Tvrtka AD Plastik iz Solina proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je večeras dodijeljena nagrada "Zlatna kuna" za izvrsnost poslovanja u 2012. godini. AD Plastik je najveći hrvatski proizvođač plastičnih dijelova za automobilsku industriju, zapošljava 830 djelatnika, a više od 95 posto proizvodnje izvozi.
Nagrade Zlatna kuna dodijeljene su i najboljoj maloj i srednjoj tvrtki, kao i najboljoj banci i osiguravatelju. Najbolja mala tvrtka je Šestan Busch iz Preloga, proizvođač antibalističkih kaciga i druge vojne opreme, a u kategoriji srednjih tvrtki Zlatnu kunu osvojila je tvrtka Končar-Mjerni transformatori.
Najboljom bankom proglašena je Erste&Steiermärkische Bank, a najboljim osiguravajućim društvom Allianz Zagreb. Zlatnu kunu za inovaciju dobili su Bernarda Cecelja, vlasnica i generalna direktorica tvrtke Bernarda d.o.o., za inovaciju anatomski jastuk "Pospanko" te Frane Franičević, suvlasnik i predsjednik Uprave RASCO d.o.o. za "MUVO", malo univerzalno vozilo za komunalno održavanje gradova.
Nagrada za životno djelo pripala je ekonomistici i članici Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti u Parizu Alica Wertheimer Baletić, za izniman doprinos na znanstvenom razvoju demografije. Zlatnu kunu za velike tvrtke uručio je predsjednik Republike Ivo Josipović koji je čestitajući nagrađenima rekao kako se sinoć slavio njihov uspjeh, koji su postigli unatoč svim onim lošim elementima na koje su ukazivali – nepovoljnu investicijsku klimu, nekonkurentnost gospodarstva.
I upravo stoga je jedna od najvažnijih zadaća politike promijeniti investicijske uvjete i omogućiti uvjete poslovanja kako bi gospodarstvenici bili uspješniji i konkurentniji. Josipović je ukazao i na danas najveći problem društva i države, a to je siromaštvo, napominjući kako se sinoć spominjala brojka od preko 370 tisuća nezaposlenih te kako će možda ona uskoro biti i veća, ali i da je spomenuta i riječ konsenzus te kako je on suglasan da je konsenzus o razvoju našeg društva, našeg gospodarstva nužnost.
Predsjednik je kazao i kako danas uspješno poslovanje ima dimenziju društveno odgovornog poslovanja, a to znači briga o razvoju, novom zapošljavanju, investicijama. Svoju čestitku zaključio je, kako je rekao, čarobnom riječju konsenzus – 'konsenzus politike, gospodarstva, vrijednosti, konsenzus koji obuhvaća vas uspješne, ali i one koji se nalaze nažalost među 370 tisuća nezaposlenih'.
Predsjednik HGK Nadan Vidošević kazao je kako je ovo već šesta godina trajanja ekonomske krize te istaknuo kako se problemi ne mogu i neće riješiti preko noći. U Hrvatskoj je već dugo vođena pogrešna ekonomska politika i nisu svi kolektivno krivi za krizu, no potreban je široki društveni konsenzus kako bi se stvorila bolja budućnost, rekao je Vidošević.
Na svečanosti dodjele zlatnih kuna, dodijeljeno je pet novčanih potpora zaklade "Izvorno hrvatsko" za projekte čiji je cilj stvaranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda te njihova dobrog imidža na domaćem i inozemnom tržištu. Na svečanosti su također proglašeni i novi dobitnici prava uporabe znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta".
