Konzultantsko-revizorska kompanija EY Hrvatska objavila je sveobuhvatnu analizu prvih izvještaja o održivosti u Hrvatskoj, pripremljenih u skladu s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). EY CSRD Barometar 2025. pruža detaljan pregled napretka hrvatskih poduzeća u usklađivanju s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS), piše u priopćenju.

jedno su želje…

Hrvati žele 31 dan godišnjeg i regres od 500 eura

U sklopu barometra analizirani su izvještaji o održivosti poduzeća obveznika na hrvatskom tržištu, sastavljeni prema Zakonu o računovodstvu, ESRS-u i EU taksonomiji. Ovi izvještaji usklađeni su s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), koju je za uvrštene subjekte s više od 500 zaposlenika uvela Europska unija počevši od poslovne godine 2024. Od ukupno 50 poduzeća koja su, prema popisu Ministarstva financija Republike Hrvatske, morale predati izvještaj o održivosti za 2024. godinu, osam ih je koristilo izuzeće, a 42 su predale izvještaj te su analizirane u sklopu CSRD Barometra. Među analiziranim poduzećima, na šest izvještaja izdano je mišljenje s rezervom.

Većina poduzeća prati propisanu strukturu izvještaja o održivosti prema ESRS-u. Ovaj pristup predstavlja značajnu prednost za korisnike jer poboljšava čitljivost i usporedivost izvještaja s ESRS tematskim standardima, omogućujući pritom razne sektorske i druge analize i usporedbe. Analizirana poduzeća svrstana su u šest sektora: financijske institucije, industrija i energetika, hotelijersko-ugostiteljski sektor, potrošačka dobra, usluge te ostalo. Cilj CSRD Barometra je identifikacija zajedničkih obrazaca i odstupanja, kao i specifičnih objava vezanih uz pojedina poduzeća. Također, fokus je stavljen na pristupe procjeni dvostruke značajnosti (DMA) te sektorske trendove.

Natječaj poništen

Nitko se nije javio za posao od milijun eura u Hrvatskoj

„Postoji jasna potreba za dubljom integracijom ESG principa u poslovne strategije i poboljšanjem kvantitativnih pokazatelja. Iako EU taksonomija predstavlja ključan alat za usmjeravanje kapitala prema održivim ciljevima, čak 85% analiziranih poduzeća nije prijavilo ni jednu djelatnost usklađenu s taksonomijom, što ukazuje na veliki prostor za unaprjeđenje održivog poslovanja“, istaknula je Ivana Krajinović, partnerica u Odjelu revizije i voditeljica Odjela financijsko-računovodstvenog savjetovanja i izvještavanja o održivosti u EY-u Hrvatska.

Sva poduzeća prepoznala su ublažavanje klimatskih promjena kao značajnu temu, samo 17% razvilo konkretne tranzicijske planove. Sva analizirana poduzeća izvještavala su barem o jednoj podtemi u sklopu standarda E1 Klimatske promjene i G1 Poslovno ponašanje, što potvrđuje da su pitanja poput emisija stakleničkih plinova i korporativne kulture prepoznata kao prioritetna. Ublažavanje klimatskih promjena prepoznalo je 100% ispitanih, dok je 76% izvijestilo i o prilagodbi klimatskim rizicima. Ipak, samo 50% ima definirane ciljeve za smanjenje emisija, a svega 17% razvilo je tranzicijske planove.

promjena smjera

Veliki europski proizvođač automobila odlučio je napraviti veliku promjenu na svojim vozilima

„Najčešće objavljivane mjere za ublažavanje klimatskih promjena uključivale su implementaciju obnovljivih izvora energije, modernizaciju tehnologija i proizvodnih procesa prilagođenih specifičnostima sektora, te korištenje zelenih certifikata kao odgovore na ciljeve smanjenja emisija iz opsega 1 i 2. S druge strane, mjere i ciljevi usmjereni na smanjenje emisija iz opsega tri rijetko su zastupljeni u izvještajima, što ukazuje na potencijalna područja za daljnje unaprjeđenje. Ovo je posebno značajno s obzirom na to da udio emisija iz opsega tri prosječno iznosi između 76,7% i 99,7% ukupnih emisija pojedinog sektora (izuzev sektora Usluga gdje udio čini prosječno 54,7%). Također, kod emisija iz opsega 3 identificirane su poteškoće u prikupljanju podataka, što dodatno otežava njihovo praćenje i smanjenje“, ističe Ivana Krajinović.

Analiza je pokazala da nešto manje od trećine poduzeća (29%) nije definiralo ciljne vrijednosti, dok 81% njih nije uključilo ciljeve vezane uz održivost u svoje politike primitaka. Od onih poduzeća koja su u svoje politike primitaka uključila ciljeve održivosti za Upravu, najčešće su to činila poduzeća iz sektora Financijske institucije. „Kao jedno od ključnih područja poboljšanja identificirali smo nedostatak povezanosti između strategija, konkretnih i vremenski definiranih ciljeva te same provedbe mjera. U narednim godinama očekujemo pomak od formalnog ispunjavanja zahtjeva prema stvarnom strateškom upravljanju održivošću”, govori Ivana Krajinović.

Tržište nekretnina

Ovo su najtraženiji kvartovi u Zagrebu: Cijene kvadrata rastu, ali stanovi se prodaju brže

Velika većina poduzeća također je izvještavala i o temama S1 Vlastita radna snaga (98%) i S4 Potrošači i/ili krajnji korisnici (88%) što jasno potvrđuje da su briga o zaposlenicima, kao i korisničko iskustvo, sigurnost proizvoda i transparentnost u komunikaciji među najvažnijim prioritetima u održivom poslovanju.

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?

Poduzeća su najmanje izvještavala o temama S2 Radnici u lancu vrijednosti (19%) i S3 Pogođene zajednice (21%), nakon čega slijede okolišne teme E4 Bioraznolikost i ekosustavi sa 26% te E2 Onečišćenje sa 31%. Fokus okolišnih tema i dalje je primarno okrenut na upravljanje otpadom i emisijama. S obzirom na sve veće regulatorne i tržišne pritiske, razmatranje i adresiranje ostalih okolišnih pitanja postaje nužno za dugoročnu otpornost poslovanja. „EY CSRD Barometar 2025 služi kao početna točka. Dok je ispunjavanje regulatornog okvira važno, ključna će biti transformacija poslovnih modela i upravljanje održivošću na razini strateških odluka. Upravo o tome će ovisiti privlačenje budućih investicija, kao i reputacija poduzeća na tržištu“, zaključuje Ivana Krajinović.