Trst: potpisana Deklaracija o Koridoru V
28.2.2006.
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta potpisao je danas s ministrima prometa Italije i Slovenije te zamjenikom državnog tajnika za promet Mađarske Deklaraciju o Koridoru V. na sastanku kvadrilaterale održanom u Trstu.
P
otpisivanjem Deklaracije, države potpisnice obvezale su se na usklađivanje programa izgradnje prometne infrastrukture i izrazile zalaganje za preusmjeravanje prometa sa cesta na ekološki prihvatljivije načine prometa kao što su pomorski, željeznički i kombinirani promet, izvijestili su iz Ministarstva.
Ministar Kalmeta također je prezentirao aktivnost Republike Hrvatske na izgradnji i modernizaciji prometne infrastrukture na granama paneuropskog prometnog Koridora V. b (Rijeka-Zagreb-Budimpešta) i V. c (Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta).
Kako je istaknuo, do 2008. godine Hrvatska će dovršiti puni profil autoceste od Zagreba do Rijeke u dužini od 55 kilometara te u istoj dužini autoceste od Osijeka do Sredanaca.
Isto tako, Kalmeta je izvijestio da se na željezničkom dijelu V. b koridora (Rijeka-Zagreb-Botovo) planirana izgradnja drugog kolosijeka, a na Koridoru V.c modernizacija 60 kilometara pruge. U luci Rijeka u tijeku su radovi na modernizaciji i izgradnje novih sadržaja, [color=blue]a u luci Ploče planira se izgradnja terminala za kontejnere i rasute terete u suradnji sa Svjetskom bankom u vrijednosti od oko 79 milijuna dolara, rekao je Kalmeta.[/color]
Tijekom konferencije, održan je i sastanak ministra Kalmete i ministra infrastrukture i prometa Italije Pietra Lunardia, na kojem se razgovaralo o uspostavi željezničke veze između Zagreba i Padove za prijevoz kamiona (RO-LA vlak).
Nakon Italije predsjedanje kvadrilateralom preuzima Republika Hrvatska u drugom tromjesečju ove godine.
Ah, sad mi je malo lakše…propustih dva visoka vala, za izlaz, trenutno sam u dolu, pa na trećem valu, nadam se, izlazim iz ove dionice s obilježjem jakog klimaksa…mislim na jako toplo (1770 kn), pa ledeno…(1699).
Prije neki minut ministar Kalmeta je na zasjedanju Sabora govorio o ulaganjima u Luku Ploče i rokovima.
Meni se čini da oni plaćeni članci i analize koje su učestalo zadnjih nekoliko dana prognozirale pad cijene ove dionice nisu bili dobro uložen novac.
Britanski sud podupro prodaju luka P&O-u
Britanski sud je dao zeleno svjetlo za prodaju britanske tvrtke za brodski prijevoz i skladištenje tereta P&O emiratskoj kompaniji Dubai Ports World za 3,9 milijardi funti. Sud prekjučer odbacio pokušaj blokiranja prodaje od američke kompanije Eller, inače poslovnog partnera P&O-a u SAD-u. Uprava Ellera je zabrinuta da će prodaja P&O-a tvrtci Dubai Ports World, sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja će time postati vlasnikom poslovanja britanske kompanije, u šest velikih američkih luka naškoditi poslovanju američke tvrtke.
(BBC)
U današnjoj Slobodnoj Dalmaciji izašao je demanti od strane Uprave na jedan članak iz istih novina od dan prije u kojem je greškom navedeno da je na Šukerovom spisku za oprost duga i Luka ploče.
U navedenom demantiju Uprava navodi da Luka Ploče ne može biti ni na kakvo takvom ili sličnome popisu iz jednostavnog razloga jer je dobit nakon oporezivanja za 2005. godinu veća od 20.000.000 kuna ili gotovo 100 kuna po dionici.
Isto tako Dubai Ports se povukao od kupnje odnosno upravljanja lukama na američkoj istočnoj obali.
A lkpc – ekipa iz humboltove upravlja ponudom i potražnjom, ukočili su cijenu, a čini mi se da se isto sprema na SNBA.
Danas Kalmeta javno prezentira ulaganja i planove u Luku Ploče zajedno s predstavnicima Svjetske banke i EBRDA koji su financijeri tog projekta.