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@tramell, danas se nepismenost proteze i na informaticku ne/pismenost, tako da su podaci vjerojatno jos losiji, odnosno porazavajuci. Grotesko je kada se ljudi, mahom iz Dalmacije, bune, da ne zele biti sobarice, kuhari, konobari, pomocno osoblje… umjesto da budi sretni, da imaju bilo kakav posao, ako im se formalno obrazovanje uzme kao glavni kriterij. Osim toga, puno ljudi ne shvaca, da cjelozivotno ucenje(LLL) mora biti imperativ. Na Zapadu, kad dobijes neku otremninu jer si izgubio posao, prvi prioritet ti je od jednog dijela otpremnine financirati doskolovanje ili prekvalifikaciju, a tek nakon toga trositi na ostale stvari. Sve dok se svijest ne promjeni, da ucenje nije “bubanje” za neke ispite, nego selektiranje i definiranje prioriteta nuznih informacija za konkretni zadatak, biti ce jako tesko postici signifikantan progres.
na temelju ćega je Erste Sta. najbolja banka u Hrvatskoj uopće nema dobre banke
Nesposobni političari nisu najveći problem. Problem je korupcija koja je duboko ukorjenjena i u načinu razmišljanja. Od najniže razine do najviše ništa se ne dobiva bez uhljebljivanja. To je ostavština YU i neovisna je o stranci.
Naime, nijedna računica nije tada mogla zamagliti podatak da imamo gotovo 40 posto stanovništva sa samo osnovnom ili bez završene osnovne škole. Točnije, Hrvatska je imala čak 801.168 osoba s osnovnom školom, što je udio od 21,75 posto, ili po veličini – grad nešto veći od Zagreba. Više od pola milijuna ljudi, ili njih 15,76 posto, imalo je nezavršenu osnovnu školu, što brojčano odgovara stanovništvu Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije zajedno.
Bez ikakve je škole u stanovništvu starijem od 15 godina bilo čak 105.332 osobe (2,86 posto), dakle, grad nešto manji od Osijeka. Pribroji li se tome podatak da je 70 tisuća stanovnika, što je grad veličine Zadra, potpuno nepismeno, jasno je da su obrazovanje odraslih, prekvalifikacije i doškolavanja bili imperativi koji su se, koliko toliko, provodili.
Zabrinjavajuće je bilo i to što je više od 166 tisuća ljudi, ili grad nešto manji od Splita, imao između jednoga i tri razreda osnovne škole. Više od 400 tisuća ljudi imalo je između četiri i sedam razreda osnovne škole. Iako su nepismeni i oni bez škole najvećim dijelom dolazili iz redova starijih od 60 godina, začudio je podatak da je u kategoriji onih bez ikakve škole bilo i 5682 mladih u dobi od 20 do 39 godina!
Što će raditi s diplomom?
U prosjeku, Hrvatska je 2001. godine bila „srednjoškolka“ – najveći broj stanovnika imao je SSS, čak 47 posto ili više od 1,7 milijuna ljudi. To će, prema procjenama, vjerojatno ostati i u najnovijem popisu.
Od posljednjeg popisa uveden je bolonjski sustav visokog obrazovanja, koji daje diplome već nakon tri godine školovanja, mijenjale su se neke metodologije i izračuni, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa na temelju tekućih podataka izradilo je procjenu prema kojoj je već 2007. godine Hrvatska imala 18 posto visokoobrazovanih u dobi od 25 do 64 godine, što nas stavlja uz bok europskim zemljama. Daju li se iz tih naznaka nazrijeti i nešto optimističniji podaci o obrazovnoj strukturi 2011. godine, pitamo demografa prof. dr. Anđelka Akrapa sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta:
– Brojka od oko 18 posto osoba s visokom i višom školom trebala bi biti realna u najnovijem popisu. No, što imamo od tog podatka ako se mladi nemaju gdje zaposliti? Samo otvaranje radnih mjesta potiče na obrazovanje – ističe Akrap.
S time se slaže i Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca:
– Dugi niz godina govorimo kako obrazovne institucije moraju biti u najužoj interakciji s gospodarstvom. Danas se traže zanimanja koja naš obrazovni sustav ne „proizvodi“ u dovoljnoj mjeri, poput inženjera strojarstva, elektrotehničara i drugih egzaktnih zanimanja, a novi tehnološki procesi zahtijevaju nove kompetencije i vještine. Ne možemo danas imati iste kvote za pravnike i ekonomiste kao prije deset godina, jer se nemaju gdje zaposliti – upozorava Jakelić na našu staru boljku zbog koje, dodaje, stvaramo nezaposlive kadrove za burzu rada, a ne za tržište.
Uključite se u raspravu