Tvrtka HydroDive surađuje s nigerijskim vlastima kako bi pomogla u oslobađanju trojice talaca, posljednje su vijesti o sudbini dvojice Hrvata i Crnogorca otetih u nedjelju u nigerijskome gradu Port Harcourt. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) objavilo je također da se radi na oslobađanju otetih radnika. Inače, oteti Hrvati u Nigeriju otišli su preko agencije Mariner iz Trogira, jedne od tridesetak registriranih agencija koje se u Hrvatskoj bave posredništvom pri zapošljavanju pomoraca na stranim brodovima.

Uvjeti i certifikat
Kako tvrdi predsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) Vladimir Svalina, iako je ta djelatnost nelegalna, Hrvatski sabor još je 2005. ratificirao Konvenciju Međunarodne organizacije rada prema kojoj usluge posredništva pri zapošljavanju kod stranih poslodavaca, tako i na brodovima, naftnim bušotinama i slično, mogu obavljati i za to kvalificirane agencije. Ministarstvo pomorstva, prometa i razvitka na temelju te Konvencije tražilo je izmjene Zakona o zapošljavanju, ali je Ministarstvo rada to odbilo. “Navodno će se taj dokument početi primjenjivati krajem ove ili početkom sljedeće godine, a on će pretpostavljati da sve agencije koje vrše takve usluge imaju uredno poslovanje, određene kadrovske, tehničke i financijske uvjete, a morat će također imati certifikate za svoj rad”, ističe Svalina. Da te agencije rade ilegalno potvrđuje i predsjednica saborskog Odbora za pomorstvo, promet i veze Alenka Košiša Čičin Šain, dodavši da je od 30.000 hrvatskih pomoraca koji rade za strane kompanije njih svega 1000 zaposleno posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). “Agencije ne obavljaju djelatnost za koju su registrirane, ali to i nije toliko začuđujuće kad se zna da to nije definirano Zakonom o radu. Čudi inertnost HZZ-a koji je zaposlio svega tisuću pomoraca”, kaže Čičin Šain. Pomorci po povratku iz inozemstva ne mogu ostvarivati nikakva prava iz radnog odnosa, nemaju nikakvo osiguranja niti se mogu koristiti beneficijama kolektivnog ugovora. Oni nisu obuhvaćeni poreznim, mirovinskim i zdravstvenim sustavom te se smatraju nezaposlenima. “Kada bi se rad agencija ozakonio, ti problemi bi se riješili, resorno ministarstvo moglo bi ih nadzirati, a samim tim i utvrditi uzimaju li one ikakvu proviziju za svoje posredništvo što nije dopušteno”, napominje Čičin Šain. Koliko agencije uzimaju proviziju tabu je tema, napominje Svalina. Iako takvih slučajeva ima, nitko o njima ne želi govoriti. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj ima maksimalno 30.000 pomoraca, ali kako ne postoji točna evidencija, njihov točan broj ne može se utvrditi. Budući da naše brodarske kompanije zapošljavaju svega 7000 pomoraca, Svalina pretpostavlja da je oko 15.000 naših pomoraca angažirano kod stranih poslodavaca. Osim agencija u Hrvatskoj, obraćaju se izravno poslodavcima. “Postoji velika fluktuacija kadrova u toj branši, a koliko se naših pomoraca nalazi u nekoj stranoj zemlji nitko ne može sa sigurnošću utvrditi.

Dolarske plaće
Tvrditi da ih je samo u Nigeriji 3000 nema smisla, prema mojoj procjeni broj Hrvata u toj zemlji ne prelazi 1000″, ističe Svalina. Osim pomoraca, na brodovima se zapošljavaju i strojari, nautičari, kapetani duge plovidbe, brodski strojari, liječnici, monteri, pomoćni časnici, kuhari i drugo nepomorsko osoblje, ističe Svalina. Hrvati zapovjednici na stranim brodovima imaju plaće u rasponu od 4500 do 15000 dolara mjesečno. Minimalna plaća zapovjednika Hrvata trebala bi biti 8000, odnosno 4000 dolara za svaki mjesec. Naši zapovjednici na LNG brodovima imaju plaće između 10 i 12 tisuća dolara. Kormilari zarađuju oko 2000 dolara, a časnici oko 4000.

Hrvati cijenjena radna snaga na brodovima

Naši su pomorci, zahvaljujući velikom iskustvu, izuzetno cijenjena radna snaga. Najčešće rade na brodovima koji opskrbljuju rafinerije, rafinerijske cjevovode, naftne platforme, na brodovima za razvoz nafte za velike kompanije poput Shella, Agipa, Lukoila i sl., trgovačkim brodovima te cruiserima.