Uvijek cemo imati nesposobne vlade.
Sto mi imamo od drzave?
Bas nista.
Al imamo 50 poreza za njihove usluge.
Gdje je nestalo 49 milijardi eura?????
@fahrudin,
Ne. Ne priznajem taj „argument“.
Ako država defaultira, koju cijenu će imati dionica recimo ht-a na burzi?
Ako dug poskupi, koliko će to koštati recimo hep?
Bilo u većim troškovima otplate kredita, nabavci struje (gdje smo ionako rekorderi) ili pak prihodima?
Građani će ostati full neokrznuti defaultom države? Koliko će vrijediti kuna?
Ali to nije uopće na stolu.
Ne ide, ako ne smanjimo javni dug, default, a onda prodaja imovine…
Ide mogući default, MMF, rezanje broja zaposlenih u javnim poduzećima i državi, skidanje plaća, ukidanje županija, gradova, smanjenje mirovina… i onda negdje na kraju prodaja imovine…
Pitaš me što napraviti?
Ne znam. Ali sigurno ne privatizirati hep u trenutku kada je cijena novca na povijesnoj niskoj granici. Sigurno ne kada eu centralna banka iste štampa u hrpetini iznosa svaki mjesec a kraj tog štampanja je za nekoliko godina.
I onda to prodavati ljudima kao poticaj gospodarstvu i otvaranjima radnih mjesta, kada je samo i isključivo krpanje rupa.
Dakle po n-ti put… Prihodi, prihodi i samo prihodi. Ali o rashodima ništa. Dapače, kao što čuješ.. rashodi nam nisu problem. Ništa ne treba rezati.
Zar nakon što smo izgubili telekomunikacijsku neovisnost, energetsku neovisnost, financijsku neovisnost… izlaz je prodaja hep-a i financiranje infrastrukturalnih projekata ovoga puta umjesto iz kredita (što nas je dovelo u ovo stanje danas. Uz naravno privatizaciju 90-tih i sveopći lopovluk, btw.. upravo na tim projektima), iz budućih mirovina?
Koliko puta ćemo mi napraviti istu stvar očekujući drugačiji ishod?
Shvaćaš me? Nazovimo to pravim imenom za početak, pa onda idemo dalje.
Ti ocito ne citas sto ja pisem i ne razumijes. Ponovno sve procitaj i razmisli. Zadatak vlade kao izvrsne vlasti jest sto i direktora u poduzecu, a to je efikasno upravljati i prevenirati moguce probleme i krize. Ove ad-hoc mjere su na tragu toga. Kao sve mjere imaju svoje prednosti i nedostatke kao i troskove i vrijeme potrebno za njihovu operacionalizaciju. Po mojem sudu, bez uvida u detalje, dakle samo nacelno gledajuci, mjere idu u dobrom smjeru. Povecanje efikasnosti javne uprave i smanjenje rashoda proracuna su predmet dugorocnih mjera koje nije noguce provesti ‘ potezom pera’. U nas uobicajeno apriorno blebetanje kako se time nista nije uradilo jest upravo to – blebetanje.
Telekomunikacijsku i drugu ovisnost i slicne gluposti necu dalje komentirat jer ne znam po cemu je nesto u vlasnistvu Njemca ili Hrvata neovisnije ako su postavljena jasna pravila igre i zakonodavno-regulatorni okvir koji se postuje i provodi?
I opet cu postaviti pitanje, tko dodjeljuje telekomunikacijske koncesije i tko brani drzavi da osnuje novi telekom i pocne pruzati povoljnije i jeftinije telekomunikacijske usluge?
Druga je stvar ako je netko prodano ispod stola ispod cijene. Mirovinski fondovi su u vkasnistvu gradjana, a ne drustava za upravljanje njima. Drustvo se vjerojatno da i promijeniti. Ne znam. Trebalo bi prouciti zakonodavni okvir i ugovore o njihovu osnivanju i upravljanju.
Mirovinski fondovi II stupa su samo birokratski aparat koji plaćamo.
Na papiru nam oni “jamče” naše uloge, ali ako pogledamo samo jedan sloj dublje, vidi se da je jedina bitnija imovina koju imaju HR obveznice.
Odnosno, II stup je potpuno isti kao i I stup, samo što u I stupu nema umanjivanja uloga naknadama za upravljanje.
