Stope rasta Agrokora u 2008. ponovno su bile impresivne. Prihod Koncerna premašio je 27 milijardi kuna i u odnosu na 2007. povećao se 30-ak posto, dok je rast operativne dobiti bio i veći, pa je ona u apsolutnom iznosu premašila dvije milijarde kuna.

Procjene konsolidiranih pokazatelja poslovanja, razine zaduženosti, odnosa s partnerima kao i budućih ključnih strateških smjernica koncerna, u Poslovnom dnevniku u javnost prvi put iznosi Ivan Crnjac, izvršni potpredsjednik za strategiju, spajanja i preuzimanja, izdanak Agrokorovih mladih lavova. Prema njegovim riječima, takvo je poslovanje jedan od razloga zbog kojih Agrokor u 2009., umjesto s nervozom i rezervama, ulazi s velikim ambicijama, posve siguran u svoju strategiju i sposobnost da u godini koje se mnogi boje osigura nove dvoznamenkaste stope rasta. Crnjac pritom ne krije zadovoljstvo i ponos jer smatra da su upravo takvi rezultati potvrda da svi koji u kompaniji potpuno fokusirani na posao i za njega žive 24 sata dobro rade. “Agrokor je danas najjača kompanija u regiji, imamo izvrsne ljude i menadžment te veliki potencijal za rast”, kaže Crnjac. Naglašava da 70 posto ukupnog biznisa čine prihodi maloprodaje, a 30 posto proizvodnja, pri čemu se udio maloprodaje u ukupnom konsolidiranom prihodu povećava. Istodobno je u odnosu na 2007. proizvodnja hrane i pića rasla oko 20 posto, a maloprodaja oko 35 posto. Crnjac slikovito ističe kako je svojim rastom u samo jednoj godini Koncern stvorio cijelu jednu novu Plivu jer je porast apsolutnom iznosu bio veći od šest milijardi kuna, a plan je da i u 2009., unatoč promjenama na tržištu, Agrokor realizira porast prihoda od novih pet milijardi kuna. “Prema listi Financial Timesa, mi smo 3. kompanija po veličini u regiji srednje i istočne Europe u industriji maloprodaje i proizvodnje hrane i pića. Danas je jako malo kompanija koje mogu ostvariti cilj koji smo mi zacrtali. To pokazuje da Hrvatska ima uspješnu kompaniju u europskim razmjerima s velikim potencijalom za daljnji internacionalni rast. Dokazali smo i da smo uspješan partner koji ima znanje u upravljanju biznisima izvan regije. Agrokor je novi ekonomski model, koji ni banke ni konzultanti na početku nisu razumjeli. Danas svi za taj model pokazuju veliko zanimanje jer je očito da način upravljanja i objedinjavanje maloprodaje i proizvodnje rezultiraju uspjehom”, uvjeren je Crnjac.

Kako to da vas kriza uopće ne dira?
Na vrijeme smo, još polovicom 2008. uočili promjene trenda i tome prilagodili strategiju, pri čemu se kriza u prošloj godini nije ni stigla preliti u Hrvatsku.

Ipak, statistika pokazuje znatan pad maloprodaje u posljednjem tromjesečju?
Kod nas je upravo suprotno- rast u maloprodaji je u tom razdoblju bio puno veći nego u istom razdoblju 2007., a i početak ove godine ne pokazuje promjene. Posljedice krize vjerojatno više trpe druge vrste maloprodaje, dok se na hrani to ne osjeća. Osim toga, na globalnoj razini maloprodaja najviše trpi u Americi, dok je, recimo, u Europi Tesco izašao s rezultima rasta koji su bili iznad svih očekivanja. Ako se gleda cjelokupna industrija hrane, pa tako i maloprodaja, u usporedbi s prosjekom EU, Hrvatska još ima puno prostora za napredak u broju izgrađenih trgovačkih kvadrata, ali i prema prosječnoj potrošnji hrane i osnovnih potrepština.

