Što je tihi ubojica svakog biznisa, što političari imaju itekako za učiti od “poslovnjaka” te kakav tim pojedinaca je jednostavno presudan ne želimo li da nam firma propadne, za Poslovni dnevnik otkrio je Simon Court, suosnivač konzalting tvrtke Value Partnership, s više od 25 godina iskustva savjetovanja visokog menadžmenta ususret Kongresu hotelijera 3. i 4. prosinca koji će u zagrebačkom Sheratonu okupiti ključne predstavnike hrvatskog turističkog sektora, kao i neke od europskih autoriteta u hotelijerstvu i edukaciji u turizmu.

Autor je lani objavljenog bestsellera “Founder’s Legacy: 50 Game-Changing Leadership Lessons for Building a Great Business” u kojoj je četvrt stoljeća konzultatntskog iskustva pretočio u 50 sažetih lekcija namijenjenih liderima koji žele uspješno poslovati.

Michael Burry, investitor koji je predvidio financijsku krizu 2008. nedavno je zatvorio svoj hedge fond i pokrenuo Substack newsletter u kojem tvrdi da je umjetna inteligencija napuhala novi tržišni balon sličan dot-com mjehuru s kraja 90-ih. Otvoreno je pesimističan prema AI divovima poput Nvidije i Palantira. Koliko bi krah AI startupa mogao uzdrmati globalnu ekonomiju? Jesmo li pred novim dot-com scenarijem ili je AI fundamentalno drukčiji?

Vidio sam dovoljno ekonomskih ciklusa da prepoznam kako nastaje balon – kada previše kapitala pohita u neku veliku ideju. AI dionice trenutačno pokreću tržište, no tehnologija vezana uz njih nije iluzija. Umjetna inteligencija postaje infrastruktura. Očekujem bolnu korekciju, nalik dot-com krizi, no oni koji prežive postat će temelj budućeg, digitalnog gospodarstva – kao što su to Amazon i Google postali nakon 2001. godine.

Turizam je važan zamašnjak hrvatskoga gospodarstva. Stoji teza da država ‘živi’ od turizma jer on čini petinu domaćeg BDP-a, od 8,9 do 15,8 posto (2020.-2021.), trostruko više od EU prosjeka. Ta se ekonomska neravnoteža akumulirala kroz pola stoljeća, kažu stručnjaci. Umjesto u inovativne tvrtke, hrvatski građani ulažu u apartmane. Paralelno, hrvatska ekonomija ulazi u fazu usporavanja, pokazuju najnoviji podaci HUP-a. HUP procjenjuje da će se realni rast BDP-a u 2025. spustiti ispod tri posto, nakon 3,8 posto u 2024. Kako smanjiti toliku ovisnost jedne države o turzimu?

Nisam stručnjak za Hrvatsku, ali svako gospodarstvo treba zdravo poduzetništvo koje privlači kapital i talente u skalabilne, inovativne poslove. Za to je potrebno vodstvo, a ne samo politika. Promjena će nastupiti kada počnemo cijeniti one koji grade poslove i koji mladima daju razlog da ostanu stvarati i živjeti u zemlji, umjesto da samo investiraju u stanove za najam.

Ako državu promatramo kao kompaniju, kakav tip lidera je poželjan da takva firma jednostavo ne propadne? Iseljavanje stanovništva u tom je slučaju jednako situaciji u kojoj zaposlenik poslodavcu da otkaz. Od 2013. do 2023. iz Hrvatske se iselilo oko pola milijuna građana. Što političari moraju naučiti od poduzetnika žele li uspješno upravljati državom?

Velike poslove grade lideri s mentalitetom rasta, jakim timom, jasnom strategijom i skromnošću da slušaju što im drugi govore. Države trebaju takav kadar, ali u politici previše često vidimo suprotno: kratkoročno razmišljanje, populizam, namjerne podjele. Nijedna tvrtka to ne bi preživjela. Ako zemlja želi napredovati, lideri moraju razmišljati kao uspješni osnivači tvrtki – rješavati odlučujuće izazove, a ne samo juriti medijske naslovnice, i fokusirati se na stvaranje zdravog društva. Poslovi ne mogu cvjetati u društvima koja propadaju.

