ZAGREB Vlada je jučer na Fakultetu elektrotehnike i računarstva predstavila ključne projekte e-Obrazovanja. Riječ je o sedam projekata koji čine informatičko-servisnu infrastrukturu akademskog sustava. Projekti e-Obrazovanja povezat će gotovo 200.000 studenata, profesora i znanstvenika u cijeloj Hrvatskoj, povisiti kvalitetu studiranja za studente, profesorima i znanstvenicima omogućiti kvalitetnije radne uvjete, a državi smanjiti troškove za održavanje akademskog sustava. Sedam ključnih projekata e-Obrazovanja su autentikacijska i autorizacijska infrastruktura (AAI@EduHr), nacionalna grid infrastruktura (CRO-GRID), širokopojasna okosnica CARNetove mreže (Giga CARNet), portal znanstvenih časopisa Hrvatske (HRČAK), Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU), računalni klaster Isabella i sustav lokalnih mreža u studentskim domovima (StuDOM). Kako bi prikazali mogućnosti novog sustava, na predstavljanju su putem umreženih linkova sudjelovali predstavnici hrvatskih sveučilišta iz Pule, Rijeke, Zadra, Dubrovnika i Osijeka te predstavnik mostarskoga sveučilišta, jedinoga sveučilišta na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini. No i domaćini su imali što pokazati. Zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva među najnaprednijim je korisnicima projekata e-Obrazovanja, a zahvaljujući tome studenti imaju elektronički indeks tzv. e-indeks, prate dio predavanja putem sustava videokonferencija te uče putem sustava za udaljeno učenje. Ministar Dragan Primorac istaknuo je da zahvaljujući projektima e-Obrazovanja studenti u domovima već sada imaju bežični pristup Internetu te da će dobiti elektroničke kartice koje će im služiti umjesto indeksa. Primorac je dodao da će se na taj način stati na kraj nepotrebnoj administraciji. “Cilj nam je da Hrvatska postane društvo znanja, a u ostvarivanju tog cilja nemamo pravo na prosječnost. Štoviše, Hrvatska ima obvezu na natprosječan rast, i to u svim područjima. Kao primjer toga Vlada procjenjuje da je lani hrvatsko gospodarstvo poraslo za 4,6 posto uz stopu nezaposlenosti od 11,7 posto, a deficit državnoga proračuna smanjen je ispod 3 posto”, kaže Damir Polančec, potpredsjednik Vlade.
Ministar Primorac je rekao da kroz projekte e-Obrazovanja studentski domovi već imaju bežični Internet
ZAGREB Vlada je jučer na Fakultetu elektrotehnike i računarstva predstavila ključne projekte e-Obrazovanja. Riječ je o sedam projekata koji čine informatičko-servisnu infrastrukturu akademskog sustava. Projekti e-Obrazovanja povezat će gotovo 200.000 studenata, profesora i znanstvenika u cijeloj Hrvatskoj, povisiti kvalitetu studiranja za studente, profesorima i znanstvenicima omogućiti kvalitetnije radne uvjete, a državi smanjiti troškove za održavanje akademskog sustava. Sedam ključnih projekata e-Obrazovanja su autentikacijska i autorizacijska infrastruktura (AAI@EduHr), nacionalna grid infrastruktura (CRO-GRID), širokopojasna okosnica CARNetove mreže (Giga CARNet), portal znanstvenih časopisa Hrvatske (HRČAK), Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU), računalni klaster Isabella i sustav lokalnih mreža u studentskim domovima (StuDOM). Kako bi prikazali mogućnosti novog sustava, na predstavljanju su putem umreženih linkova sudjelovali predstavnici hrvatskih sveučilišta iz Pule, Rijeke, Zadra, Dubrovnika i Osijeka te predstavnik mostarskoga sveučilišta, jedinoga sveučilišta na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini. No i domaćini su imali što pokazati. Zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva među najnaprednijim je korisnicima projekata e-Obrazovanja, a zahvaljujući tome studenti imaju elektronički indeks tzv. e-indeks, prate dio predavanja putem sustava videokonferencija te uče putem sustava za udaljeno učenje. Ministar Dragan Primorac istaknuo je da zahvaljujući projektima e-Obrazovanja studenti u domovima već sada imaju bežični pristup Internetu te da će dobiti elektroničke kartice koje će im služiti umjesto indeksa. Primorac je dodao da će se na taj način stati na kraj nepotrebnoj administraciji. “Cilj nam je da Hrvatska postane društvo znanja, a u ostvarivanju tog cilja nemamo pravo na prosječnost. Štoviše, Hrvatska ima obvezu na natprosječan rast, i to u svim područjima. Kao primjer toga Vlada procjenjuje da je lani hrvatsko gospodarstvo poraslo za 4,6 posto uz stopu nezaposlenosti od 11,7 posto, a deficit državnoga proračuna smanjen je ispod 3 posto”, kaže Damir Polančec, potpredsjednik Vlade.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu