Najveći svjetski proizvođač čelika Mittal Steel ipak će preuzeti luksemburški Arcelor, čime je konačno završilo višemjesečno natezanje zbog dosad najveće akvizicije u sektoru čelika, koja je podigla puno prašine i među europskim vladama. Uprava Arcelora u nedjelju je prihvatila uvećanu Mittalovu ponudu u vrijednosti 25,8 milijardi eura.Preuzimanjem Arcelora nastat će daleko najjači svjetski proizvođač čelika s čak 10-postotnim udjelom na globalnom tržištu te s oko 320.000 radnika zaposlenih u 27 zemalja. Nova kompanija, Arcelor Mittal, imat će sjedište u Luxembourgu, funkciju predsjednika uprave obnašat će indijski milijarder Lakshmi Mittal, a za predsjednika tvrtke postavljen je Joseph Kinsch, koji je isti posao obavljao u Arceloru.Prvu ponudu Mittal je poslao još u siječnju nakon čega je uslijedilo protivljenje vlada Francuske, Belgije, Luksemburga i Španjolske zabrinutih zbog potencijalnoga masovnog otpuštanja radnika. Budući da su ove zemlje postepeno napuštale svoje dosadašnje stajalište, uprava Arcelora postavila se kao čvrsti zid, poslavši jasan signal kako ne namjerava prepustiti kompaniju indijskom milijarderu. Nekoliko obrambenih strategija, uključujući isplatu rekordne dividende svojim dioničarima, najavu reotkupa dionica po iznad tržišnoj cijeni te taktika “otrovne pilule” trebale su Mittalovu ponudu učiniti što neatraktivnijom.

Međutim, Laksmi Mittal ostao je dosljedan, što je primoralo vodeće ljude Arcelora na drastičan korak, odnosno spajanje s ruskim Severstalom. I dok je s jedne strane uprava načelno dogovorila transakciju vrijednu 13 milijardi eura, dio dioničara luksemburške tvrtke nezadovoljnih uvjetima posla s Rusima sazvali su za 30. lipnja izvanredan sastanak s nadom blokiranja ovog sporazuma. Budući da je među investitorima rastao broj protivnika spajanja, predsjednik Severstala Aleksej Mordašov ponudio je da se njegov udio, koji je uz potencijalni utjecaj ruske vlade bio osnovni razlog nezadovljstvu, smanji s predviđenih 32 na 25 posto. Potom je reagirao Mittal povisivši ponudu za 10 posto, odnosno 2 milijarde eura. Nakon devet sati zasjedanja uprava Arcelora donijela je odluku u korist Mittal Steela kojem su postavljeni i neki drugi uvjeti. Tako je zbog kritike da obitelj Mittal s 87 posto dionica Mittal Steela ima previše utjecaja u kompaniji Mittal prihvatio manjinski udio od 43 posto dionica u novoj tvrtki s klauzulom da nema pravo steći više od 45 posto vlsništva te se obvezao upravu buduće kompanije podijeliti popola. Nadalje, obećao je da neće doći do otpuštanja te da će poštivati sadašnje sindikalne ugovore.Zanimljivo, nigdje nije rečeno hoće li se i predsjednik uprave Arcelora Guy Dolle naći u vodstvu Arcelor-Mittala. Naime, on se cijelo vrijeme žestoko protivio preuzimanju, a posebno je upečatljiva bila izjava kako Mittal proizvodi kolonjsku vodu, a Arcelor parfeme. Kako bilo da bilo, dioničari luksemburške tvrtke moraju odati duboko priznanje njemu, te cijeloj upravi koja je u konačnici izborila iznimno povoljniju ponudu i uvjete koji su posljednjih mjeseci višestruko uvećali vrijednost dionica Arcelora. Istodobno, Severstal će od Arcelora dobiti 130 milijuna eura kompenzacije zbog kršenja ugovora.Pa ipak, tek sada slijede burna događanja u sektoru čelika. Mnogi svjetski proizvođači s velikom su pozornošću pratili razvoj dogđaja, čekajući signal za slične akvizicije. Stoga će idućih mjeseci započeti velika konsolidacija industrije čelika predvođena u prvom redu azijskim kompanijama koje će spajanjima pokušati odgovoriti Arcelor-Mittalu čija će godišnja proizvodnja biti čak triput veća od one najbližeg konkurenta – japanskog Nippon Steela.

Sarajevu se isplatilo Mittalovo ulaganje
ZENICA – Unatoč različitim preprekama poslovanja zenička željezara Mittal Steel ostvarila je sve obveze iz kupoprodajnog ugovora s vladom Federacije BiH nakon preuzimanja većinskog vlasništva tvornice prije nešto više od dvije godine. Iza zeničkog Mittal Steela stala je Europska banka za obnovu i razvoj koja mu je prošle godine doobrila kredit u iznosu od 25 milijuna eura. Zenička željezara lani je imala gubitak od 12,5 milijuna eura unatoč povećanju proizvodnje od 80 posto u odnosu na 2004. godinu. Ovogodišnja će ulaganja omogućiti znatniji rast proizvodnje koja će dostići oko 800 tona čelika, a nakon potpune obnove proizvodnje u Zenici bi se trebalo proizvoditi dva milijuna tona čelika. Do stabilnosti Mittal Steel Zenica nije stigao bez problema jer je vlasniku Laksmi Mittalu krajem prošle godine premijer Federacije BiH Ahmet Hadžipašić prijetio poništenjem kupoprodajnog ugovora. Poduzeće se lani suočilo s problemima dotoka zemnog plina, a početkom ove godine i s povećanjem cijena struje. Zbog smanjenja cijena sirovog čelika na svjetskom tržištu odgođena je obnova cjelovite proizvodnje za godinu dana, ustvrdio je direktor Mittal Steela Zenica Seid Kapetanović. Mittal Steel postao je treći izvoznik BiH, a čeličnu je žicu počeo izvoziti i preko luke u Pločama.

Gorden Knezović

Kronologija preuzimanja Arcelora

27. 1. Mittal nudi 18,6 mlrd. eura za Arcelor
31. 1. Rast vrijednosti vodećih proizvođača čelika
30. 1. Uprava Arcelora odbija Mittalovu ponudu
1. 2. Španjolska, Belgija i Luksemburg zabrinuti zbog potencijalnog preuzimanja
23. 2. Arcelor preuzima kanadski Dofasco
28. 2. Mittal uvjeren u preuzimanje
13. 3. Dio europskih političara označio spor kao ekonomski nacionalizam
31. 3. Nippon Steel najavio usku suradnju s lokalnim proizvođačima kao odgovor na spajanje Arcelora i Mittala
4. 4. Arcelor povećao dividendu dioničarima te uveo stretegiju “otrovne pilule”
20. 4. Mittal nudi 20,5 milijardi eura
12. 5. Arcelor tužio Mittala u SAD-u zbog neovlaštenog korištenja tehnologije
14.-17. 5. Tržišni regulatori Luksemburga, Belgije, Francuske i Nizozemske dali zeleno svjetlo preuzimanju
18. 5. Uprava Arcelora najavila reotkup dionica po iznadtržišnoj vrijednosti
19. 5. Nova Mittalova ponuda od 23 milijarde eura
26. 5. Uprava Arcelora dogovorila spajanje s ruskim Severstalom
5. 6. Zeleno svjetlo EK za preuzimanje
12. 6. Sve više dioničara nezadovoljno spajanjem sa Severstalom
13. 6. Uprava Arcelora odbila ponudu Mittala
15. 6. Dioničari zatražili izvanredan sastanak (30. lipnja) na kojem bi se odlučivalo o sporazumu s Rusima
23. 6. Nove ponude Mittala i Severstala
25. 6. Uprava Arcelora prihvatila Mittalovu ponudu od 28,6 milijardi eura