Hrvatsku dijele tek četiri mjeseca do trenutka kad će postati dio jedinstvenog europskog tržišta, a pitanje svih pitanja jest: jesu li domaće tvrtke spremne.

Michel Barnier, povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište i usluge, koji je u petak boravio u Zagrebu i sastao se s nekoliko ministara, 15-ak zastupnika te guvernerom HNB-a, djelovao je zadovoljno i poručio da je "impresioniran kvalitetom pripreme Hrvatske za ulazak u EU", a europsko tržište, kaže, treba gledati kao priliku. No, takvo mišljenje ne dijele domaći gospodarstvenici i stručnjaci, sudeći prema raspravama na jednom od panela konferencije o EU tržištu i ulasku Hrvatske, održanom u petak prigodom Barnierova posjeta. Dužnosnici koji su otvorili konferenciju bili su optimistični (Vesna Pusić i Ivan Vrdoljak), ali ne i panelisti. Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek iznijela je poražavajuću statistiku izvoza. "Naš udio izvoza u BDP-u je 40 posto, od čega se na robni izvoz odnosi tek 20 posto. Dvije trećine od toga ili oko šest milijardi eura odnosi se na europsko tržište.

To je u odnosu na ukupni uvoz Unije tek 0,013% i zapravo pokazuje da nemamo puno za ponuditi europskom tržištu", rekla je Švaljek. Darinko Bago, prvi čovjek Končar Elektroindustrije i predsjednik Hrvatskih izvoznika, kaže da je problem  u mentalitetu. "Samo 8% tvrtki izvozi. Ankete Hrvatskih izvoznika pokazale su da poduzetnici i  nemaju namjeru izlaziti na strana tržišta,  dobro im je u Hrvatskoj. Pritom čak 40% anketiranih smatra da im je Zagreb dovoljno tržište. U nas i dalje traje deindustrijalizacija jer od milijun i pol zaposlenih njih samo 200 tisuća radi u prerađivačkoj industriji", rekao je. "Mislim da je u našem gospodarstvu trenutno najveći problem psihologija i moramo mijenjati sustav vrijednosti. Ankete među stipendistima u Končaru pokazuju da nitko ne želi biti menadžer zbog percepcije da je to nešto loše", poručio je Bago. Ivica Mudrinić, prvi čovjek HUP-a i predsjednik Uprave T-HT-a, upozorio je da hitno moramo rasteretiti gospodarstvo raznih davanja, srezati birokratske blokade kojima se koče investicije te tvrtkama osigurati da mogu naplatiti potraživanja.

"Zašto kod nas nema ulaganja? Zato jer se ne isplati! Gledamo vojsku od 370 tisuća nezaposlenih, a protiv smo zakona o strateškim investicijama ili bilo kakvih drugih promjena. Dijagnoza je poznata. Hrvatskoj treba volja i snaga da provede promjene jer ćemo nastaviti kliziti dalje", rekao je Mudrinić. Siniša Rodin, profesor s Katedre za europsko javno pravo na Pravnom fakultetu, bio je nemilosrdan. "Mentalitet da će država riješiti probleme ili donijeti poslove tvrtkama kao u doba bivše države je prošlost. Podravka je paradigma našeg mentaliteta. Bilo bi logično da su njezini proizvodi prisutni u radijusu od 100 do 200 kilometara oko Koprivnice, od Mađarske do Austrije.

Da, imate Vegetu u dućanu u Grazu, ali na polici s orijentalnim proizvodima. Zašto? To su ostaci inercije planske privrede. Već 10-ak godina imamo bescarinski režim s EU, pa ako nisu bili u stanju dosad prodati juhu u vrećici, neće ni za narednih nekoliko mjeseci. Španjolska juha u vrećici je vrlo dobra, a tri puta je jeftinija", rekao je Rodin. To je izazvalo Bagu da ga upita je li on ikada prodao neki proizvod, no Rodin se nije smeo. "Veliko tržište će nam biti dostupnije ali nećemo to znati iskoristiti", zaključio je. Inače, pitali smo povjerenika Barniera kako stoje pregovori koje EK već neko vrijeme vodi sa članicama CEFTA-e, što bi trebalo  olakšati pristup tom tržištu i kad uđemo u EU. Svjesni su, kaže, da nas to muči i nastoje naći "ravnotežu sa sudjednim zemljama", da se nastavi trgovinska razmjena, ali dogovora još nema.