drugi dio se ogleda u tome da država izgradi mrežu infrastrukture koja će pomoći lokalnoj zajednici da kroz porez i prirez poveća vlastite prihode …
Ti živiš u uvjerenju da su ljudi tu radi države umjesto država radi ljudi.
[/quote]
Ne, ja realno sagledavam stvari. Ako ćemo filozofirati na temu, država su ljudi. Dakle, ljudi su tu radi ljudi.
Osim toga, ja mislim da se ne treba smanjivati državni sektor, već da se treba povećavati privatni sektor. OK, ima dobar dio istine u tome što ti kažeš da država guši privatno. No, ne mogu se oteti dojmu da taj isti privatni sektor koristi to da bi prikrio svoju nesposobnost.
Volio bih vidjeti gdje su uložena sredstva za prekovremene sate koja nisu:
1. isplaćena ljudima koji su radili
2. nisu plaćena davanja državi za te prekovremene.
Nije sve tako crno bijelo. Tebi je za većinu stvari kriva država, a meni nedostatak privatne inicijative.
Istina je negdje u sredini, gotovo sam siguran.
Mici, problem je što Vlada mora u svaku investiciju implementirati i osobne interese.
Svaki projekt mora donijeti političke bodove. Svaki.
Reci u kojoj državi nije tako?
[/quote]
Odgovor ti je u nastavku posta: – Problem je što mi nismo u mogućnosti ispuniti sve želje.
Apostrofiram – MI. Postoje država i zajednice koje imaju riješene probleme s kojima se mi tek susrećemo, koje su infrastrukturu i slične stvari riješile davnih godina, kad se moglo. One imaju daleko veće BDP i prihode, a cijene investicija i rada su identične. MI si to ne možemo prištiti, neki još uvijek mogu, ali isto tako u smanjenom obimu, jer su tamo ljudi svjesniji i iskusniji da je kriza, jer su prošli nekoliko recesija, što je nama novi pojam.
dobra diplomacija bi to izvukla, kao neku naknadu za loš utjecaj jakog tečaja kune….
ionako su te harmonizirane stope više načelne, danska ako se dobro sjećam je tu najveći specijalac, dal poštuje ijednu…pa onda one međustope, parking stop na neodređeno vrijeme…al trebalo je to već iskoristit sve, bojim se da je otišo i taj vlak.
u diplomaciji i lobiranju smo ja mislim najslabiji narod u europi, a to će nas koštat…najbolji primjer su problemi sa slovenijom.
Mici, problem je što Vlada mora u svaku investiciju implementirati i osobne interese.
Svaki projekt mora donijeti političke bodove. Svaki.
Svaki član vladajuće strukture ima obveze prema lokalnoj zajednici koja ga je lansirala. Svaki.
Svaki od njih ima osobne lokalne interese u zajednici iz koje dolazi. Svaki.
To nije ništa novo niti je HR izum. Tako je svugdje, budimo realni. Problem je što mi nismo u mogućnosti ispuniti sve želje. I problem je što nema odgovornosti i što je jedina kazna za loše odluke eventulani gubitak na slijedećim izborima. Druge odgovornosti i kazne nema.
Kada se u politiku ne bude išlo isključivo iz osobnih interesa, već se na nju prvenstveno bude gledalo kao izazov i odgovornost pozicije i funkcije, onda ćemo možda vidjeti neke uspjehe. Kod nas je totalno poremećena percepcija politike i vlasti, i među političarima i narodom.
Opet guram politiku u prvi plan, ali jednostavno mislim da je ona kreator kompletne ekonomije, potiče ju ili koči svojim potezima.
Apsolutno se slažem. O tome je još govorio Schumpeter – političari slijede vlastite interese. Njihov interes je maksimlizacija broja glasova na izborima. Iz ove teze (koja se čini banalna ali je jako utjecala na ekonomsku teoriju) razvila se teorija poslovnih ciklusa. Primjerice u americi radikali i demokrati imaju drukačije makroekonomske ciljeve. To mogu biti stabilnost cijena, manja nezaposlenost…
Isto tako je dokazano da gotovo najveći utjecaj na birače u trenutku izbora ima trenutna ekonomska pozicija. Nije li upravo IPO ht-a donio hdz-u mnogo glasova jer su mislili kako im je vlada pomogla da zarade (bez rada i to uoči izbora).
