EN DE

Agrokor: Rokovi plaćanja poboljšani su oko 5 posto

Autor: Božica Babić
22. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Podravka očekuje bolju naplatu u drugom dijelu godine, u M Sanu prozivaju državu, Vindija spremna uložiti dodatne napore

Naši partneri drže se ugovorenih rokova plaćanja. Uvođenjem zakona rokovi plaćanja unaprijeđeni su oko pet posto tako da je njegovom primjenom sigurno postignut napredak,” diplomatskom snalažljivošću odgovorili su nam iz Agrokora na upit je li Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji je stupio na snagu prvog dana 2012., možda već pridonio urednijem podmirivanju obveza. Naime, iz odgovora Agrokora nije razvidna druga strana ‘medalje’ koja bi otkrila je li i najveći domaći poduzetnik sukladno zakonu skratio rokove plaćanja prema svojim dobavljačima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Višemjesečno kašnjenje plaćanja obveza, nepoštivanje ni zakonskih ni dogovorenih rokova, unutar domaće poduzetničke scene posljednjih je godina obrazac ponašanja. Mnoge tvrtke nestale su zbog nelikvidnosti uzrokovane upravo neplaćanjem. Nakon tromjesečne primjene zakona pokušali smo odgonetnuti kako se provodi u praksi, odnosno što poduzetnici imaju za reći o novim pravilima ponašanja koji za nedisciplinirane pravne subjekte predviđaju kaznu od 10.000 do milijun kuna, a za odgovorne osobe od 1000 do 10 tisuća kuna. Istovjetan upit odaslan je na tridesetak adresa što proizvođača što trgovaca, no odgovorila je tek nekolicina. Šutnja ostalih znakovit je detalj. Dragutin Drk, suvlasnik i direktor Vindije, pozdravlja ustrajnost ministra financija da se Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza dosljedno provede “jer će to uvesti prijeko potrebni red na tržište i povećati likvidnost”. Rokovi plaćanja u ovom su trenutku u našoj branši, opominje Drk, uistinu predugački, zbog čega mnoge tvrtke, osobito manje i one proizvodne, imaju velike probleme u poslovanju. Drk smatra da je nametanje ove mjere kroz zakon “neophodno za postizanje dugoročne gospodarske stabilnosti”. “Vindija je spremna uložiti dodatne napore kako bi ispunila zakonske rokove. Naravno, isto očekuje od svih ključnih igrača na tržištu jer to je svima u interesu,” kaže Drk. “Stupanjem na snagu Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza u Podravki se vodilo računa o definiranju rokova plaćanja prilikom sklapanja novih ugovora. Međutim, nije realno očekivati da će se odmah početkom godine stvoriti uvjeti da se svi partneri pridržavaju ugovorenih rokova plaćanja već je to postepeni proces. Očekujemo da će rezultati poboljšanja naplate biti vidljiviji u drugom dijelu godine,” prenosi stav Uprave, koju sada vodi Zvonimir Mršić, glasnogovornica Dijana Jendrašinkin.

Naši partneri drže se ugovorenih rokova plaćanja. Uvođenjem zakona rokovi plaćanja unaprijeđeni su oko pet posto tako da je njegovom primjenom sigurno postignut napredak,” diplomatskom snalažljivošću odgovorili su nam iz Agrokora na upit je li Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji je stupio na snagu prvog dana 2012., možda već pridonio urednijem podmirivanju obveza. Naime, iz odgovora Agrokora nije razvidna druga strana ‘medalje’ koja bi otkrila je li i najveći domaći poduzetnik sukladno zakonu skratio rokove plaćanja prema svojim dobavljačima.

