Za razliku od optimizma središnje banke i Vlade o dinamici oporavka u 2021., u rasponu između 8,5 i 9 posto, analitičari Raiffeisen banke ipak su nešto oprezniji s očekivanjem da će se rast BDP-a zaustaviti na 7 posto.

“Naše su procjene bitno niže od Vladinih jer očekujemo usporavanje u zadnjem kvartalu godine”, kaže glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević na predstavljanju najnovijih RBA Istraživanja.

Dodaje da su “rizici” za prognoze na strani onih pozitivnih što u slučaju njihove realizacije bitno približava te prognoze.

Ljetni kvartal bi, zbog dobre epidemiološke situacije i iznenađujuće sezone koja je donijela 8,5 milijardi eura priljeva (85 posto razine iz 2019.), mogao završiti i sa dvoznamenkastom stopom rasta.

No, na stranu rapidnog pogoršavanja epidemiološke situacije kako se približava kraj godine, povlačenje ručne kočnice po pitanju optimizma odraz je neizvjesnosti kretanja cijena energenata i sirovina te poremećaja u lancima opskrbe. U

natoč tome, realni rast u čitavoj 2021. ostat će snažan prvenstveno predvođen rastom izvoza usluga, odnosno turizma i osobne potrošnje.

Poželjan generator rasta

U idućoj godini gospodarski rast trebale bi povući investicije na krilima korištenja europskog novca u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“S makroekonomskog gledišta investicije su poželjan generator rasta”, ističe Živković Matijević. Objašnjava da su benefiti izdašne europske injekcije širi od same raspoloživosti novca jer povlačenje ovisi o mjerama i reformskim potezima koji će u duljem roku smanjiti slabosti domaćeg gospodarstva, a čiji se obrisi već polako naziru.

Na vijesti o oporavku i ubrzanju dinamike ekonomije u posljednje vrijeme sve veću sjenu baca inflacija koja je u rujnu u Hrvatskoj ubrzala na 3,3 posto (u eurozoni 4,1 posto) čiji se vrhunac očekuje u prvom tromjesečju iduće godine.

“Inflatorni pritisci nastavili su jačati dominantno uzrokovani snažnim rastom cijena energije zrcaleći tako kretanja na svjetskim robnim burzama sirove nafte. Energiji se od druge polovice godine pridružuje rast cijena hrane što je osim kretanja na svjetskim robnim tržištima posljedica i lokalnih vremenskih (ne)prilika”, ističe glavna ekonomistica RBA.

Pod pretpostavkom smirivanja globalnih poremećaja u opskrbnim lancima, dodaje, skok cijena trebao bi se smiriti u drugoj polovici 2022., ali uz ogradu da bi neizvjesnost, dulji poremećaji na strani ponude i sve strmiji troškovi transporta (vozarine, opa.a.) mogli sugerirati da bi inflacija mogla potrajati, ne samo u Hrvatskoj, nego i eurozoni.

Da se takav scenarij neće ostvariti snažno uvjeravaju središnje banke, uključujući i domaću, iz kojih stižu poruke da je inflacija tek prolazni fenomen.

Aktivno zaduživanje države

Osvježena slika javnih financija, upravo u saborskoj raspravi, nije pretjerano iznenadila povećanim priljevima od PDV-a ni produbljenjem rashoda zbog čega je deficit opće države povećan na 4,5 posto.

S troškom korona krize od 40-ak milijardi kuna dosada, u prvoj polovici iduće godine za očekivati je aktivno zaduživanje države na tržištima kapitala kako bi se zadovoljile povećane potrebe za financiranjem. Te aktivnosti, zajedno s dobrim tržišnim uvjetima visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa, pozitivno će biti obilježene procesom uvođenja eura koji ulazi u završnu fazu.

“Postavljeni cilj ulaska 1. siječnja 2023. je ostvariv, bitna je snažna politička podrška u Europskoj uniji”, kaže Živković Matijević smatrajući da je vrlo izgledno da Hrvatska zadovolji brojčane maastriške kriterije o javnom dugu, manjku, kamatnim stopama, tečaju i inflaciji.