Izgleda je Dinamo uvaalio Lovrena za čak 10 mil €….
koliko je to dalekovoda, transformatora, tona gnojiva?
u principu potvrđuješ tvrdnju kako je sve krenulo iz "bankarskog" sektora. Tko stvara to prividno bogatstvo ako ne banke? kako je moguće da u 2006. svi imaju sve kakti, a sad odjedanput svi u problemima? materijalna podloga je ostala približno ista. samo se vlasništvo promijenilo.
Banke su na staklenim nogama davale svaki dan sve više kredita, da bi opstale među konkurencijom. Jednog dana, dotok pravog novca u banke nije bio dostatan da bi se kreditiralo dalje. I puko lanac.
Nečija klimava tvrtka više nije mogla dobiti novi kredit za opstanak, on dobio otkaz i nije platio ratu za kuću. I eto 2007. godine.
Negdje mora biti krajnja točka. Kao "stall" kod zrakoplova, kad pod prevelikim kutem želiš poletjeti visoko.
A svim bankama rasli profiti masno… Nes ti konkurencije i borbe za opstanak u kojem svima profiti rastu. Valjda bi trebali padat, ako je konkurencija jaka?
Pa trebali bi padat ali ne smije konkurencija imati veći div. yield. Imali su masne profite dok se moglo plaćati anuitete.
Glavni razlog sto firme imaju manjka novca je nemogucnost naplate potrazivanja. I zbog toga otpustaju ljude. Cak i da dobiju te novce oni ce njima uglavnom financirati poslove koje opet nece moci naplatiti ili ce ih naplatiti sa velikim kasnjenjem. Ti ces mozda i dati novce dobrim firmama, ali ce oni zavrsiti financirajuce lose firme.
Ovo ne stoji. Ako firma B ne može od firme A naplatiti XY kuna istovremeno tih XY kuna duguje firmi C onda je neto njezino stanje na računu isto kao što bi bilo i da nema nelikvidnosti. Zakinuta je firma C a u prednosti je firma A. Sveobuhvatno gledajući količina novca na računu je ista.
Manjak ili višak novca je uvijek posljedica aktivnosti bankarskog sektora. Na http://www.hnb.hr je javno dostupna statistika o veličini monetarnih agregata.
[/quote]
Recimo da firma A nije platila firmi C 30 obavljenih poslova. Firma C ce vjerojatno fakturirati samo 5 poslova jer nema novaca da plati PDV za sve izdane fakture, radnike ce prijaviti na minimalac ili zaposliti na crno, ili ce ih otpustiti.
U tom slucaju Banke nece dati kredite jer neznaju koliko ima nenaplacenih potrazivanja. Drzava ce se morati zaduziti jer ne ubire PDV ni poreze na dohodak. Novac ce iz ekonomije ili sjediti u banci ili ce otici na zaduzivanje drzave. Konsekventno kamate ce porasti.
Dakle kolicina novca jeste ista u sistemu, ali postoji manjak novca u ekonomiji i visak ljudi na zavodu za zaposljavanje.
Izgleda je Dinamo uvaalio Lovrena za čak 10 mil €….
koliko je to dalekovoda, transformatora, tona gnojiva?
Samo je pitanje koliko od te love ide dinamu, a koliko maminju? Misliš da će maminjo sve to spiskat u potrošnju ili investirati? Plus zaboravio si napomenuti da su transferi tax free tako da nam baš neće pomoći prebroditi krizu. Bit će frke kad francuzi na kraju godine objave izvješće… [sealed]
p.s. iako što se pregovaračkih vještina tiče lako je prodati kvalitetu, ali šildenfelda u tursku za 2 mil. Eur, to već zaslužuje naklon [thumbsup]
Izgleda je Dinamo uvaalio Lovrena za čak 10 mil €….
koliko je to dalekovoda, transformatora, tona gnojiva?
Samo je pitanje koliko od te love ide dinamu, a koliko maminju? Misliš da će maminjo sve to spiskat u potrošnju ili investirati? Plus zaboravio si napomenuti da su transferi tax free tako da nam baš neće pomoći prebroditi krizu.
[/quote]
Ma nije ni bitno, bitno je da je ušlo u HR, bilo da investiro, potrošio ili smao oročio u banci…
novac kao voda nađe svoj put kroz nasitnije pore.
Svaki izvoz je taxfree, al kod Lovrena je dodana vrijednost ogromna, dok je kod broda iz 3.Maja vrlo upitna.
Svaki izvoz je VAT free, a ne Tax free, sve to ulazi u osnovicu za porez na dobit.
Za transfere ne znam.
Banke su na staklenim nogama davale svaki dan sve više kredita, da bi opstale među konkurencijom. Jednog dana, dotok pravog novca u banke nije bio dostatan da bi se kreditiralo dalje. I puko lanac.
Nečija klimava tvrtka više nije mogla dobiti novi kredit za opstanak, on dobio otkaz i nije platio ratu za kuću. I eto 2007. godine.
Negdje mora biti krajnja točka. Kao "stall" kod zrakoplova, kad pod prevelikim kutem želiš poletjeti visoko.
Kolega, ne bih htio soliti pamet, ali ovo je daleko od istine. Ako se misli na krizu i njen početak 2007. banke su slabom regulacijom bile ulje na vatri, ali pravi okidač je krenuo iz sektora nekretnina, lavinu su pokrenuli nekretninski spekulanti.
Kao i kod drugih stvari i ovdje postoje uzroci i povodi.
Uzroci su mnogobrojni i može ih se taksativno nabrojati, ali povod za krizu i glavni okidač je bio sektor nekretnina.
Ne bih htio soliti pamet ali sektor nekretnina nikada i nigdje kao sam za sebe ne bi bio stvorio balon na tržištu da nije bio podgrijavan zajmovima iz bankarskog sektora.
Ti krediti su dalje sekuritizacijom pretvarani u CDO i CMO i bivali multiplicirani u financ.sektoru.
Ne bih htio soliti pamet ali sektor nekretnina nikada i nigdje kao sam za sebe ne bi bio stvorio balon na tržištu da nije bio podgrijavan zajmovima iz bankarskog sektora.
Ti krediti su dalje sekuritizacijom pretvarani u CDO i CMO i bivali multiplicirani u financ.sektoru.
Ili da je postojalo nadzirano i regulirano tržište – izmjena računovodstvenih standarda i nepostojanje efikasnog tržišta sve je odvelo u drugu krajnost – 10 centi za dolar!
Kolega, ne bih htio soliti pamet, ali ovo je daleko od istine. Ako se misli na krizu i njen početak 2007. banke su slabom regulacijom bile ulje na vatri, ali pravi okidač je krenuo iz sektora nekretnina, lavinu su pokrenuli nekretninski spekulanti.
Kao i kod drugih stvari i ovdje postoje uzroci i povodi.
Uzroci su mnogobrojni i može ih se taksativno nabrojati, ali povod za krizu i glavni okidač je bio sektor nekretnina.
Dobro, razumljivo je da je puklo na najvećoj pojedinačnoj ljudskoj investiciji. Onda je prešlo redom na auto industriju, industriju tehnike, namještaja itd.
Sad, nije mi jasno kako su špekulanti doveli do sloma? A opet – nisu ni nekretnine prve! Problem je nastao kad Joe ili Jose nisu mogli platiti anuitet. A zašto? Jer su ostali bez posla. Ostali bez posla jer su propale firme… I onda opet, zatvaramo krug na banci.
Ne bih htio soliti pamet ali sektor nekretnina nikada i nigdje kao sam za sebe ne bi bio stvorio balon na tržištu da nije bio podgrijavan zajmovima iz bankarskog sektora.
Ti krediti su dalje sekuritizacijom pretvarani u CDO i CMO i bivali multiplicirani u financ.sektoru.
U osnovi nikad ne bi niti bilo (tolikih) balona u svim asset classovima da nije bilo ekspanzivne MP i QE FED-a nakon Dot Com crasha i 11.9.2001. do negdje 2004. Strukturirani prozivodi su samo posljedica financijskih inovacija i da nisu bili oni bilo bi nesto drugo. Niti bankovni krediti niti strukturirani proizvodi niti ponasanje rejting agencija i sl. nisu uzrok, nego samo katalizator napuhavanja (tolikih) balona.
Ne bih htio soliti pamet ali sektor nekretnina nikada i nigdje kao sam za sebe ne bi bio stvorio balon na tržištu da nije bio podgrijavan zajmovima iz bankarskog sektora.
Ti krediti su dalje sekuritizacijom pretvarani u CDO i CMO i bivali multiplicirani u financ.sektoru.
u pravilu – tako bi trebalo biti. Međutim uvijek postoje iznimke, npr. RH 😀
Kod nas krediti nisu bili baš tako pretjerano jeftini, a stvorio se balon na tržištu stambenih nekretnina. Pucanje balona se svim silama pokušavalo zauzdati i još više prikrivati (Hrvati su majstori u "prikrivanju istine") ali on se na kraju ipak ispuhuje… i dalek je put do kraja njegovog ispuhivanja. Ne kažem da je to loše, bolje da se postepeno ispuše nego da samo pukne ("slom tržišta")… u svakom slučaju narednih godina za promjenu imamo ljepši recept "što kasnije kupuješ stan, platiti ćeš manje, bar malo manje".
Nama uzrok za balon ne treba, uzrok je u nama.
Da smo imali katalizator (još jeftinije kredite) tada bismo nadmašili Španjolsku – bili bismo (realtivno) najveći nekretninski balon u Europi.
Ne bih htio soliti pamet ali sektor nekretnina nikada i nigdje kao sam za sebe ne bi bio stvorio balon na tržištu da nije bio podgrijavan zajmovima iz bankarskog sektora.
Ti krediti su dalje sekuritizacijom pretvarani u CDO i CMO i bivali multiplicirani u financ.sektoru.
u pravilu – tako bi trebalo biti. Međutim uvijek postoje iznimke, npr. RH 😀
Kod nas krediti nisu bili baš tako pretjerano jeftini, a stvorio se balon na tržištu stambenih nekretnina. Pucanje balona se svim silama pokušavalo zauzdati i još više prikrivati (Hrvati su majstori u "prikrivanju istine") ali on se na kraju ipak ispuhuje… i dalek je put do kraja njegovog ispuhivanja. Ne kažem da je to loše, bolje da se postepeno ispuše nego da samo pukne ("slom tržišta")… u svakom slučaju narednih godina za promjenu imamo ljepši recept "što kasnije kupuješ stan, platiti ćeš manje, bar malo manje".
Nama uzrok za balon ne treba, uzrok je u nama.
Da smo imali katalizator (još jeftinije kredite) tada bismo nadmašili Španjolsku – bili bismo (realtivno) najveći nekretninski balon u Europi.
[/quote]
Po tebi ispada da je kod nas sustav funkcionirao!