daj molim te pročitaj cijeli govor … i malo razmisli prije nego nešto lupneš ..
— roha je jedini u državi koji iskreno kaže kakva je situacija …
Komentirao sam izjavu koju su prenijeli vodeći HR mediji.
Poruka izjave je politička i jasna je svakomu: Vlada vodi neodgovornu fiskalnu politiku i nije u mogućnosti izvesti zemlju iz krize.
A on je nepogriješiv.
Spomenuti ću samo jednu činjenicu a to je da je kod vezivanja kune za marku inicijalni tečaj bio 4,4 kune za marku što odgovara 8,5 kuna za eur. Od trenutka vezivanja tečaja rast cijena u HR iznosio je oko 80% a rast kune oko 15%!
I onda se čudimo što nam je industrija u škripcu.
daj molim te pročitaj cijeli govor … i malo razmisli prije nego nešto lupneš ..
— roha je jedini u državi koji iskreno kaže kakva je situacija …
Komentirao sam izjavu koju su prenijeli vodeći HR mediji.
Poruka izjave je politička i jasna je svakomu: Vlada vodi neodgovornu fiskalnu politiku i nije u mogućnosti izvesti zemlju iz krize.
A on je nepogriješiv.
Spomenuti ću samo jednu činjenicu a to je da je kod vezivanja kune za marku inicijalni tečaj bio 4,4 kune za marku što odgovara 8,5 kuna za eur. Od trenutka vezivanja tečaja rast cijena u HR iznosio je oko 80% a rast kune oko 15%!
I onda se čudimo što nam je industrija u škripcu.
[/quote]
I ne samo industrija nego i turizam što posebno dolazi do izražaja ove godine kad su svi u okruženju jeftiniji. Ali bolje stabilna kuna, a veća kamata to je moto u RH. [bye]
http://business.hr/Defaul…f7-4e66-b8c3-fe221275545d
Ako je rebalans proračuna utemeljen jedino na štednji onda Vlada šalje poruku svakom malom čovjeku u RH –štedite, nemojte se rasipati.
Mislim da je štednja jedino što nam ostaje ali je ona suprotna onome što rade velike zemlje danas i što su radile poslije velike ekonomske krize.
http://hr.wikipedia.org/wiki/John_Maynard_Keynes
radi se o tome što štednja još povecava recesiju .. naime definicija recesije je da dva uzastupna kvartala BDP pada .. e sad BDP = C + I + G + X, gdje je C = osobna potrošnja, I = investicije, G = državna potrošnja i X = razlika izvoza i uvoza
.. pa sad ti smanjiš rashode države il ti štediš .. smanjio si G i posljedicno BDP .. znaci produbljuješ recesiju .. štede ljudi samnjuješ C i opet produbljuješ recesiju .itd.
[/quote]
zbog svega toga mi je i bio smješan intervju J. Kosor novoj tv il ti bagi di kaže da se režu rashodi u proracunu i da se nastavlja s ostalim antirecesijskim mjerama .. žena ne shvaca da rezanje rashoda u proracunu nije antirecesijska mjera [rolleyes]
[/quote]
Sasvim krivo postavljate situaciju, ne može se Hr uspoređivati sa Eu ili US iz jednostavnog razloga što potrošnja stimulira proizvodnju, a kako mi nismo neka globalni proizvođački ili izvoznički faktor tako bi stimulacija Hr potrošnje u stvari stimulirala npr. kineski BDP preko Peveca, Magme, Konzuma…
Samim time rezanje rashoda u proračunu ispada kao anrirecesijska mjera, pod uvjetom da se pod rashodima ne smatraju investicije, subvencije, potrpore ili nešto treče što pomtpomaže razvoju Hr. proizvodnje, poljoprivrede, turizma, usluga, građevine… itd.
Nama su državni aparat i drž. tvrtke generatori nelikvidnosti i ako će( izmređu ostalih mjera) rezanje rashoda pomoći da se plati bar dio dugova a bez novog zaduživanja, može se reći da je to veliki uspjeh.
daj molim te pročitaj cijeli govor … i malo razmisli prije nego nešto lupneš ..
— roha je jedini u državi koji iskreno kaže kakva je situacija …
Komentirao sam izjavu koju su prenijeli vodeći HR mediji.
Poruka izjave je politička i jasna je svakomu: Vlada vodi neodgovornu fiskalnu politiku i nije u mogućnosti izvesti zemlju iz krize.
A on je nepogriješiv.
