Prijedlog Pravilnika o mjerenju brzine vozila u cestovnom prometu poslan je u javnu raspravu, piše HAK revija.

Mjerila brzina u smislu tog Pravilnika su zakonita mjerila koja mjere brzinu.

Pravilnik se izravno tiče radarskih mjerila brzine, laserskih mjerila brzine, mjerila puta/vremena (detekcijska mjerila brzine), mjerila prosječne brzine (sekcijska mjerila brzine) i mjerila brzine za praćenje.

Granice do kojih će biti dopuštene pogreške za mjerila brzine su ± 3 km/h kod mjernih vrijednosti ≤ 100 km/h te ± 3% kod mjernih vrijednosti > 100 km/h.

Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10% zaokružena na veću vrijednost.

Prolazak kroz crveno svjetlo utvrđuje se na temelju izmjerene brzine vozila i vremena prolaska preko označene zaustavne linije. Dokumentira se dvjema fotografijama. Prva fotografija pokazuje vozilo prije označene zaustavne linije, dok druga fotografija pokazuje vozilo nakon zaustavne linije. Obje fotografije, osim vozila, pokazuju i crveno svjetlo na semaforu.

Što se pak presretača tiče, oni će morati napraviti tri fotografije na temelju videozapisa, i to na početku i na kraju mjerenja, te dodatnu fotografiju za prepoznavanje vozila.

Mjerenja se provode na dionicama od najmanje 200 metara duljine pri brzinama do 10 km/h ili najmanje 500 metara pri brzinama iznad 100 km/h, navodi HAK revija.

Vozilo opremljeno mjerilom brzine za praćenje ne smije tijekom mjerenja preteći nadzirano vozilo. Na kraju mjerenja udaljenost između vozila opremljenog mjerilom brzine za praćenje i nadziranog vozila mora biti jednaka ili veća udaljenosti na početku mjerenja.