Je li Agrokor prezadužena kompanija i ima li problema s financiranjem svojih obveza? Ta je teza posljednjih dana opet intenzivirana?
Već 10 godina se iz nekih krugova najavljuje naš veliki pad i prognozira financijski slom, a mi uporno svojim rezultatima pokazujemo da su kuloari koji lansiraju te teze posve u krivu. Naše bilance su svima dostupne i može se vidjeti da Agrokor poštuje sve financijske ugovore koji nam čvrsto definiraju omjere zaduženosti. Prošlu godinu smo završili s omjerom neto duga od 3,6 puta EBITDA ili nešto više od 7 milijardi kuna, što je oko 26 posto izloženosti u odnosu na ukupne prihode. U red problematičnih kompanija ulaze one čiji je neto dug 5 puta EBITDA, što znači da smo drastično ispod parametra koji signalizira prezaduženost. Da nije tako, sigurno ne bismo imali takvu podršku od svojih partnera, financijskih institucija i banaka. Svi oni dobro procjenjuju rizik svoga plasmana. Za usporedbu, prema zadnjim dostupnim podacima, Mercator godinu planira završiti sa 5,5 puta EBITDA na neto dug, što znači da se mi možemo zadužiti još 50 posto više. Ali, nitko u Sloveniji ne spominje da je Mercator prezadužen, a oko Agrokora se stvara velika neistina.

Tvrdite da ste potpuno transparentni i da svi relevantni partneri imaju uvid u vaše bilance. Odakle onda idu priče o vašoj financijskoj nestabilnosti?
Ne znam. Možda iz krugova kojima smeta uspjeh Agrokora. Da banke misle da je Agrokor prezadužen, one nas ne bi podržavale nas u razvoju, a mi smo upravo sad, u prvih 14 dana nove godine, ispregovarali dodatnih 80 milijuna eura novih kreditnih limita. To je krunski dokaz za pobijanje priča o našoj prezaduženosti. S bankama smo gotovo u dnevnom kontaktu, njima prezentiramo svoju strategiju, dogovaramo načine izlaska na tržišta i sve ono što je važno da bismo ostvarili svoje budžete. Bi li financijski rizična kompanija mogla sudjelovati u projektima preuzimanja Migrosa i Lente, koji su uključivali aranžmane s najznačajnijim svjetskim financijskim institucijama i u kojima smo imali potpunu podršku institucija i partnera koji su s nama htjeli investirati u te projekte. I agencije Moodys i S&P su u zadnjem kvartalu potvrdile naš kreditni rejting i on je stabilan.

A što je s pričom da dio te svoje stabilnosti Agrokor crpi iz dobavljača i partnera i da se zapravo razvija nauštrb njih?
Bilance će i za 2008. pokazati da je to neistina. Nekoliko stručnih vanjskih analiza pokazalo je da su, recimo, dani plaćanja u Konzumu u prosjeku iznosili 70-ak dana, dok u nekim tvrtkama premašuju i 100 dana. Osim toga, kad se gledaju dobavljači mora se gledati širi kontekst, a to je obrtni kapital – kolika su potraživanja i zalihe, a kolike suobveze prema dobavljačima. Mi imamo pozitivan obrtni kapital, pa je i to odgovor na Vaše pitanje.

Koliko je točno da vas zapravo 2009. sa stajališta financijskih obveza ne zabrinjava, ali da vas plaši mogućnost da se kriza nastavi i u 2010. kad vam na naplatu stižu velike rate?
Od ukupne strukture duga koji je danas u Agrokoru, 70 posto čini dugoročni dug od kojeg su najznačajniji sindicirani kredit od 325 mil. € i euroobveznica od 150 mil. €. Manji dio toga duga dospijeva 2010, a ostatak 2011. godine. Preostali dio dugoročnog duga dospijeva od 2013. godine nadalje. Stoga sljedeće dvije godine imamo relativno ležernu poziciju, ali sigurno je da ćemo i u tom razdoblju tražiti najbolje opcije za prikupljanje kapitala za razvoj.

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

Uključuje li to i novi izlazak na tržište kapitala?
I to je jedna od mogućnosti, ali radi situacije na međunarodnom tržištu kapitala to kratkoročno nije opcija.