Radili ste s impresivnim portfeljem klijenata – od Ritz-Carltona, EXO Travela i Egnazia Ospitalita Italiana, s destinacijskim kompanijama diljem svijeta, od Velike Britanije, Italije, Kanade, Markoka do azijskih tržišta. S kojim klijentom vam je bilo najizazovnije poslovati? S kime ste surađivali na hrvatskom tržištu?

Radio sam s klijentima na svakom kontinentu, osim Južne Amerike i, prema mom iskustvu, izazovi obično manje ovise o zemljopisnom aspektu, a više o vodstvu. Jedan hrvatski klijent s kojim radim ima sve kvalitete jakog individualnog lidera, no trebao je pomoć da otključa puni potencijal svog tima. To je čest zadatak s kojim se susretnem. Isplativost je ogromna: kada tim počne raditi u najboljoj formi, sve se mijenja – strategija, kultura, rezultati.

Na koji ste dio profesionalne karijere najponosniji, koji gledate kao svojevrsni vrhunac?

Ključno poglavlje bilo je kada sam Miniclipu, jednoj od najvećih globalnih tvrtki u industriji videoigara pomogao da se od gotovo sigurne propasti transformira u firmu vrijednu milijardu dolara u samo tri godine. To iskustvo opisano sam u svojoj knjizi, a primjer je onoga što je moguće kada se vodstvo, kultura i strategija usklade. U srcu te priče je osnivač i CEO, Rob Small, koji je imao mentalitet rasta i naučio dobro voditi. Pomogao sam mu, no fokus te priče je na njemu. Ono što najviše cijenim je povjerenje koje su mi ukazali lideri poput Roba kada se pokazalo da postoji hitna potreba za jasnoćom i promjenom.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Jesu li menadžeri prečesto nesvjesni činjenice da svoj posao ne obavljaju dobro? Što onda da radnici takve jedne firme učine, da masovno daju otkaze?

Loše vodstvo često se skriva iza prepunog kalendara i površnog šarma. Mnogi menadžeri ne shvaćaju da propadaju jer im nitko to ne govori – a poslovna kultura nije izgrađena na istini. Lehman Brothers bio je primjer za to. No, masovna ostavka nije jedina opcija! Najbolji zaposlenici počinju voditi sa svoje pozicije. Utjecaj je zarazan. Međutim, ako na vrhu nema apetita za promjenom, najbolji talenti će otići. I trebaju.

Što je najvažnija osobina vrhunskog lidera? Tko je za vas izvrstan lider na državnoj, odnosno kompanijskoj razini?

Teško mi je izdvojiti jedno, ali jasnoća je ključna. Dobar lider vidi istinu, kaže je bez uljepšavanja i djeluje odlučno. Ta jasnoća usklađuje timove, ubrzava strategiju, gradi povjerenje. Vidio sam je kod vrhunskih poduzetnika i CEO-a – na nacionalnoj razini je rijetka. Najbolji lideri ne jure popularnost; stvaraju usklađenost i postižu rezultate. Tiho grade timove i kulturu. Zato neću imenovati pojedinca.

Koju karakteristiku lidera vidite kao ‘tihog ubojicu’ biznisa? Ona mana menadžera koja izgleda bezazleno, ali polako uništava tvrtku?

Izbjegavanje. Pojavljuje se kao pokušaj da se udovolji svima, održi mir, odgodi teške odluke, no za to vrijeme polako korodira povjerenje i učinak. Sjajni lideri suočavaju se sa stvarnošću. Daju teške povratne informacije, donose teške odluke i ostaju prisutni kada stvari postanu neugodne.

Što čini kvalitetan tim zaposlenika na radnom mjestu? Kakav ‘koktel’ pojedinaca?

Najbolji timovi nemaju samo talent – imaju kognitivnu raznolikost. Različite načine razmišljanja i pridonošenja napretku. Kada procjenjujem ljude u nekoj organizaciji koristim The GC Index® jer se fokusira na ponašanje, kao i individualnu “energiju za učinak.” Sjajan tim uključuje stratege, implementatore, gamechangere, dotjerivače i playmakere. Kada su te energije usklađene oko jasne svrhe i jake timske kulture, učinak se ubrzava. To je sjajan koktel za uspjeh.