Spomenuti ću samo jednu činjenicu a to je da je kod vezivanja kune za marku inicijalni tečaj bio 4,4 kune za marku što odgovara 8,5 kuna za eur. Od trenutka vezivanja tečaja rast cijena u HR iznosio je oko 80% a rast kune oko 15%!
I onda se čudimo što nam je industrija u škripcu.
[/quote]
I ne samo industrija nego i turizam što posebno dolazi do izražaja ove godine kad su svi u okruženju jeftiniji. Ali bolje stabilna kuna, a veća kamata to je moto u RH. [bye]
[/quote]
Slažem se – HNB ne vodi nikakvu monetarnu politiku nego vodi politiku stabilne ( skupe ) kune!
I ne samo industrija nego i turizam što posebno dolazi do izražaja ove godine kad su svi u okruženju jeftiniji. Ali bolje stabilna kuna, a veća kamata to je moto u RH. [bye]
Turizam je priča za sebe, i nema veze sa tečajem , taman da se tečaj korigira za čas bi se prilagodili i opet bi bili preskupi jer se za 45 dana sezone mora zaraditi za 12 mj.
Komentirao sam izjavu koju su prenijeli vodeći HR mediji.
Poruka izjave je politička i jasna je svakomu: Vlada vodi neodgovornu fiskalnu politiku i nije u mogućnosti izvesti zemlju iz krize.
A on je nepogriješiv.
Spomenuti ću samo jednu činjenicu a to je da je kod vezivanja kune za marku inicijalni tečaj bio 4,4 kune za marku što odgovara 8,5 kuna za eur. Od trenutka vezivanja tečaja rast cijena u HR iznosio je oko 80% a rast kune oko 15%!
I onda se čudimo što nam je industrija u škripcu.
[/quote]
I ne samo industrija nego i turizam što posebno dolazi do izražaja ove godine kad su svi u okruženju jeftiniji. Ali bolje stabilna kuna, a veća kamata to je moto u RH. [bye]
[/quote]
Slažem se – HNB ne vodi nikakvu monetarnu politiku nego vodi politiku stabilne ( skupe ) kune!
[/quote]
Inače info radi:
Zakon o HNB-u koji je donio SABOR:
Članak 3.
(1) Cilj Hrvatske narodne banke jest održavanje stabilnosti cijena.
(2) Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svoga cilja, Hrvatska narodna banka će podupirati
gospodarsku politiku Republike Hrvatske i pritom će djelovati u skladu s načelima
otvorenoga tržišnog gospodarstva i slobodne konkurencije.
E moj crnac – braniš neobranjivo.
Vratimo se na početak priče – vrijeme pretvorbe i privatizacije – vrijeme [/b]menadžerskih kredita!
Je li ti sada jasan mehanizam bogaćenja? Poslije se to nastavilo na način da je osnovni posao HNB-a precijeniti kunu.
Inače postavio bih jedno pitanje: Zar je stvarno bilo teško održavati realan tečaj – 4,4 kune za marku plus rast cijena na malo!
Sasvim krivo postavljate situaciju, ne može se Hr uspoređivati sa Eu ili US iz jednostavnog razloga što potrošnja stimulira proizvodnju, a kako mi nismo neka globalni proizvođački ili izvoznički faktor tako bi stimulacija Hr potrošnje u stvari stimulirala npr. kineski BDP preko Peveca, Magme, Konzuma…
Samim time rezanje rashoda u proračunu ispada kao anrirecesijska mjera, pod uvjetom da se pod rashodima ne smatraju investicije, subvencije, potrpore ili nešto treče što pomtpomaže razvoju Hr. proizvodnje, poljoprivrede, turizma, usluga, građevine… itd.
Nama su državni aparat i drž. tvrtke generatori nelikvidnosti i ako će( izmređu ostalih mjera) rezanje rashoda pomoći da se plati bar dio dugova a bez novog zaduživanja, može se reći da je to veliki uspjeh.
E sad po tebi ispada da baš ništa ne proizvodimo. Tipične floskule koje nam serviraju uvozni i bankarski lobiji. BTW, misliš da je bolja situacija u EU ili US što se tiče proizvodnje odnosno uvoza. Nemožeš ti nadavati subvencija, potpora i ostalog koliko je uvozni proizvod jeftiniji zahvaljujući jakoj kuni.
[/quote]
[bye]
Nažalost štednja je jedino što nam ostaje, a nekako mi se čini da mi u RH plaćamo veliki danak hiperpordukcije kredita stranih banaka koje su nas malo po malo zarobile.