Višemjesečno kašnjenje plaćanja obveza, nepoštivanje ni zakonskih ni dogovorenih rokova, unutar domaće poduzetničke scene posljednjih je godina obrazac ponašanja. Mnoge tvrtke nestale su zbog nelikvidnosti uzrokovane upravo neplaćanjem. Nakon tromjesečne primjene zakona pokušali smo odgonetnuti kako se provodi u praksi, odnosno što poduzetnici imaju za reći o novim pravilima ponašanja koji za nedisciplinirane pravne subjekte predviđaju kaznu od 10.000 do milijun kuna, a za odgovorne osobe od 1000 do 10 tisuća kuna. Istovjetan upit odaslan je na tridesetak adresa što proizvođača što trgovaca, no odgovorila je tek nekolicina. Šutnja ostalih znakovit je detalj. Dragutin Drk, suvlasnik i direktor Vindije, pozdravlja ustrajnost ministra financija da se Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza dosljedno provede “jer će to uvesti prijeko potrebni red na tržište i povećati likvidnost”. Rokovi plaćanja u ovom su trenutku u našoj branši, opominje Drk, uistinu predugački, zbog čega mnoge tvrtke, osobito manje i one proizvodne, imaju velike probleme u poslovanju. Drk smatra da je nametanje ove mjere kroz zakon “neophodno za postizanje dugoročne gospodarske stabilnosti”. “Vindija je spremna uložiti dodatne napore kako bi ispunila zakonske rokove. Naravno, isto očekuje od svih ključnih igrača na tržištu jer to je svima u interesu,” kaže Drk. “Stupanjem na snagu Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza u Podravki se vodilo računa o definiranju rokova plaćanja prilikom sklapanja novih ugovora. Međutim, nije realno očekivati da će se odmah početkom godine stvoriti uvjeti da se svi partneri pridržavaju ugovorenih rokova plaćanja već je to postepeni proces. Očekujemo da će rezultati poboljšanja naplate biti vidljiviji u drugom dijelu godine,” prenosi stav Uprave, koju sada vodi Zvonimir Mršić, glasnogovornica Dijana Jendrašinkin.

Aleksandra Šobat iz trgovačkog lanca Billa tvrdi da su “potpuno uskladili rokove plaćanja sa novim zakonom te da su s dobavljačima potpisani aneksi ugovora, pa se odgovarajuće odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2012. kako je zakonom i predviđeno.” Ističe da “prema dostupnim informacijama, kao i iz naših financijskih izvješća, slijedi da pripadamo među najurednije platiše dobavljača od početka poslovanja Bille.”U M San grupi, čiji je predsjednik Uprave Miroslav Huzjak, smatraju da je zakon dobar no potrebno je vrijeme kako bi se pokazao i uspješnim. Prema njegovoj ocjeni, koju prenosi glasnogovornica Gordana Beuković, mnoge tvrtke zbog loše situacije u gospodarstvu ne mogu se držati zakonskih okvira plaćanja. Najveće iznenađenje, kažu u M Sanu, državni je sektor koji i sam kasni s plaćanjem i koji je uzročnik nastaloga stanja. “Tvrtke nisu dovoljno likvidne, a banke nisu spremne davati kredite čime bi se u sustav uvela dodatna likvidnost. Ugovorne strane teško se odlučuju na tužbe ako druga strana ne plaća na vrijeme jer znaju da, naprave li to, gube klijenta. Čak i da se to učini, država razrezuje kaznu za prekršaj, a vjerovnik ne naplaćuje svoje potraživanje. Država puni blagajnu, a firme muku muče oko naplate. Ideja je dobra no uz postojeće stanje i likvidnost poduzetništva, i privatnog i državnog, te uz ekonomsko okruženje u kojem jesmo, teško da će zakon polučiti rezultate u kratkom roku,” ocjenjuju.

Bez milosti, ovaj put?

Nenaplaćeno 40 mlrd. kuna
Prema podacima Financijske agencije, u rujnu 2011. ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje dosegnula je 39,96 milijardi kuna, a vezana je uz 65.833 poslovna subjekta. Pojedine grupacije poduzetnika pokušale su uvjeriti Vladu da je novi zakon neprovediv i tražile su odgodu, no ministar financija Slavko Linić poručio je kratko da ovoga puta nema odustajanja, pa tko preživi – pričat će.

Autor: Božica Babić
22. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Dakle, obrazac ponašanja poduzetničke scene , a odnosi se na ročnost plaćanja i likvidnost je slijedeći:

– Više mjesečno kašnjenje plaćanja;
– Nepoštivanje ni zakonskih ni dogovornih rokova;
– Gašenje tvrtki neplaćanjem svojih ili kupčevih obveza;
– Šutnja o problemu naplate i naplaćivanja;

Višemjesečno kašnjenje plaćanja i nepoštivanje zakonskih i dogovorenih rokova, sankcionira se zateznim kamatama. Bilo da su ugovorene ili zakonske zatezne kamate. I tu ne vidim ništa sporno.
Međutim, gašenje tvrtki i šutnja ne samo da otkrivaju i retrospektivno objašnjavaju obrazac ponašanja poduzetničke scene, nego ukazuju na mnogo ozbiljniji problem poslovanja na odgodu plaćanja. Da li je zakonodavac sposoban jednim jedinim zakonom riješiti taj problem u to čisto sumnjam. Više vjerujem tržištu i tržišnim institucijama, te već postojećoj zakonskoj regulativi. Osim toga, ulaskom u EU, mnogi od zaštićenih monopolista, koji su po mom dubokom uvjerenju, generatori nelikvidnosti i „ubojice „ mnogih srednjih i malih poduzetnika, neće više moći koristiti svoj monopolizam.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close