Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), unatoč svom višegodišnjem iskustvu u gradnji višestambenih zgrada, u protupotresnoj obnovi bila je maltene zaboravljena, a sad postaje operativno tijelo za što brže stambeno zbrinjavanje.

U novom Zakonu o obnovi reafirmira se uloga APN-a, čiji su predstavnici već uključeni u izradu akata po kojima će i Agencija u obnovi postupati. Naime, nakon što je dobio odriješene ruke, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na svim razinama uspostave novog sustava osobno je angažiran.

Cilj je da novi sustav brzo profunkcionira, a u centralizaciji dosadašnjih tijela po zakonu je s radom prestao Fond za obnovu – kreće upis brisanja iz sudskog registra, dok je APN jedan od Bačićevih – aduta.

Prioritet obnove su svi ljudi u kontejnerima jer ih treba stambeno zbrinuti, bilo trajno bilo privremeno, do 1. studenog, što je ministar zacrtao pa se tu računa i na ulogu APN-a vezano za još jednu opciju koju zakon nudi – zbrinjavanje kroz davanje u vlasništvo nekretnine, kuće ili stana, umjesto obnove.

I to kako se doznaje za sve stradalnike koji se na to odluče kako na Banovini, tako i u svim područjima pogođenim potresima, a ostvaruju pravo kao (su)vlasnici oštećenih ili uništenih objekata po propozicijama novog programa mjera kojeg prvo čeka kratka javna rasprava.

APN je po novom zakonu, što u MPGI naglašavaju, ovlašten stjecati pravo vlasništva nekretnine u svoje ime, a za račun RH u svrhu privremenog stambenog zbrinjavanja dok traje obnova odnosno izgradnja, kao i u svrhu trajnog stambenog zbrinjavanja zamjenom prava vlasništva umjesto obnove odnosno izgradnje, sve u skladu s odredbama Zakona.

Također, APN je ovlašten stjecati zemljište u svoje ime, a za račun RH za gradnju, te dodatno još kažu, Zakonom je propisano kako će APN u svoje ime, a za račun RH na temelju odluke Vlade kao investitor provesti izgradnju višestambenih zgrada na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za privremeno stambeno zbrinjavanje.

“Programom mjera obnove zgrada oštećenih potresom detaljnije će se propisati odredbe novog Zakona o obnovi. Za stjecanje i raspolaganje nekretninama Vlada će Uredbom propisati postupak i procjenu utvrđivanja vrijednosti nekretnina”, kaže Bačić u čijem su resoru u petak bili u završnoj fazi izrade predmetnog programa kako bi ga čim prije uputili u javno savjetovanje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Po prvi put u obnovu je APN uveden u sklopu zakonskih rješenja iz 2021. kroz isto pravo zamjene vlasništva za obnovu što pojednostavljeno znači da stradalnik koji ispunjava uvjete, a ne želi gradnju objekta, može od države ostvariti zamjensko pravo tako da mu primjerice država kupi zamjenski objekt, a on državi ustupi svoju česticu kao i objekt na kojem ima upisano svoje vlasništvo.

Međutim, u praksi to nije zaživjelo i sad se na velika vrata u novom zakonu ovo aktualizira dok se istodobno na tržištu u Banovini detektira interes vlasnika koji su zainteresirani da prodaji svoju nekretninu državi. Prema neslužbenim informacijama za sad postoji 217 iskaza interesa za nekretnine na Banovini koje bi njihovi vlasnici prodali te se za one koje su u prvom valu pregledane pokazuje da je njih oko 100-tinjak useljivo i uporabljivo.

Predstoje još aktivnosti glede pitanja koliko vrijede na tržištu, tj. kolika je njihova procijenjena vrijednost pa će se potom vidjeti i koliko je država spremna platiti. Navodno apetiti prodavatelja rastu, jer je tržište logikom potražnje – živnulo.

Branko Bačić u nekoliko je navrata posjetio Banovinu i razgovarao s ljudima koji još žive u kontejnerima/S. B. Bačić/PIXSELL

Gradi se 20 zgrada
Također, na Banovi je u izgradnji 17 višestambenih zgrada koje se financiraju iz Operativnog programa Kohezija i konkurentnost te se predviđa početka gradnje za još tri nove zgrade u Glini tako da će kroz ukupno 20 zgrada na raspolaganju biti 305 stanova u koje će se moći useliti ljudi čiji su stanovi pogođeni u potresu, a bili su u vlasništvu RH.

Ti stanovi, kad će se izgraditi, morat će ostati u državnom vlasništvu minimalno 5 godina, no nakon isteka tog roka moći će se ostvariti prijenos vlasništva najmoprimcima, ovisno o osnovi po kojoj su isti stekli pravo korištenja – kroz otkup ili darovanje.

Međutim, novim zakonom je uvedena mogućnost gradnje novih višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa, a gradit će ih APN novcem državnog proračuna. O interesu JLS-ova ovisit će koliko će biti tih zgrada, pa će se ovaj dio programa gradnje novih višestambenih zgrada provesti u dogovoru s lokalnim čelnicima.

Lakša procedura, manje papira
Očekuje se u kratkom roku uspostava novog sustava s naglascima na pojednostavljenju i ujednačavanju procedura, jedinstvenoj javnoj nabavi i ukidanju nepotrebnih dokumenata, a tako i cijeli paket novih propisa nižeg reda zasnovanih na Zakonu po kojima će se postupati, kao i novi program mjera koji bi radi usvajanja trebali svi biti na dnevnom redu sjednice Vlade 9. ožujka.

To je završni regulatorni čin, započet recentnim donošenjem Programa zbrinjavanja korisnika mobilnih stambenih jedinica na svim područjima za koja je proglašena katastrofa, kojim je utvrđuje status svih korisnika kontejnera i određuju mjere za stambeno zbrinjavanje i prioritetan postupak obnove.

Status korisnika i plan zbrinjavanja temelji se na obrađenim zahtjevima, izrađenoj projektnoj dokumentaciji i izvedenim radovima na dan 7. veljače. Na području zagrebačkog i petrinjskog potresa ukupno se nalazi 2419 kontejnera u kojima je smješteno 6258 korisnika. Na području petrinjskog potresa u kontejnerskim naseljima je 297 mobilnih jedinica u kojima je smješteno 438 korisnika (287 obitelji), dok se na parcelama uz oštećenu zgradu nalazi 2054 kontejnera s 5753 korisnika (2046 obitelji).

Na području zagrebačkog potresa je 68 kontejnera uz oštećenu zgradu sa 67 obitelji. Jedinice lokalne samouprave Sisačko-moslavačke županije oformile su 11 kontejnerskih naselja, od čega ih je 7 na području Siska, 3 u Petrinji i jedno u Glini. U kontejnerskim naseljima uglavnom su građani koji su stanovali u višestambenim zgradama, a svi oni sad imaju novu nadu.

Uvodi se mogućnost gradnje višestambenih zgrada na pogođenim područjima, a gradit će ih APN novcem državnog proračuna/N. Ćutuk/PIXSELL