Mirovinski fondovi II stupa su samo birokratski aparat koji plaćamo.
Na papiru nam oni "jamče" naše uloge, ali ako pogledamo samo jedan sloj dublje, vidi se da je jedina bitnija imovina koju imaju HR obveznice.
Odnosno, II stup je potpuno isti kao i I stup, samo što u I stupu nema umanjivanja uloga naknadama za upravljanje.
Nije istina to sto pises. Tzv. 1. stup je ustvari protocni racun kojim se trenutne uplate zaposlenih i ostalih osiguranika uplacuju postojecim umirovljenicima, a ostatak uplata se isplacuje na teret drzavnog proracuna prikupljanjem poreza i ostalih nameta, prodajom imovine ili zaduzivanjem. Doduse postoji Kapitalni mirovinski fond u vlasnistvu HZMO, al njegov znacaj za funkcioniranje 1. stupa i opcenito mirovinskog sustava je marginalan i zanemariv. 2. stup nije u vlasnistvu drzave poput 1. stupa vec osiguranika ili njegovih clanova. Sustav je individualiziran gledajuci sa strane clanova i predstavlja osobnu kapitaliziranu stednju. Druga je stvar u sto fond menadzeri mirovinskih fondova ulazu novac clanova, to bi bio predmet posebne rasprave. 1. stup ne ulaze nigdje i za razliku od 2. stupa nema nikakav fond sredstava osim prethodno spomenutog Kapitalnog fonda.
godina
Uvijek cemo imati nesposobne vlade.
Sto mi imamo od drzave?
Bas nista.
Al imamo 50 poreza za njihove usluge.
Gdje je nestalo 49 milijardi eura?????
u PSN-ma barem 30mlrd, osobno mislim da je to bio lopovluk desetljeća, jer se ne usudim napisati stoljeća, jer još mi konja za trku imamo u slijedećih 90 godina, naći će se neki novi vlastodršci da zgrabe možda i 100-tku mlrd kn ili možda bitcoina, svejedno
godina
Uvijek cemo imati nesposobne vlade.
Sto mi imamo od drzave?
Bas nista.
Al imamo 50 poreza za njihove usluge.
Gdje je nestalo 49 milijardi eura?????
u PSN-ma barem 30mlrd, osobno mislim da je to bio lopovluk desetljeća, jer se ne usudim napisati stoljeća, jer još mi konja za trku imamo u slijedećih 90 godina, naći će se neki novi vlastodršci da zgrabe možda i 100-tku mlrd kn ili možda bitcoina, svejedno
Ti ocito ne citas sto ja pisem i ne razumijes. Ponovno sve procitaj i razmisli. Zadatak vlade kao izvrsne vlasti jest sto i direktora u poduzecu, a to je efikasno upravljati i prevenirati moguce probleme i krize. Ove ad-hoc mjere su na tragu toga. Kao sve mjere imaju svoje prednosti i nedostatke kao i troskove i vrijeme potrebno za njihovu operacionalizaciju. Po mojem sudu, bez uvida u detalje, dakle samo nacelno gledajuci, mjere idu u dobrom smjeru. Povecanje efikasnosti javne uprave i smanjenje rashoda proracuna su predmet dugorocnih mjera koje nije noguce provesti ' potezom pera'. U nas uobicajeno apriorno blebetanje kako se time nista nije uradilo jest upravo to – blebetanje.
Telekomunikacijsku i drugu ovisnost i slicne gluposti necu dalje komentirat jer ne znam po cemu je nesto u vlasnistvu Njemca ili Hrvata neovisnije ako su postavljena jasna pravila igre i zakonodavno-regulatorni okvir koji se postuje i provodi?
I opet cu postaviti pitanje, tko dodjeljuje telekomunikacijske koncesije i tko brani drzavi da osnuje novi telekom i pocne pruzati povoljnije i jeftinije telekomunikacijske usluge?
Druga je stvar ako je netko prodano ispod stola ispod cijene. Mirovinski fondovi su u vkasnistvu gradjana, a ne drustava za upravljanje njima. Drustvo se vjerojatno da i promijeniti. Ne znam. Trebalo bi prouciti zakonodavni okvir i ugovore o njihovu osnivanju i upravljanju.
@fahrudin,
Dakle, ja ne čitam, ne razumijem, blebećem i pišem gluposti.