I još nešto jako bitno, nisu tu samo intersi vladajućih, Sanadera, Šukera itd već određenih interesnih skupina koje su bliske s vlašću. Koji post ranije deimos je rekao da je građevinski sektor kod nas rstao mnogo brže nego ostali. Isto tako je poznato da je građevinski lobij u Hrvatskoj uistinu snažan. Pa zaključujte…
Slažem se s fazanom. Postoji razlika (ali i sličnosti) između procjene prihvatljivosti projekata vlade i privatnih poduzeća. Dok se kod privatnika projekt ispituje na temelju financijske analize kod javnih projekata ona je šira, riječ je ekonomskoj analizi. Ona treba uključiti sve izravne i neizravne posljedice projekata (eksterne učinke), a tu je i problem utvđivanja vrijednosti netržišnih dobara.
Dakle, dok će ingra raditi analizu troškova i prihoda i na temelju toga odabrati projekt s najvećom čistom sadašnjom vrijednosti, kod vlade je nešto kompleksnije. Ona radi analizu troškova i koristi. Primjerice kada se radio metro u londonu (Victoria) – najveća korist projekta bila je uklanjanje ekserne disekonomije – gužve u prometu.
Stoji. I slažem se s tobom ali si krenuo od pretpostavke da država već ima taj novac. Ja sam protiv toga da je taj novac kod države. Država troši tuđi novac i nikada se za njega ne brine kao privatnik koji troši svoj novac.
Apostrofiram – MI. Postoje država i zajednice koje imaju riješene probleme s kojima se mi tek susrećemo, koje su infrastrukturu i slične stvari riješile davnih godina, kad se moglo. One imaju daleko veće BDP i prihode, a cijene investicija i rada su identične. MI si to ne možemo prištiti, neki još uvijek mogu, ali isto tako u smanjenom obimu, jer su tamo ljudi svjesniji i iskusniji da je kriza, jer su prošli nekoliko recesija, što je nama novi pojam.
iako, trebali smo učiti na tuđim grješkama. A nismo niti na svojima.
Mene osobno najviše smeta kada govorimo nedređeno: oni su, trebalo bi i sl.
zato te 100% podržavam kada si napisao: MI. Dakle svi mi koji živimo i radimo u RH!
Pitanje za sve pobornike velike i utjecajne države – kako komentirate ekonomski procvat Kine u zadnjih 15 godina?
Stoji. I slažem se s tobom ali si krenuo od pretpostavke da država već ima taj novac. Ja sam protiv toga da je taj novac kod države. Država troši tuđi novac i nikada se za njega ne brine kao privatnik koji troši svoj novac.
Dobro, a tko je država? Čiji je to novac? Naš privatni ili je to vlasništvo RH? Da se malo vratimo na raspravu o novcu.
Kod nas je poseban problem mentalitet:
– bogat je znači ukrao je
– dobio je dobar posao, sigurno ima vezu
– zašto mi država ne nađe posao
– zašto mi bandić ne da stan….
Pitanje za sve pobornike velike i utjecajne države – kako komentirate ekonomski procvat Kine u zadnjih 15 godina?
he he
volio bih vidjeti koliko oni imaju zaposlenih u državnoj upravi … kontam da ministarstvo poljoprivrede ima zaposlenih kao cijela RH …
dobra diplomacija bi to izvukla, kao neku naknadu za loš utjecaj jakog tečaja kune….
ionako su te harmonizirane stope više načelne, danska ako se dobro sjećam je tu najveći specijalac, dal poštuje ijednu…pa onda one međustope, parking stop na neodređeno vrijeme…al trebalo je to već iskoristit sve, bojim se da je otišo i taj vlak.
u diplomaciji i lobiranju smo ja mislim najslabiji narod u europi, a to će nas koštat…najbolji primjer su problemi sa slovenijom.
