na slamu četvrta je poduzetnička zona u Vukovaru koja se prostire na ukupno 34 hektara površine. Taj je, pak, projekt pokrenuo Fond za obnovu i razvoj Vukovara, a poslovni model Gospodarske zone zasniva se na tri stupa. Prvi se sastoji od poticaja koje je istoimena tvrtka, koja upravlja ovom poslovnom zonom, dobila od države, a oni se temelje na Zakonu o obnovi i razvoju grada Vukovara te poreznim olakšicama. Usporedo s tim, kroz gradske institucije donesene su i odluke prema kojima se Vukovar odriče komunalnoga doprinosa na proizvodnu djelatnost osnovanu u njoj, a s druge strane Grad stimulira poduzetnika pri zapošljavanju visokoobrazovanih stručnih kadrova, Vukovaraca, sa po 3000 kuna mjesečno. Također, Grad Vukovar se odrekao i komunalne naknade na način da poduzetnik prve godine ne plaća komunalnu naknadu, druge plaća 25 posto, treće 50, a četvrte 75 posto, a tek petu godinu počinje plaćati puni iznos. Treći stup stimulacija odnosi se na mogućnost samostalnog kreiranja parcele.

Gospodarska zona Vukovar

Tri stupa poslovnog modela
1. Poticaji od države temelje se na Zakonu o obnovi Vukovara
2. Oslobođenje od komunalnih naknada i stimuliranje zapošljavanja (novčanim iznosima) zasniva se na odluci grada Vukovara
3. Slobodno parceliranje pruža poduzetnicima sama Gospodarska zona Vukovar