Mrak. 🙂
Država nije tvrtka. Niti se može voditi kao takva.
Po tebi su moguće ad-hoc mjere, ali samo one koje ti ovdje zagovaraš.
Tko je spomenuo povećanje efikasnosti uprave? Citiraj me. Ako baš hoćeš, jedino moguće povećanje efikasnosti u hr slučaju leži u smanjenju broja djelatnika, ali to niti sam spomenuo niti je tema članka.
Smanjenje rashoda proračuna je moglo napraviti n država sa novim ili postojećim vladama odmah, ali gle u hr. nije moguće isto provesti „potezom pera“, ali je zato rasprodaja, nacionalizacija ili pak uvođenje novih poreza, moguće. I ukazivanje na tu činjenicu je da te citiram: Blebetanje!
Kolika je prosječna brzina broadbanda u hr i cijene iste u odnosu na eu?
Zašto DT urgira kod kancelarke (a onda predsjednica saziva konferenciju na povratku i kritizira vladu) kada hr ima namjeru iznajmljivati optiku pod jednakim uvjetima (HEP-ovu, gle čuda) u komercijalne svrhe? I ukazivanje na činjenicu da se nismo okoristili prodajom ht-a, te da zaostajemo su tebi: Gluposti!
Ali nije ti glupost postaviti pitanje 2016. u državi članici eu: Tko brani državi da osnuje novi telekom i počne pružati povoljnije i jeftinije telekomunikacijske usluge?!
Građani su vlasnici mirovinskih fondova?!
Fond je poslovni subjekt (d.o.o. ili d.d.) registriran za obavljanje djelatnosti upravljanja mirovinskim fondom, čiji su vlasnici osnivači.
Osnivač i stopostotni vlasnik Raiffeisen mirovinskog društva je Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb.
Allianz New Europe Holding GmbH, Austrija i ZAGREBAČKA BANKA DIONIČKO DRUŠTVO, Allianz ZB i AZ d.o.o
Itd, itd…
Građani su vlasnici svojih sredstava. I ničega više.
Da bi se čovjeka koji ide u mirovinu isplatilo, dionica se mora unovčiti. Dakle, prodati, promijeniti vlasnika.
Ali bitno da ja ne čitam, ne razumijem, blebećem i pišem gluposti.
U pravu si, fahrudine.
..Druga je stvar u sto fond menadzeri mirovinskih fondova ulazu novac clanova, to bi bio predmet posebne rasprave…[/quote]
To nije predmet posebne rasprave, nego je to jedino bitno. Vlada mirovinskim fondovima još od osnivanja svako malo pomiče granice ulaganja u obveznice tjerajući drugi stup da kupuje samo HR obveznice. Ti “medvjedi” plešu kako vlada svira. A ti medvjedi su birokratski aparat. Koji se hrane naknadama iz izdvajanja zaposlenih.
Čim se malo zagrebe ispod površine, vidi se da drugi stup ne može jamčiti s ničim, s čim već HR ne jamči. Ako ode HR ode i II stup.
Ulaganja u II stup su trebala biti daleko slobodnija, daleko, a postotak je davnih dana trebao postepeno rasti sa 5% na svih 20%. O takvom ti II stupu govoriš. A takav ne postoji. Ne u HR.
Ovakav drugi stup meni ne treba, jer služi samo zavaravanju. Idemo svi u I stup, raspustimo mirovinske fondove i smanjimo birokratski aparat. Imali bi veće mirovine. Ne velike, ali veće nego ovako.
U potpunoj si zabludi. U prvom stupu nema niceg. On defacto i ne postoji. A obzirom na depopulaciju RH i demografske trendove, pad zaposlenosti i starenje stanovnistva, na ovoj razini gospodarske aktivnosti i gosp. rasta nas ne bi ni 5 stupova spasilo. Jedina stvarna referenca ulaganja i buducnosti za trecu zivotnu dob sastoji se u vlastitoj stednji i ulaganju te akumulaciji bigatstva. Sve ostalo je demagogija.
Al sto je bilo i kako ce biti nije predmet nase rasprave vec poduzimanje palijativnih mjera za dovodjenje javnog duga u podnosiljve i odrzive okvire. U tom smislu, mjera o kojoj raspravljamo je dobrodosla i nadasve pozeljna. Bas da ne napisem – nuzna.