Izvor: VL
Iako vidim da za ovu dionicu nema previše interesenata(bolje za mene), nastavljam priču od jutros i prenosim vam tekst sa business.hr
Projekt razvoja Luke Ploče vrijedan 97 milijuna eura predstavili su danas popodne direktor ureda Svjetske banke za Hrvatsku Anand Seth te ministar mora, prometa turizma i razvitka Božidar Kalmeta sa suradnicima.
Riječ je investicijskom zamahu koji bi Luku Ploče, inače orijentiranu većinom na bosanskohercegovačko tržište, od kritične točke trebao pretvoriti u isplativu polazišnu i krajnju točku koridora 5c, i to do 2011.godine, što je krajnji planirani rok za dovršenje projekta razvoja ove luke. Financijsko ulaganje odnosi se na gradnju lučke infra i suprastrukture. Osim kredita, što će ga eventulano odobriti Svjetska banka za razvoj Luke Ploče, troškove snosi i državni proračun te Luka Ploče. Odluka, točnije odobravanje ovog projekta od strane odbora direktora Svjetske banke A. Seth očekuje za nekoliko mjeseci.
U financijskoj konstrukciji od 97 milijuna eura, 70 milijuna eura planira se uložiti u infrastrukturu – izgradnju višenamjenskog terminala i terminala za rasute terete, produljenje gata dok bi morska dubina, po Kalmeti, u pločanskoj luci bila čak 20 metara. Ostatak od 27 milijuna eura ulaže se u suprastrukturu Luke Ploče. U financiranje obnove infrastrukture (70 milijuna eura) uključuje se država koja će iz proračuna izdvojiti bespovratnih 17,5 milijuna eura. Ostatak od 52,5 milijuna eura mora osigurati Lučka uprava Ploče, i to dvama kreditima – kod Svjetske banke planira se zaduženje od 43,4 milijuna eura, a kod EBRD-a zaduženje od 9,2 milijuna eura, uz izdavanje državnih jamstava. Preostalih 27 milijuna eura za suprastrukturu osigurava Luka Ploče.
Zbog ovog projekta, kako je naglasio ministar Kalmeta, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama mora doživjeti izmjene, i to tako da vlasnik suprastrukture u lukama može biti sama luka (kako bi potom suprastrukturu mogla dati u najam). Nužne su i izmjene ugovora o prioritetnoj koncesiji između Luke i Lučke uprave oko suprastrukturnih ulaganja. Svi novi i budući terminali, u svih 6 luka od državnog značaja, bit će pod režimom prioritetne koncesije. Ministar kaže da će se u prvoj fazi kroz Ploče omogućiti promet kontejnera godišnje od 60.000 TEU-a. Prema prognozama, to bi se moglo dogoditi 2015. godine.
Anand Seth spomenuo je kako mediji zadnjih tjedana stvaraju dva mita oko Svjetske banke i projekta razvoja Luke Ploče. Prvi mit je da Svjetska banka inzistira da se Luka Ploče proda bosanskohercegovačkim investitorima. ‘Svjetska banka nema takvih namjera a to je jasno rekao i ministar Kalmeta’, odgovora Seth. Drugi mit odnosi se na priče da će sva korist od Luke Ploče završiti u BiH. ‘Nema sumnje da će velike koristi imati proizvođači u BiH, i da će se njihovo gospodarstvo oporaviti ali financijska konstrukcija ovog projekta napravljena je tako da Hrvatska može ostvarivati prihode i povratiti uloženo kroz nekoliko godina’, objašnjava Seth. Hrvatska će tako dobiti luku koja će financirati samu sebe. Vlada će povratiti ulog, a doći će do pojačane gospodarske aktivnosti u južnoj Dalmaciji, procjenjuju predstavnici Svjetske banke. Gerard Ollivier (Svjetska banka) kaže da ovaj projekt odgovara viziji jugoistočne Europe, objašnjavajući to na primjeru koksa koji u obliku ugljena stiže u Luku Ploče, zatim se u Lukavici preradi u koks koji onda u Smederevu služi u proizvodnji metala.
