Američka privatna tvrtka mogla bi preuzeti izgradnju i upravljanje plinovodom koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s plinskom mrežom u Hrvatskoj, prijedlog je koji je iznio američki otpravnik poslova u Sarajevu John Ginkel na sastanku s čelnicima stranaka koje su dio vlasti na razini Federacije BiH. Cilj tog sastanka bio je ubrzati provedbu projekta Južna interkonekcija, odnosno povezivanje plinskih mreža u Hrvatskoj i BiH novim plinovodom preko Zagvozda ka Posušju i dalje prema Mostaru i središnjoj Bosni.

Načelna suglasnost

Kako su objavili iz američkog veleposlanstva, Ginkel je predvodio razgovore o mogućnosti da američka tvrtka preuzme razvoj, izgradnju i upravljanje tim plinovodom čime bi se, kako smatraju, omogućila brza i učinkovita provedba projekta. “Sudionici (sastanka) su se načelno suglasili s takvim prijedlogom i obvezali na nastavak detaljnijih razgovora u predstojećem razdoblju”, stoji u priopćenju veleposlanstva SAD-a. Dodali su kako bi ulaganje američkog privatnog sektora moglo znatno ubrzati realizaciju Južne interkonekcije te osigurati pristup američkom LNG-u što bi dodatno ojačalo energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je da je zaštićen interes Hrvata u BiH dogovorom s američkom administracijom o angažiranju njihove privatne kompanije u izgradnji plinskog povezivanja BiH s Republikom Hrvatskom. Čović je gostujući u emisiji Dnevnik plus Radio televizije Herceg-Bosne iz Mostara otkrio da su mu američki dužnosnici iz prijašnjeg saziva prijetili sankcijama ako ne prihvati rješenje da kompanija sa sjedištem u Sarajevu vodi izgradnju i upravlja plinovodom. Čović je tada odbio prijedlog na kojemu je inzistirao veleposlanik Michael Murphy. Dodao je da je s ovim dogovorom “prijateljima iz američke administracije” pokazano da je interes Hrvata konačno dobivanje plina u većinskim hrvatskim županijama kako bi razvijali gospodarstvo.

“Mislim da smo na najboljem putu da ostvarimo ono što smo željeli”, istaknuo je čelnik HDZ-a BiH. Prema njegovim riječima, predstavnici vlasti Republike Hrvatske bili su uključeni kako bi pomogli postizanju dogovora, navodeći ministra Antu Šušnjara.

Spajanje s terminalom na Krku

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je kako je to odličan prijedlog američke strane jer bi se u BiH sami teško mogli dogovoriti kako dalje. “Možemo dobiti važnu ulogu u transportu plina s Krka prema drugim zemljama. Super sastanak, super ideja američke administracije i poznavajući njih mislim da ćemo sada upravo krenuti u realizaciju”, izjavio je Konaković pojašnjavajući kako se razmatra koncept prema kojemu bi američka tvrtka dobila koncesiju na razdoblje od 30 do 50 godina.

Parlament Federacije BiH je zakon o Južnoj interkonekciji usvojio u siječnju a tome je izravni poticaj dala administracija bivšeg predsjednika SAD Joea Bidena s ciljem smanjenja ovisnosti BiH o plinu iz Rusije. Od usvajanja zakona nisu poduzeti nikakvi koraci na njegovoj provedbi jer je HDZ BiH tražio da projekt vodi nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru dok je zakon predviđao da implementator bude tvrtka BH-Gas sa sjedištem u Sarajevu.