..U prvom stupu nema niceg…
Agree.
Ali niti u II stupu nema ničeg.
Vidi: http://www.hanfa.hr/getfile/40021/C-04_struktura_OMF.xls
Od 2002 do 2013 je 86-96% s domaćeg tržišta kapitala.
Od toga su od 62% do 82% HR obveznice.
Iste one kao i u I mirovinskom stupu.
Iste, samo što nisu iz prve ruke, nego iz druge ruke.
Nema ti u II stupu ničega. Ali i to malo što ima jedu naknade za upravljanje..
Mandatar Tihomir Orešković, doznaje Večernji list, ima drugačiju ideju, a to je da uz pomoć sustava mirovinskih fondova smanji javni dug i ubrza privatizaciju
Koliko ja kužim mirovinci će dobiti dionice firmi tipa HT i KOEI, ali ne kužim zašto država te firme sama ne proda i tako smanji dug, što će im u toj priči mirovinci? Druga je stvar ako mirovinci žele po nominali Veterinarske stanice, ostatke tekstilnih industrija u stečaju i slično,ali nekako u to sumnjam.
Ma znam ja kakva je struktura imovine drugog stupa, al ja ti ukazujem da u prvom stupu nema nikakve imovine osim tekucih uplata zaposlenih i poreznih i ostalih prihoda proracuna iz kojeg se vec godinama isplacuje gotovo polovina ukupnog iznosa mjesecnih mirovina.
To da je 2. stup posluzio kao kasica prasica i kanta za smece domaceg gospodarstva kojeg su usosili politicari i opinon makeri jest javna tajna, al kasno je sad plakati nad prolivenim mlijekom. Pitanje i problem jest u tome sto sad uciniti i koje poteze povuci da mirovinski sustav postane ucinkovitiji i bolji i na koji nacin smanjiti teret javnog duga. Treba biti nadasve svjestan cinjenice da swap imovine, dionice i udjeli za obveznice ne bi utjecao samo na alikvotno smanjenje nominalnog duga, nego bi utjecao i na rejting odnosno investicijski profil svih ostalih dugova i zajmoprimaca povezanih s drzavom, pa i sire i na taj nacin bi se vjerojatno napravio korak u smjeru opceg pada kamatnih stopa, smanjenjem premije rizika.
Postoje tu i troskovi, kao i stvarni te moralni hazard vezan na uvjete samog swap-a. Al to je u domeni politicara i financijasa i to je njihova odgovornost. Kada bi bilo sve ucinjeno u donroj vjeri te po pravilima struke, moglo bi imati pozitivan utjecaj na ocjene rejting agencija.
Ti ocito ne citas sto ja pisem i ne razumijes. Ponovno sve procitaj i razmisli. Zadatak vlade kao izvrsne vlasti jest sto i direktora u poduzecu, a to je efikasno upravljati i prevenirati moguce probleme i krize. Ove ad-hoc mjere su na tragu toga. Kao sve mjere imaju svoje prednosti i nedostatke kao i troskove i vrijeme potrebno za njihovu operacionalizaciju. Po mojem sudu, bez uvida u detalje, dakle samo nacelno gledajuci, mjere idu u dobrom smjeru. Povecanje efikasnosti javne uprave i smanjenje rashoda proracuna su predmet dugorocnih mjera koje nije noguce provesti ' potezom pera'. U nas uobicajeno apriorno blebetanje kako se time nista nije uradilo jest upravo to – blebetanje.
Telekomunikacijsku i drugu ovisnost i slicne gluposti necu dalje komentirat jer ne znam po cemu je nesto u vlasnistvu Njemca ili Hrvata neovisnije ako su postavljena jasna pravila igre i zakonodavno-regulatorni okvir koji se postuje i provodi?
I opet cu postaviti pitanje, tko dodjeljuje telekomunikacijske koncesije i tko brani drzavi da osnuje novi telekom i pocne pruzati povoljnije i jeftinije telekomunikacijske usluge?
Druga je stvar ako je netko prodano ispod stola ispod cijene. Mirovinski fondovi su u vkasnistvu gradjana, a ne drustava za upravljanje njima. Drustvo se vjerojatno da i promijeniti. Ne znam. Trebalo bi prouciti zakonodavni okvir i ugovore o njihovu osnivanju i upravljanju.
@fahrudin,
Dakle, ja ne čitam, ne razumijem, blebećem i pišem gluposti.
Mrak. 🙂
Država nije tvrtka. Niti se može voditi kao takva.
Po tebi su moguće ad-hoc mjere, ali samo one koje ti ovdje zagovaraš.
Tko je spomenuo povećanje efikasnosti uprave? Citiraj me. Ako baš hoćeš, jedino moguće povećanje efikasnosti u hr slučaju leži u smanjenju broja djelatnika, ali to niti sam spomenuo niti je tema članka.
Smanjenje rashoda proračuna je moglo napraviti n država sa novim ili postojećim vladama odmah, ali gle u hr. nije moguće isto provesti „potezom pera“, ali je zato rasprodaja, nacionalizacija ili pak uvođenje novih poreza, moguće. I ukazivanje na tu činjenicu je da te citiram: Blebetanje!
Kolika je prosječna brzina broadbanda u hr i cijene iste u odnosu na eu?
Zašto DT urgira kod kancelarke (a onda predsjednica saziva konferenciju na povratku i kritizira vladu) kada hr ima namjeru iznajmljivati optiku pod jednakim uvjetima (HEP-ovu, gle čuda) u komercijalne svrhe? I ukazivanje na činjenicu da se nismo okoristili prodajom ht-a, te da zaostajemo su tebi: Gluposti!
Ali nije ti glupost postaviti pitanje 2016. u državi članici eu: Tko brani državi da osnuje novi telekom i počne pružati povoljnije i jeftinije telekomunikacijske usluge?!
Građani su vlasnici mirovinskih fondova?!
Fond je poslovni subjekt (d.o.o. ili d.d.) registriran za obavljanje djelatnosti upravljanja mirovinskim fondom, čiji su vlasnici osnivači.
Osnivač i stopostotni vlasnik Raiffeisen mirovinskog društva je Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb.
Allianz New Europe Holding GmbH, Austrija i ZAGREBAČKA BANKA DIONIČKO DRUŠTVO, Allianz ZB i AZ d.o.o
Itd,
Građani su vlasnici svojih sredstava. I ničega više.
Da bi se čovjeka koji ide u mirovinu isplatilo, dionica se mora unovčiti. Dakle, prodati, promijeniti vlasnika.
Ali bitno da ja ne čitam, ne razumijem, blebećem i pišem gluposti.
U pravu si, fahrudine.
[/quote]
Iz ovog sto si napisao je evidentno da ne razumijes nacin poslovanja mirovinskih fondova. Fond nije drustvo vec izdvojena imovina u vlasnistvu clanova odnosno udjelnicara. Drustvo za upravljanje je u vlasnistvu privatnih vlasnika i ono za upravljanje uzima propisanu ili zakonom dozvoljenu naknadu. Drustvo je moguce promijeniti ili oduzeti mu dozvolu za rad, ako krsi zakon i pravilnike Hanfe. Ili, nacelno sad pisem, udjelnicari odluce tako. Drugi je problem regulatornog okvira i propisanih proporcija ulaganja, al o tome su odluku donosili politicari na prijedlog “struke” i regulatora.
PSN je daleko od lopovluka! To eventualno može biti točka na i. Čitaj zakon pa ćeš shvatit da je uzrok PU i krivosuđe!
Svi zaboravljamo izgleda u kojoj državi živimo. Dakle, zaboravimo pravo i financije i HANFA-u kao regulatorno tijelo, fondove i vlasnike udjela u fondovima i slične gluposti. Sve je to postojalo i prije samo što se HANFA zvala Direkcija za nadzor. Usprkos tome mirovinski fond opljačkan je dva puta. Svojom reformom KVAZIprofesor Lovrinović želi populističkim mjerama uvjeriti javnost kako ima genijalnu ideju i isprazniti II. mirovinski stup.
Nakon što su se protiv toga izjasnili neki od naših viđenijih ekonomista (Švaljek, Dalič i dr.) mnogi njegovi pristaše su se digli na zadnje noge braneći profesora.
Mandatar ide drugim putem, a čini se da je to i znatno bolji put. Ako novca nema, onda postoje dvije opcije. Da nam ga Lovrinović OPLJAČKA ili da Mandatar bar POKUŠA taj novac oplemeniti kroz državne obveznice.
Problem je samo jedan. Živimo u Hrvatskoj.