Komentar: Važnost odnosa ponude i potražnje u investicijskom odlučivanju

Naslovnica Forum Komentari članaka Komentar: Važnost odnosa ponude i potražnje u investicijskom odlučivanju

Forum namijenjen komentiranju objavljenih članaka.

HNB nije bas imao previse mogucnosti… slijedio je politiku FED-a i ECB-a (vidi interest rates ECB-a i FED-a), kako su oni dizali kamate tako je i HNB zaostravo monetarnu politiku… da nije pratio situaciju bili bi sada u mnogo gadnijoj situaciji te ne bi imali rjesenja za izlazak iz krize…

hnb samo prolongira ono što će se svakako desiti,a to i nije baš pametno..to će se desiti iduće godine,ali nećemo sad o tome….oni su mislili da ćemo se dočepati eu-a prije bankrota,ali to ne ide,euro mora biti na najmanje 8 kuna,i to će se desiti iduće godine,a tržište kapitala i gospodarstvo će zamrijeti…

ovo što HNB radi zove se : drži vodu dok majstori ne odu “…….

Zasto to HNB radi? Zasto ogranicava ponudu kredita? Moze li autor pokusati pogledati s druge strane i pokusati shvatiti zasto Hrvatska narodna banka ogranicava ponudu kredita. Ovako, iz simplicisticki sklopljene premise skace na udaljene konzekvence, a da nas obavjestava o cjelini. Sto HNB misli da bi se dogodilo kad bi vidio drukciju monetarnu politiku, i bi li se to uistinu dogodilo. Ako ne bi, ima li autor argumente da ne bi. To jest, smatra li HNB-ove strahove i prognoze pretjerivanjima. Namjerno se izrazavam u siframa jer ne zelim sam iznositi sadrzaje koje mozda autor nije imao na umu. Naprosto, smatram da stvari uvijek valja pogledati i s druge strane.


Zasto to HNB radi? Zasto ogranicava ponudu kredita?

Tekst je napisan kako bi podsjetio na već mnogo puta ranije najavljene posljedice koje HNB-ova odluka ima na bankarski sektor, realno gospodarstvo te stanovništvo izloženo varijabilnim kamatnim stopama. Nije napad na povučeni potez koji je po nekima bio nužan. Cilj HNB-ove odluke je zaustaviti rast udjela inozemnog duga i deficita platne bilance u domaćem BDP-u. Moj stav je da je cilj ispravan, ali je način koji je odabran za ostvarivanje cilja previše skup i nepopularan. Naravno, još 2006. godine predložio sam nekoliko alternativa kojima bi se potaknuo gospodarski rast uz istovremeno zaobilaženje izravnih ograničavanja kreditnog tržišta. No, "pametni" ljudi koji sastanče na sastancima savjeta HNB-a očito smatraju drugačije, da treba "stezati remen". Ono što mene zanima je kada će se video zapis ili barem detaljno priopćenje o tijeku sastanaka savjeta HNB-a početi objavljivati na internetskim stranicama, po uzoru na FED ili ECB? [embarass]

Do tada možemo samo nagađati na osnovu koje studije je HNB donio svoju "popularnu" odluku, zar ne? A ako je odluku donio bez analize, a jedini "znanstveni argument" je lupanje šakom od stol… [bye] Iako analiza možda postoji, samo što ju nikada nisam pročitao jer su ne znam pronaći…

Pohlepa špekulanta tjera da zauzme preveliku rizičnu poziciju. Taština mu ne dozvoljava da prizna grešku transformirajući ga u navodnog "dugoročnog investitora". Ali on to nije jer nitko ne zaslužuje nazivati se investitorom ukoliko je emotivan. Zato pamet u glavu: kupuj podcijenjene dionice i dobro diverzificiraj svoj portfelj.

Moram napomenuti da je navedeni citat kombinacija dva članka sa portala kapital-plus

Pohlepa špekulanta tjera da zauzme preveliku rizičnu poziciju. Taština mu ne dozvoljava da prizna grešku transformirajući ga u navodnog "dugoročnog investitora". Ali on to nije jer nitko ne zaslužuje nazivati se investitorom ukoliko je emotivan. Zato pamet u glavu: kupuj podcijenjene dionice i dobro diverzificiraj svoj portfelj.

moja kompetencija u ovom području je vrlo ograničena, ali znam da postoji bar jedno veliko pitanje koje je ovim zanimljivim člankom ipak ostalo netaknuto: bančine politike upravljanja rizicima.

kao inženjerčina naviknula na konkretne stvari, mogu samo reći da vidim da banke visoko indeksiraju svoje kredite, u smislu da ih ocjenjuju investicijom s malim rizikom.

to im omogućava smanjenje internih (neobveznih) rezervi, a ta razlika izravno ide u godišnju dobit koja se, vidi, začas isplati dioničarima i ode preko grane.

u takvim uvjetima, pojednostavnjeno, kad banka propadne stradavaju samo štediše – dioničari su masne novce već strpali u džep i nitko im ništa ne može.

e, tu se javlja hnb, kao savjestan i pametan čuvar… drugim riječima svaki argument protiv hnb-a o ovoj temi morao bi imati podlogu u detaljnoj i poštenoj analizi politika rizika banaka.



Zasto to HNB radi? Zasto ogranicava ponudu kredita?

Tekst je napisan kako bi podsjetio na već mnogo puta ranije najavljene posljedice koje HNB-ova odluka ima na bankarski sektor, realno gospodarstvo te stanovništvo izloženo varijabilnim kamatnim stopama. Nije napad na povučeni potez koji je po nekima bio nužan. Cilj HNB-ove odluke je zaustaviti rast udjela inozemnog duga i deficita platne bilance u domaćem BDP-u. Moj stav je da je cilj ispravan, ali je način koji je odabran za ostvarivanje cilja previše skup i nepopularan. Naravno, još 2006. godine predložio sam nekoliko alternativa kojima bi se potaknuo gospodarski rast uz istovremeno zaobilaženje izravnih ograničavanja kreditnog tržišta. No, "pametni" ljudi koji sastanče na sastancima savjeta HNB-a očito smatraju drugačije, da treba "stezati remen". Ono što mene zanima je kada će se video zapis ili barem detaljno priopćenje o tijeku sastanaka savjeta HNB-a početi objavljivati na internetskim stranicama, po uzoru na FED ili ECB? [embarass]

Do tada možemo samo nagađati na osnovu koje studije je HNB donio svoju "popularnu" odluku, zar ne? A ako je odluku donio bez analize, a jedini "znanstveni argument" je lupanje šakom od stol… [bye] Iako analiza možda postoji, samo što ju nikada nisam pročitao jer su ne znam pronaći…
[/quote]
uz ovaj tečaj kune….. sve je pušiona , trebalo je prije 10 godina početi polako klizati i da smo sad na ccca ceneru

New Report

Close