Gledajte; sada i veći ekonomski stručnajci nemaju rješenje za ovo stanje u RH.
Štedimo i molimo se BOGU da kriza u svijetu što prije završi kako bi mogli pronaći sredstva za dodatno zaduživanje a poslije do ulaska u EU možemo rasprodajom Državne imovine vratiti dugove.
• Međutim ukoliko kriza vani potraje više od 2-3 godine mi ćemo u RH morati rasprodavati Državnu imovinu u bescjenje da bi pokrpale samo dio rupa.
• Ukoliko kriza potraje kratko mjere štednje će donijeti kakve takve efekte i mi ćemo se dodatno zadužiti vanka (obveznice i sl.) u toj situaciji pronaći ćemo načina da spacimo standard i nacionalno bogatsvo
Voljeli ovu Vladu ili ne na njoj je vrlo težak posao koji ne ovisi samo o njihovom znanju i umjeću već i o svjetskim zbivanjima. „Slikovito rečeno kao u nogometu; kvalificirat ćemo se dalje ako netko drugi pobjedi našeg protivnika“
Nažalost jako me brinu visoke kamate na kredite koje dodatno opterećuju naše gospodarstvo i smanjuju profitabilnost tvrtki. Poslovanje u takovim uvjetima tvrtke čine metama preuzimanja ali ne po fer cijenama već pošto poto cijenama. Međunarodne financijske službe se tako formalno bore protiv inflacije i nama sugeriraju da čuvamo tečaj a s jedne strane je to ok a sa druge strane događa se prikrivena deflacija u kojoj 1000 Eura danas vrijedi više nego prije dvije godine.
Po meni u drugoj fazi rebalansa proračuna država treba iznaći načina da potpomogne proizvođače i izvoznike koji mogu biti konkurenti na svjetskom tržištu po čijim je proizvodima +Država poznata i priznata:
– podravka
– kraš
– petrokemija
– končar
– naši građevinari sa tradicijom
– ina (koja još nije do kraja privatizirana)
– đuro đaković
Ovakih firmi je puno i one moraju preživjeti krizu i tu od Države očekujem da pomogne i iznađe načina da te firme plasiraju konkurentne poroizvode na strana tržišta smanje deficit i budu okosnica sutrašnjeg gospodarstva.
p.s.
mislim da je žalosno da danas u nejgore moguće vrijeme morajući ili ne prodajemo brodogradilišta i nadmo se da će budući gazda sačuvati radna mjesta 🙁
Po meni u drugoj fazi rebalansa proračuna država treba iznaći načina da potpomogne proizvođače i izvoznike koji mogu biti konkurenti na svjetskom tržištu po čemu je Država poznata i priznata:
– podravka
– kraš
– petrokemija
– končar
– naši građevinari sa tradicijom
– ina (koja još nije do kraja privatizirana)
– đuro đaković
Ovakih firmi je puno i one moraju preživjeti krizu i tu od Države očekujem da pomogne i iznađe načina da te firme plasiraju konkurentne poroizvode na strana tržišta smanje deficit i budu okosnica sutrašnjeg gospodarstva.
Slažem se s tobom. Kad se u zadnje vrijeme prica o rebalansu razmišlja se na nacin da se smanje rashodi i kako da se povecaju prihodi. Po mojem mišljenju uz smanjnnje rashoda i uvođenje određenih novih poreza i povecanje poreznih stopa za određene djelatnosti, usluge itd, potrebno je selektivno SMANJITI porezno opterecenje za proizvođače i izvoznike koji mogu biti konkurenti na svjetskom tržištu …
Nažalost štednja je jedino što nam ostaje, a nekako mi se čini da mi u RH plaćamo veliki danak hiperpordukcije kredita stranih banaka koje su nas malo po malo zarobile.
Gledajte; sada i veći ekonomski stručnajci nemaju rješenje za ovo stanje u RH.
Štedimo i molimo se BOGU da kriza u svijetu što prije završi kako bi mogli pronaći sredstva za dodatno zaduživanje a poslije do ulaska u EU možemo rasprodajom Državne imovine vratiti dugove.
• Međutim ukoliko kriza vani potraje više od 2-3 godine mi ćemo u RH morati rasprodavati Državnu imovinu u bescjenje da bi pokrpale samo dio rupa.
