Među poslovnim subjektima kojima su po prijavi za potpore za očuvanje radnih mjesta one proteklih mjeseci i isplaćene je i određeni broj državnih i gradskih tvrtki i ustanova. Na listi potpora za ožujak bilo je 113 subjekata u (su)vlasništvu RH ili jedinica lokalne i regionalne samouprave, a za travanj 133.

Za ožujak im je isplaćeno 15,4 milijuna kuna, a za travanj nepunih 38 milijuna, za oko 9000 radnika. Za samo kvalificiranje za potpore kod njih su bili definirani dodatni kriteriji jer je ta mjera ponajprije zamišljena kao pomoć privatnom sektoru, a ako je suditi prema analizi portala Fininfo, opet se nameću upitnici vezani uz (ne)transaparentnost i pridržavanje kriterija.

U konkretnom slučaju to je više stvar načela jer su poslodavci u djelomičnom ili potpunom vlasništvu države ili JLRS u ukupno isplaćenim potporama za prva dva mjeseca primjene participirali tek jedan odnosno manje od dva posto. U osvrtu na potpore Fininfo se pozabavio svibanjskim isplatama za tu kategoriji primatelja, pri čemu je analizirao približno polovicu, na koje otpada 70 posto iznosa.

Od onih u (su)vlasništvu JLRS najviše potpora otpada na Grad Zagreb (za 378 radnika), a iza njega je Virovitica. Prema pravnom obliku, više od 80% tih primatelja i nešto manje od 60 posto iznosa odnosi se na društva s ograničenom odgovornošću, a uz 13 dionička društva potpore je primilo i deset ustanova.

“Ustanove nisu obveznici javne objave godišnjih financijskih izvještaja, ali očekivali bismo da izvještaji onih koje su ostvarile pravo na primanje potpora ipak budu javno dostupni”, ističe Josipa Mandarić.

No, i više rezervi iskazuju u Fininfou s obzirom na kriterije koji se odnose na djelatnosti državnih i gradskih subjekata u kojima oni mogu tražiti potporu. Prema pravilima, mogli su se prijaviti oni koji pripadaju prerađivačkoj industriji te djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića.

Samo manji dio od analizirana 32 poslodavaca čiji su osnivači RH, županije ili JLS-i pripadaju spomenutim djelatnostima, a njih 25 nisu iz djelatnosti koje su definirane kao izuzeci s pravom na potpore. Slično je i kod analiziranih subjekata (na prvoj razini suvlasništva) kojima RH i JLRS imaju udjel veći od 25%.

Sve u svemu, ispada da za više od pola primatelja potpora u potpunom ili djelomičnom vlasništvu države ili gradova potpore potencijalno nisu trebale biti primjenjive. Uz određene zadrške zbog nedovoljno detaljnijih informacija o tim tvrtkama, sve upućuje na manjak transparentnosti, zaključuje se u analizi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost