na to sam mislio gorki[smiley1]
i kaj misliš jel je to dobra vijest za petrokemiju
evo, čitam u poslovnom dnevniku od 31.03.06…i ne mrem vjerovat kol’ko ćemo uskoro imati gnojiva…. Litvanci grade tvornicu koja će konkurirati Petrokemiji “Nakon godinu i pol pregovora, litavska tvrtka ARVI potvrdila je kako će u osječkoj Slobodnoj zoni graditi tvornicu za proizvodnju i preradu mineralnih gnojiva, u što planiraju uložiti oko 100 mil. kuna. Početak gradnje se očekuje na proljeće, a pogon s oko 50 zaposlenih trebao bi proraditi u ljeto 2008. ARVi preuzima Azotaru Pančevo, u kojoj namjeravaju obavljati bazičnu kemijsku proizvodnju gnojiva. Tvornica će biti konkurent kutinskoj Petrokemiji, no Litvanci drže kako će s razvojem poljoprivrede doći do veće potrošnje gnojiva, pa će biti dovoljno prostora na tržištu.” (31.3.,PD,9)
Svatko tko imalo pozna tu problematiku, tehnologiju proizvodnje mineralnih gnojiva, količine koje su u pitanju i ostalo ………(da ne nabrajam) zdravom pameti može zaključiti da se tu ne radi ni o kakvoj “tvornici” već samo moguće o “distributivnom centru”. Sa 50 zaposlenih (osim direktora, sekretarice, portira, službe osiguranja, administracije) ostaje još samo nešto šofera, transportnih radnika, vozača viličara!!!
U toj vijesti je jedino točna njihova procjena da će doći do veće potrošnje gnojiva i trebati istih sve više i više………….
Petrokemiji i HEP-u uskoro skuplji plin
Dva najveća potrošača plina u Hrvatskoj – kutinska Petrokemija i Hrvatska elektroprivreda – vjerojatno će uskoro završiti pregovore s Inom o novim, većim cijenama plina. Ina im želi poskupiti plin za najmanje 25 posto. Konkretno, od Petrokemije, doznajemo neslužbeno, u ugovoru za ovu godinu traže minimalno povećanje od oko 30 posto kako bi za tri godine postigli realnu cijenu, dok od HEP-a traže da plaća cijenu iz osnovnog dugoročnog ugovora s Inom, a bili bi zadovoljni kad bi im plaćali oko 65 posto svjetske cijene plina. No, te tvrtke dosad nisu željele prihvatiti Inine zahtjeve jer ih smatraju prevelikima. S druge strane, u Ini tvrde da te dvije tvrtke, na koje otpada oko polovice ukupne potrošnje, godinama nemaju realnu cijenu, pa sada plaćaju otprilike samo trećinu cijene uvoznog plina. Naime, prema njihovim podacima, od 2002. cijena uvoznog plina porasla je čak 120 posto, a uvoznim plinom zadovoljavaju oko 40 posto potrošnje u Hrvatskoj. Zbog toga, kao i zbog premalih cijena za tarifne kupce (tu spadaju i kućanstva) stalno im se povećavaju gubici u poslovanju s plinom što utječe na vrijednost Ine te otežava njenu modernizaciju i razvoj. Tako su prošle godine u tom dijelu poslovanja zbog dispariteta cijena izgubili čak 120 milijuna dolara, kažu u Ina-Naftaplinu.
Iako dogovor još nije postignut Petrokemija je nedavno već povećala cijene svojih mineralnih gnojiva za devet do šesnaest posto opravdavajući to, prije svega, najavom skorog osjetnog povećanja cijene prirodnog plina – osnovne sirovine za proizvodnju gnojiva. Naime, predsjednik Uprave Petrokemije Boris Mesarić očekuje da će pregovore s Inom završiti ovih dana. I predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak očekuje skori završetak pregovora s Inom o cijeni plina i sigurno dvocifreno poskupljenje. Iako će im to dosta povećati troškove poslovanja, za razliku od Petrokemije, ne najavljuje zahtjev za poskupljenje struje nego ističe da će to nastojati riješiti daljnjim smanjivanjem drugih troškova.
(Vjesnik)
Pametni znaju čitati između redova. I prva i druga vijest su dobre za petrokemiju. A plasirati vijest o poskupljenju plina sad kad se bliži toplo vrijeme kada će Petrokemija i Hep biti najveći potrošači je kao prijetnja proizvođača perja za jakne kako će uoči ljeta poskupiti cijene perja. MA, daj[smiley1]
Pametni znaju čitati između redova. I prva i druga vijest su dobre za petrokemiju. A plasirati vijest o poskupljenju plina sad kad se bliži toplo vrijeme kada će Petrokemija i Hep biti najveći potrošači je kao prijetnja proizvođača perja za jakne kako će uoči ljeta poskupiti cijene perja. MA, daj[smiley1]
bitno je reći da je u pripremi novi zakon o tržištu plina, to od nas traži EU liberalizacija tržišta i to) a uz to HERA ima obavezu izraditi tarifne modele za cijenu plina pojedinim potrošačima…tako da bi se moglo desiti da ljetna potrošnja plina bude jeftinija nego sada!!
Stanje na dan: 17.03.2006
Naziv vlasnika računa Mjesto
HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
PBZ D.D./THE BANK OF NEW YORK AS CUSTODIAN ZAGREB, HRVATSKA
SZIF D.D. ZAGREB, HRVATSKA
PROFICIO D.D. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
PBZ D.D./KAPITALNI FOND D.D. ZATVORENI INVESTICIJSKI FOND ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
HPB D.D./KD INVESTMENTS – VICTORIA FOND ZAGREB, HRVATSKA
RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
CENTAR BANKA D.D. ZAGREB, HRVATSKA
ŽUPANOVIĆ ANTE ROGOZNICA, HRVATSKA
Stanje na dan: 07.04.2006
Naziv vlasnika računa Mjesto
HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
PBZ D.D./THE BANK OF NEW YORK AS CUSTODIAN ZAGREB, HRVATSKA
SZIF D.D. ZAGREB, HRVATSKA
PROFICIO D.D. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
PBZ D.D./KAPITALNI FOND D.D. ZATVORENI INVESTICIJSKI FOND ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB ZAGREB, HRVATSKA
RH,VLADA,SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAV.DRŽ.IMOV ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
CENTAR BANKA D.D. ZAGREB, HRVATSKA
ŽUPANOVIĆ ANTE ROGOZNICA, HRVATSKA
ŠKOJO FRANJO OSIJEK, HRVATSKA
Ova dionica je u određenoj fazi svog ciklusa na burzi.
Kad bih rekao u kojoj je fazi moderator bi me cenzurirao.
Zato neću reći ništa.
Pozdrav
Članak iz današnjeg Vjesnika:
“Magistralni plinovod Zagreb – Kutina spojen na plinski sustav
ZAGREB – Nedavno dovršen 68 kilometara dug magistralni plinovod Zagreb Istok – Kutina od petka je uključen u postojeći plinski sustav, doznajemo iz državne tvrtke za transport plina Plinacro. U protekla tri dana s uspjehom je obavljeno tehnički iznimno zahtjevno spajanje novoizgrađenog plinovoda s postojećim transportnim sustavom na čvoru Ludina na koji je spojeno i podzemno skladište plina Okoli te u krugu mjerno redukcijske stanice Ivanja Reka na koju je spojen HEP i Gradska plinara Zagreb.
Plinovod Zagreb istok-Kutina predstavlja jedan od najvažnijih i tehnološki najopterećenijih dijelova kralježnice plinskog transportnog sustava Donji Miholjac-Slavonski Brod-Zagreb-Karlovac-Pula. Na njega su spojeni i najveći potrošači plina – Petrokemija Kutina, HEP i Gradska Plinara Zagreb te jedino podzemno skladište plina Okoli.
Izgradila ga je poslovna udruga u kojoj su Monter – strojarske montaže Zagreb, STSI – integrirani tehnički servisi Zagreb, Monting Zagreb, Zagreb-Montaža Zagreb, Montmontaža Zagreb, Konstruktor inženjering Split i Enicon.
Radovi na izgradnji 190 kilometara dugog magistralnog plinovoda Pula-Karlovac, najvažnijeg, najzahtjevnijeg i najskupljeg objekta u sklopu prve faze plinofikacije Hrvatske odvijaju se u skladu s terminskim planom. Svi građevinski radovi uključujući i izgradnju terminala Pula bit će dovršeni početkom listopada kada slijede spajanja, ispitivanja, tehnički pregled i usklađenja s postojećim plinskim sustavom. [Željko Bukša]”
Niti ja neću reči ništa!
Vuk je skrenuo pažnju na izlazak KD Investments iz PTKM. To se može objasniti i potrebom za sredstvima radi brzog aktiviranja “fonda fondova” koja će im sada biti neophodno potrebna kako bi uvjerljivo nastupili na tržištu. Znaju da će imati još toliko vremena da se ponovno vrate na staro mjesto medju Top Ten:
Vjesnik danas:
“Uskoro fond fondova i u Hrvatskoj
ZAGREB – Osim u novčane, dioničke, obvezničke i mješovite investicijske fondove, hrvatski građani uskoro će dobiti priliku ulagati i u prvi fond fondova. Riječ je o dioničkom investicijskom fondu KD Investmentsa koji će ulagati u dionice ostalih otvorenih investicijskih fondova službeno uvrštenih na inozemnim burzama.
Uprava KD Investmentsa još je u veljači najavila otvaranje fonda za travanj, no čini se da će prvi takav fond u Hrvatskoj početi s radom tek za dva mjeseca. »Dokumente smo predali i sad očekujemo odluku Nadzornog tijela. Mislim da bi se fond trebao otvoriti u lipnju«, kaže Hrvoje Japunčić, predsjednik Uprave društva za poslovanje s vrijednosnim papirima KD Asset Menagement. Dodaje da će fond ulagati minimalno 60 posto imovine u investicijske fondove koji kotiraju na svjetskim burzama, a ostatak u ostale vrijednosne papire. Pojašnjava da se to odnosi na fondove prisutne u zemljama Europske unije i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.
Sličan fond fondova, KD Investments otvorio je i u Sloveniji, gdje je također bio prvi takve vrste. Japunčić kaže da su ih upravo pozitivna iskustva iz Slovenije potaknula da isto naprave i na hrvatskom tržištu. [R. D.] ”
Moramo pokušati pronalaziti kauzalne veze u postupcima……..
marcello ako sam te dobro razumio ne investirati lokalno u jedan fond na (5,10,15 god).
Djelovati aktivno na globalnom tržištu kapitala ( premiještati sredstva)
kombinirati zapadna i istočna tržišta, kombinirati produkte koji nisu međusobno ovisni ( ne koreliraju).
Trenutno su dionički aktualni ali neće biti vjećno.
Najstariji slovenski fond čini mi se Galileo je u debelom minusu , ljudi izvlaće novćeke i još od 01.01. plaćaju porez na kapit. dobit ( minus)
Izlazak KD-a zanimljiv je, no očito da su ostvarili solidne prinose s ovom dionicom i vjerojatno traže bolju priliku. S druge strane, izlazak iz top 10 ne mora značiti i da su kompletno izašli iz PTKM nego su možda samo smanjili poziciju. Zanimljiv je ulazak u prvih 10 jednog relativno novog investitora kojem keša očito ne manjka – Škojo Franjo. Ako se malo pažljivije pogleda, vidi se da je on ušao u top 10 još nekih dionica, koje su od tada uglavnom narasle, čak i HOMS sa 40 na oko 55-60 kn.
Škojo je legenda već se na forumima uvelike prića o njemu.
Škojo u top 10:
na dan 7.4.2006:
BLJE-R-A
HMAM-R-A
HOMS-R-A
IPKT-R-A
PTKM-R-A
SLRS-R-A
SNBA-R-A (prije je bio i u SNBA-P-A, pa ga je istisnuo iz TOP 10 novi PBZ Skrbnički račun)
UNPP-R-A
ZLAR-R-A
pripazite na tu petrokemiju sad kad je KD izašao. Oni su je pumpali visoko….Hoće li škojo nastaviti , ne znam. Zato oprez.
Mislim da će PTKM bez obzira na izlazak KD-a (ili samo smanjivanje pozicije) ostati na razinama od oko 130-140 kn, a onda početi rasti jer ubrzo bi trebalo ići pretvaranje duga prema državi u vlasnički udio, cijene gnojiva su povećali dok je cijena plina ostala ista, plinovod koji im život znači će do početka zime biti gotov. Očito su mnogi svjesni toga jer je pred tjedan dana u jednom danu prošlo preko 18.000 komada PTKM. Ovi padovi sada su na malim prometima i količinama i mislim da se više radi o iščekivanju novog vala rasta nego pravoj promjeni trenda. Meni je na ovim razinama zanimljiva i vjerojatno ću je ovaj tjedan ubaciti u portfelj.