Broj zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede od prosinca 2002. do 29. srpnja 2013. rastao je s 413 na 939 službenika i namještenika plus 10 dužnosnika. Međutim, ovaj golemi skok zapravo nije konačna brojka o bujanju administracije u ovom resoru.

Naime, u međuvremenu se pod "skutima" ministarstva razvilo nekoliko agencija i centara u kojima je danas sveukupno zaposleno više 1500 osoba. Prema odgovoru Ministarstva uprave samo Agencija za plaćanja trenutačno broji 580 zaposlenika. Do kraja ove godine, najavio je proljetos u Poslovnom dnevniku ravnatelj Ante Pezo, bit će ih 650 i to navodno zbog kriterija uvjetovanih od Europske komisije. Hrvatska poljoprivredna agencija zapošljava 317 osoba, Centar za poljoprivredu, hranu i selo 157, Agencija za hranu 21. Ministarstvu uprave (premda u dostavljenom odgovoru navodi da je izrađen u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede) nepoznato je koliko osoba radi u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi i Agenciji za poljoprivredno zemljište.

Zbroje li se podaci iz Ministarstva uprave uz vrlo pouzdanu procjenu da u Savjetodavnoj službi ima oko 220 djelatnika, a u Agenciji za poljoprivredno zemljište najmanje tridesetak, uz najavljeno zapošljavanje u Agenciji za plaćanja do kraja 2013. broj zaposlenih u ovom će resoru iznositi između 2274 i 2344. Sam ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina nedugo je pak izjavio da kormilari timom koji broji oko 2600 zaposlenih. Time je potvrdio da je unatrag desetak godina u tom ministarstvu zaposlenost povećana za čak pet i pol puta.

Bujanje zaposlenosti posljedično donosi veće rashode pa je tako ukupni trošak administracije (bruto plaće i materijalni rashodi) u ovom resoru državni proračun 2002. stajao 142 milijuna kuna dok bi ove godine mogao dosegnuti više od 943 milijuna kuna. Ukupni rashodi Ministarstva poljoprivrede u 2002. iznosili su 2,15 milijardi kuna što znači da je na administraciju potrošeno manje od sedam posto dok će u 2013. ostanu li na snazi usvojeni parametri trošak administracije pojesti čak 25,97 posto od ukupnih rashoda koji su planirani na 3,63 milijarde kuna. 

U recesiji rasla administracija
Još 2007. administracija je godišnje trošila oko 11 posto ukupnog proračuna dodijeljenog Ministarstvu poljoprivrede, od te godine udjel raste munjevito. Činjenica da će ove godine svaka četvrta kuna iz blagajne Ministarstva poljoprivrede završiti ne na razvoju poljoprivrede već kao administrativni trošak zapanjujuća je. Pogotovo zna li se da je udjel poljoprivrednih potpora u ukupnom državnom proračunu primjerice 2004. iznosio 2,19 posto dok će za 2013. pasti na 2,17 posto. Ovo je snažan argument ne samo u rukama poljoprivrednika koji i dalje Jakovinu prozivaju radi necjelovite isplate potpora za 2012. i najavljuju vruću jesen. U razdoblju koje je trebalo znatno angažiranije iskoristiti za pripremu nacionalnog agrara za utakmicu na zajedničkom europskom tržištu te poljoprivredna gospodarstva učiniti konkurentnijim zakazala su sva tri ministra: Čobanković, Pankretić i Jakovina koji su se u ovom resoru izmijenili između 2002. i 2013. 

Lažna tržišna ekonomija
Umjesto da ciljano sav raspoloživi potencijal planski upregnu u sektore u kojima Hrvatska ima ne samo golemi potencijal već i nedostižne prednosti zbog klimatskih pogodnosti naspram najvećeg broja članica EU oni su množili administraciju, a poljoprivrednike prepustili zamkama tržišta ustrajući u stavu da se farmeri sami moraju snaći jer, Hrvatska se odlučila za tržišnu, a ne dogovornu ekonomiju. Unatoč činjenici da EU redovito kroji sedmogodišnje planove.U tom košmaru relativno zadovoljavajuće zvuče podaci da je 2002. uz 1,8 milijardi kuna potpora otkupljena poljoprivredna proizvodnja vrijedila 5,4 milijarde kuna dok su za 2012. poljoprivrednicima isplaćene potpore u visini 2,4 milijarde kuna, a otkupljena poljoprivredna proizvodnja dosegnula je 9,6 milijardi kuna.