čitam danas pa se nešto mislim nije gorki još vrijeme da kupuješ luku ploče
LUKA PLOČE
Mali dioničari će dokapitalizirati Luku Ploče
Luka Ploče d.d. mora nabaviti 27 milijuna eura za ulaganja u opremu i zato izdaje novu emisiju dionica te se dovodi u situaciju da joj u vlasničku strukturu uđu kompanije iz Bosne i Hercegovine
Mali dioničari tvrtke Luka Ploče d.d., a to su većinom njezini zaposlenici dokapitalizirat će poduzeće sa 60 milijuna kuna koje će osigurati privatnim kreditima te iz vlastite štednje, rekao je za Lider predsjednik Uprave Luke Ploče Ivan Pavlović prilikom današnjeg predstavljanja projekta razvoja Luke Ploče i investicija države i Svjetske banke.
Studija razvoja Luke podrazumjeva ulaganje od 97 milijuna eura do 2008 godine, od čega će 70 milijuna biti uloženo u infrastrukturu, a 27 milijuna u opremu Luke, odnosno dizalice i ostala postrojenja za modernizaciju pretovara. Dok 70 milijuna eura osiguravaju, država iz proračuna (17.5 milijuna eura) te Lučka uprava Ploče kreditima Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj (52.5 milijuna eura) Luka Ploče treba namaknuti 27 milijuna eura. Kako bi se Luci Ploče kao prioritetnom koncesionaru isplatilo ulaganja u opremu bit će promijenjen Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te će se omogućiti Luci Ploče da novokupljenu opremu stavi pod hipoteku. Pavlović procjenjuje da su ulaganja u opremu u procjenama Svjetske banke i resornog ministarstva podcijenjena te da će biti potrebno uložiti najmanje 35 milijuna eura. Jedini način na koji Luka Ploče može namaknuti taj novac, kako kaže Pavlović jest emisija novih dionica koje će na burzi naći svojeg kupca.
– Mali dioničari će dijelom dokapitalizirati Luku Ploče, a nadam se da će kupci ostalih dionica biti neke od hrvatskih kompanija – rekao je Pavlović. Izdavanje nove emisije dionica za Luku Ploče je rizičan način prikupljana novca jer postoji mogućnost da te dionice kupe kompanije iz Bosne i Hercegovine za koje Luka Ploče i pretovara najveću količinu tereta, čak 80 posto. Takav scenarij Upravi Luke Ploče nikako ne bi odgovarao, no i sam predsjednik Uprave Pavlović priznaje da postoji mogućnost da se to dogodi. – Šanse da dionice kupe tvrtke iz BiH su ‘fifti-fifti’ – kaže Pavlović otklanjajući mogućnost da od BiH vlasništva Luku ploče spasi Dalmacijacement RMC – Group, jedina hrvatska tvrtka za koju Ploče rade pretovar.
A ja mislim upravo suprotno. Treba kupiti LKPC sada ako misliš steći pravo sudjelovanja u dokapitalizaciji. Mislim da će se dogoditi nešto slično kao i s Uljanik plovidbom prilikom izdavanja nove serije dionica.
Jučer na javnoj prezentaciji ministar Kalmeta bio je prilično nezadovoljan nekim izjavama Pavlovića, te sam siguran da neće baš sve biti kako to Pavlović misli da bi trebalo.
Evo još jedan dodatak:
Predviđa se da će se godišnji promet Luke Ploče povećati sa 2 milijuna tona u 2004. na oko 7,2 milijuna tona u 2010. godini. Luka će povećati svoje kapacitete za rasute terete na 8,9 milijuna tona, a očekuje se da će kontejnerski teret porasti sa 17 tisuća na 40 tisuća tona.
Ekonomska aktivnost se procjenjuje na prosječno oko 8 dolara po toni u Luci, Hrvatskim željeznicama i drugim prometnim posrednicima.
A da je i sam Pavlović svjestan kako na klimavoj stolici sjedi svjedoči i ova njegova izjava.
Potom se medijima obratio i direktor Luke Ploče d.d. Ivan Pavlović. “Da bi se sve ovo ostvarilo, nužno je napraviti strukturalne izmjene u zakonima. Po današnjim se propisima sve što luka ulaže u vlastitu obnovu ne piše u naše, već u državno vlasništvo, i to nije dobro. Također smo u luci imali san da ćemo jednoga dana sami biti vlasnici Luke Ploče. Kapital od 27 milijuna eura nemamo i zato danas više ne vjerujemo u taj san. Ipak, držim da je ovo dobar projekt koji bi trebao pokrenuti ulaganje privatnoga kapitala u obnovu hrvatskih luka”, kazao je Pavlović.