U kojoj mjeri ste revidirali strategiju s obzirom na razvoj vaših biznisa i s obzirom na tržišta na kojima operirate?
Upravo nas je želja da napravimo iskorak na internacionalnim tržištima na vrijeme upozorila da dolazi do odstupanja u trendovima, što je utjecalo na usklađenje strategije u projekcijama rasta, ulaska u nove industrije te usredotočenosti na efikasnost. Tako smo, prije nego li je bilo tko u Hrvatskoj bio svjestan da je kriza na pragu, posložili svoje poslovanje tako smo se više fokusirali na efikasnost i troškove te da smo u određenom dijelu usporili svoje investicije. To nam je dalo veliki manevarski prostor da u 2009. lakše realiziramo ciljeve.

Zašto vas ne zanima Mercator? Ne bi li to bila dobra ulaznica i za Sloveniju i za EU tržišta?
Mi u konačnici želimo od Agrokora stvoriti globalnu kompaniju. To ne možemo ostvariti preko Mercatora. Gledajući tržište i potencijal Slovenije, ono je već dobro saturirano, Mercator ima 60 posto udjela i pitanje je koliki bi rast mogao biti ostvaren. S druge strane, ima veliki broj drugih tržišta poput Ukrajine, Rusije, Turske u kojima prvih 10 igrača kontrolira 5 do 15 posto ukupnog tržišta, što znači da ona imaju veliki potencijal konsolidacije. Onaj tko ju bude predvodio, bit će pobjednik u budućnosti.

Je li revidiran i strateški plan biznisa u kojima biste htjeli napraviti međunarodni iskorak?
Ne. I dalje su to maloprodaja te proizvodnja sladoleda i pića. Mi bismo rado svoj prvi takav iskorak napravili u maloprodaji, ali danas je veliki broj potencijalnih meta i u druga dva biznisa.

Na prodaju je i Droga Kolinska. Zanima li vas ona?
Ne.

Spomenuli ste povećanje kreditnih limita za 80 milijuna eura. U što će biti potrošeni?
Dio će ići u nove investicije – najveći dio bit će usmjeren u razvoj maloprodaje – gradnju novih objekata u Hrvatskoj, BiH i Srbiji- dio u jačanje distributivne snage i širenje skladišnih kapaciteta, dio u nove proizvode, tehnologiju i jačanje izvoznog potencijala.

Koja je gornja granica planiranih ulaganja u sljedećoj godini?
Moram naglasiti da je 70 posto našeg ukupnog rasta organski rast, što znači da imamo realne biznise koji su održivi na dugi rok i ne zahtijevaju jako puno investicija da bi ostali konkurentni. Razina investicija u 2008. bila je oko 300 milijuna eura što je u odnosu na EBITDA omjer 1:1. U ovoj godini će razina biti manja, ali neovisno o tome, Agrokor će i dalje biti ključni pokretač investicija, a bit će financirane na različite načine.

Podrazumijeva li fokus na troškove moguća otpuštanja?
Ni slučajno. Agrokor danas zapošljava 37.000 ljudi, a mogu samo reći da ćemo i u 2009. nastavili s novim zapošljavanjima. I dalje ćemo jako puno ulagati u mlade ljude jer svoj uspjeh i svoj razvoj temeljimo upravo na njima.

Ne interesira nas Mercator

Znači li revizija strategije i to da se od Agrokora u 2009. ipak ne trebaju očekivati pothvati kakav su bili Migros ili Lenta?Ili, možda, Mercator?
Sve će ovisiti o prilikama na tržištu. Ono što sa sigurnošću mogu reći jest da mi težimo za investicijama koje su veće od Mercatora i koje su na internacionalnom tržištu.

Pa teorija kaže da je sad idealno vrijeme za kupovinu, a ako doista nemate problema s osiguravanjem financijskih poluga, čemu rezerva?
Istina je da nas banke svakodnevno kontaktiraju nudeći nam zanimljive projekte i to je razlog radi kojeg nismo isključili internacionalni iskorak. Hoćemo li u to u 2009. i krenuti, doista je prerano sad reći.

Ali, sigurni ste da, ukoliko se pojavi neka takva meta, možete zatvoriti financijsku konstrukciju?
Točno. Sve velike banke potpuno su spremne dati nam podršku u realizaciji takvog projekta.

Želite li vi kupiti Mercator?
Trenutno nemamo interesa za Mercator.