• Ukoliko kriza potraje kratko mjere štednje će donijeti kakve takve efekte i mi ćemo se dodatno zadužiti vanka (obveznice i sl.) u toj situaciji pronaći ćemo načina da spacimo standard i nacionalno bogatsvo
Voljeli ovu Vladu ili ne na njoj je vrlo težak posao koji ne ovisi samo o njihovom znanju i umjeću već i o svjetskim zbivanjima. „Slikovito rečeno kao u nogometu; kvalificirat ćemo se dalje ako netko drugi pobjedi našeg protivnika“
Nažalost jedino me brinu visoke kamate na kredite koje dodatno opterećuju naše gospodarstvo i smanjuju profitabilnost tvrtki. Poslovanje u takovim uvjetima tvrtke čine metama preuzimanja ali ne po fer cijenama već pošto poto cijenama. Međunarodne financijske službe se tako formalno bore protiv inflacije i nama sugeriraju da čuvamo tečaj a s jedne strane je to ok a sa druge strane događa se prikrivena deflacija u kojoj 1000 Eura danas vrijedi više nego prije dvije godine.
Po meni u drugoj fazi rebalansa proračuna država treba iznaći načina da potpomogne proizvođače i izvoznike koji mogu biti konkurenti na svjetskom tržištu po čemu je Država poznata i priznata:
– podravka
– kraš
– petrokemija
– končar
– naši građevinari sa tradicijom
– ina (koja još nije do kraja privatizirana)
– đuro đaković
Ovakih firmi je puno i one moraju preživjeti krizu i tu od Države očekujem da pomogne i iznađe načina da te firme plasiraju konkurentne poroizvode na strana tržišta smanje deficit i budu okosnica sutrašnjeg gospodarstva.
Ja iskreno mislim kada bi se cijene stanova ozbiljnije korigirale, recimo da se u Zg-u kvadrat stana u nekom solidnom kvartu može kupiti za 1300 eura, da bi masovno počelo oslobađanje štednje iz banaka i investicija u nekretnine, što bi za posljedicu imalo rješenje nekretnina prezaduženih građevinara sa opet vrlo dobrom dobiti, državi hrpa pihoda od poreza i drugih davanja, smanjenje nelikvidnosti u sutavu, hrpa prihoda lihvarskim bankama. Samo netko to štopa (zna se tko) i svi nešto čekaju, kao da će se situacija u narednih par mjeseci strašno poboljšati. Osnovno je pitanje kako ih natjerati da spuste cijene?
Sasvim krivo postavljate situaciju, ne može se Hr uspoređivati sa Eu ili US iz jednostavnog razloga što potrošnja stimulira proizvodnju, a kako mi nismo neka globalni proizvođački ili izvoznički faktor tako bi stimulacija Hr potrošnje u stvari stimulirala npr. kineski BDP preko Peveca, Magme, Konzuma…
Samim time rezanje rashoda u proračunu ispada kao anrirecesijska mjera, pod uvjetom da se pod rashodima ne smatraju investicije, subvencije, potrpore ili nešto treče što pomtpomaže razvoju Hr. proizvodnje, poljoprivrede, turizma, usluga, građevine… itd.
Nama su državni aparat i drž. tvrtke generatori nelikvidnosti i ako će( izmređu ostalih mjera) rezanje rashoda pomoći da se plati bar dio dugova a bez novog zaduživanja, može se reći da je to veliki uspjeh.
E sad po tebi ispada da baš ništa ne proizvodimo. Tipične floskule koje nam serviraju uvozni i bankarski lobiji. BTW, misliš da je bolja situacija u EU ili US što se tiče proizvodnje odnosno uvoza. Nemožeš ti nadavati subvencija, potpora i ostalog koliko je uvozni proizvod jeftiniji zahvaljujući jakoj kuni.
[bye]
[/quote]
Ne znam na osnovu čega zaključuješ da sam rekao da ništa ne proizvodimo, također o kojim to uvoznim proizvodima točno govorimo i kakve veze ima tečaj kune sa njma?
Evo prije mj. dana Konzum je prodavao krumpir iz Egipta, junetinu uvozimo iz Brazila i nešto iz Nizozemske, sezonsko voće i povrće uvozimo prije nego je kod nas sezona pa kada naše sazrije nijedan trgovački lanac ga neće otkupiti nego i dalje uvoze izvana… ima tu primjera koliko hočeš ali nije to stvar jake Kune nego sustavnog uništavanja naše proizvodnje od strane uvoznog i bankarskog lobija, ispočetka jeftinim uvozom koji u konačnici, kada se domača proizvodnja uništi, postaje preskup, ali nemaš izbora!