Prema 6. direktivi opća stopa teba biti između 15 i 25 posto, te se na određene proizvode (aneks H)
može koristiti niža stopa (ne manja od posto), ali mislim da se nijedna država u potpunosti toga ne pridržava. Pa koliko samo zemalja ima nultu stopu koja nije u skladu s direktivom. Aprecijacija kune nebi bila dovoljan izgovor za takvo što. Uostalom kuna nebi ne smjela previše fluktuirati zbog tečajnog kriterija iz Mastichta…
Parking stope, geografske itd. tko je iskoristio iskoristio je. Takve zemlja jesu u povoljnijem položaju (jer nije definirano "prijelazno" razdoblje za parking stope), ali hrv si to ne može priuštiti.
Pogotovo jer vodimo služansku politiku prema eu.
Svaka kuna upotrijebljena ne ekonomski neisplativ projekt je jedna kuna manje za ekonomski isplativ projekt. A svi mi zajedno živimo samo do ekonomski isplativih projekata.
Mislim da prebrutaliziraš stvari. Ovako ne bi moglo funkcionirati niti jedno kućanstvo, a kamoli država.
Društvena je raslojenost u nas izuzetno velika. Prema ovoj politici, socijalni aspekt društva bi bio ukinut. Bogati bi bili još bogatiji, siromašni bi umirali po ulicama. Bilo je ovakvih primjera u prošlosti, uglavnom je završilo glavosjekom vladajućih.
S druge strane, svejedno smatram da smo presocijalna država, tj. isti su uvjeti za sve. Stvarno ugrožene treba pomoći. Oni koji imaju mogućnosti sami financirati, primjerice, zdravstveno osiguranje, to moraju raditi sami. I da, imat će bolje zdravstveno osiguranje od socijalo ugroženih, koji će imati osnovno. Sorry, ja nisam kriv za tuđu sirotinju, ali sam spreman pomoći u određenoj mjeri.
Ako sam ja ove godine dao za kasko i osiguranje auta oko 6K kuna, onda valjda mogu dati i 6K za sebe, ili je auto bitniji? A to je 500 kuna mjesečno. Da to netko uvede, da uvede dodatnih 200 kuna, bio bi puč u državi.
Kod nas je poseban problem mentalitet:
– bogat je znači ukrao je
– dobio je dobar posao, sigurno ima vezu
– zašto mi država ne nađe posao
– zašto mi bandić ne da stan….
e e e to je ono o čemu ja pričam … posebno ova dva zadnja stavka … za sve probleme, ali apsolutno za sve se traži rješenje od države …
IGH, INGRA, ATPL … svi oni u konačnici dođu i mole za pomoć od države kada nastupi problem …
da se razumijemo, velika je razlika između intervencionizma kakvog sada vidimo u SAD i ovoga što je conan nabrojao …
tko je spašavao banke kada su propadale? a sada se činovničići u špicnpapcima razmeću raznim DCFovim i sl.? pa što oni onda nisu dali svoje novce i spasili te banke, već je morala država …
država je dobra kada treba spašavati guzicu, a kad treba dati državi, onda je problem …
Dobro, a tko je država? Čiji je to novac? Naš privatni ili je to vlasništvo RH? Da se malo vratimo na raspravu o novcu.
Novac je naš a s njim upravljaju sanader, šuker, milinović, luka bebić itd. Kada ideš potrošit svoj novac 2put razmisliš na šta ćeš potrošit i dali za taj novac dobivaš adekvatnu protuvrijednost. Misliš da kalmeta milinović i sanader vode takvu brigu o našem novcu?
Zanimljivo kako se svi slažu da je vlast nesposobna a ipak bi im dali još više novaca.
I da se razumijemo nije problem u sanaderu i kalmeti, mogu to biti i milanović i linić i đapić, svejedno..
Pitanje za sve pobornike velike i utjecajne države – kako komentirate ekonomski procvat Kine u zadnjih 15 godina?
Meni je u tom slučaju najzanimljivije što je Kina do dana današnjeg još uvijek u komunizmu. Naravno u blažem obliku, imaju dvojni sistem…