Od oko 116 tisuća nezaposlenih osoba, danas ih je gotovo četvrtina (24,4 posto) visokoobrazovana, dok je prije dvije godine njihov udjel bio 16 posto. Pri tom su posebno loše prošle žene: u prvom kvartalu 2017. one s diplomom činile su 16,9 posto, da bi se dvije godine kasnije taj udio na burzi udvostručio. U prvom kvartalu 2019. iznosio je 32,1 posto, navodi Jutarnji list, pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku.

S obzirom da je i broj nezaposlenih 2017. bio veći, oko 180 tisuća, to zapravo pokazuje da se broj fakultetski obrazovanih ljudi na burzi nije značajnije mijenjao, ostao je na razini od oko 28.000 tisuća.

S druge strane, nezaposleni s osnovnom školom još prije dvije godine činili su 15,8 posto nezaposlenih, da bi njihov udjel u prvom tromjesečju ove godine pao na 7,5 posto. Također se smanjio i udjel onih sa završenom strukovnom školom, ističe dnevnik.

Ako se pogleda potražnja za radnom snagom, svakako nije iznenađujuće što mnogo lakše do posla dolaze oni sa srednjom i nižom stručnom spremom. Posljednji podaci Ekonomskog instituta o objavi online oglasa govore da je u lipnju zabilježen najveći interes za zanimanja skladištar, ugostitelj, dizajner i frizer, dok je najveće smanjenje opaženo kod vozača, kuhara, autoservisera i građevinskih radnika.

Da je Hrvatska jedna od zemalja u kojoj se najteže zapošljavaju visokoobrazovani, jasno pokazuju i usporedni podaci Eurostata. Od onih koji su u posljednje tri godine stekli fakultetsku diplomu, u EU je u prosjeku njih 85,5 posto našlo posao. Hrvatska je pri dnu ljestvice s postotkom od 75,2 posto, piše Jutarnji list.