"Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama treba poništiti i napisati novi zakon, a sve do sad sklopljene nagodbe poništiti, jer Zakon omogućava bezbrojne zlouporabe i ako je namjerno ovako sastavljen, onda naravno da je to kriminal. Istodobno, u tom procesu sudjeluju Ministarstvo financija i sudovi, a nitko ne odgovara ni za što", upozorio je Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu gostujući u emisliji Nedjeljom u dva. Kolakušić je poznat po tome što je odbacio mogućnosti predstečajne nagodbe za Industrogradnju i Dalekovod, te je tražio ocjenu ustavnosti Zakona o predstečajnim nagodbama. Kolakušićevo gostovanje na javnoj televiziji uslijedilo je dva dana nakon što je premijer Zoran Milanović najavio ponovne izmjene Zakona o predstečajnoj nagodbi, prema kojima će sudovi imati glavnu ulogu u rješavanju predstečajnih nagodbi. 

Kolakušić tvrdi da te izmjene mogu biti pozitivne, no ako idu izmjene, onda mora ići i poništavanje sklopljenih nagodbi.

"Izmjene da, ali tko će popraviti ovu štetu, sad kad su prošli svi zbog koji smo pisali te zakone, sad idemo mijenjati. Trebamo poništiti sve nagodbe. Ako je zakon dobar idemo do kraja, ali ako je loš onda treba poništiti sve sklopljene nagodbe.", kaže sudac Kolakušić koji se našao na meti oštrih kritika kod ministra financija Slavka Linića. Linićeve argumente da je Zakon spasio radna mjesta Kolakušić ne priznaje, dijelom zato što je to kratkoročan rezultat jer se radi o firmama koje ionako već godinama ne plaćaju poreze, ali i zato što tvrdi da se nisu računali brojni otkazi u firmama vjerovnicima, o čemu nemamo podatke.

"Također, ako dolazimo potpuno amoralnim radnjama do spašavanja radnih mjesta, onda to ništa ne vrijedi", kaže Kolakušić koji trenutno prikuplja dokumentaciju jer se sprema obratiti Europskoj komisiji kako bi ostvario cilj i zaustavio štetan Zakon.

Kolakušić je iznio niz argumenata protiv modela predstečajnih nagodbi u Zakonu koji u današnjem obliku nije potvrdio Sabor, već je tri puta izmijenjen uredbama Vlade, a najveći problem je što daje dužnicima prostor da sami utvrđuju tražbine, a vjerovnici nemaju nikakav utjecaj na donošenje odluka, te se vrlo često moraju pomiriti da nikad neće vidjeti novac koji potražuju. Zbog toga vjerovnici gube nadu i ne preostaje im drugo nego gasiti radna mjesta, kaže Kolakušić te tvrdi da mu se svakodnevno obraćaju vjerovnici s istim problemom, uključujući i neke banke.

"Temeljni problem je što vjerovnici nemaju pravo glasa, odnosno to je samo fiktivno, već netko drugi umjesto njih odlučuje, a suci Trgovačkog suda odlučuju o onom što je arbitrarno odlučilo Ministarstvo financija, te više ne smiju ni upozoriti na nezakonitosti. Prema ovom Zakonu dužnik u potpunosti uništava svoje vjerovnike koji znaju da će prvi novac možda dobiti za dvije godine i nemaju više nade i volje, i jedino im je rješenje otpuštati vlastite ljude. Treba vidjeti što se događa s tim radnicima koji su "spašeni" u nagodbi, jesu li oni namirili svoja potraživanja, primaju li plaću.

Činjenica je da je od dana provedbe zakona ugašeno 35 tisuća radnih mjesta, i treba istražiti koliko se tih radnih mjesta odnosi na vjerovnike u predstečajnim nagodbama. Također, koliko je od predstečajnih nagodbi naplatio proračun, i koliko su do sad naplatili vjerovnici. Jer da će vjerovnici nešto u tom postupku naplatiti, to su bajke", upozorava Kolakušić koji je brojne vjerovnike kad su mu se obratili uputio na medije.

"Međutim oni se boje jer znaju da ako to učine, znaju da će im onda doći porezna inspekcija, znaju svi za zatvaranja lokala zbog jedne kune", ističe sudac.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost