Svatko ima pravo na svoje misljenje pa makar ono bilo totalni BS kao sto je doticni napisao u clanku… jasna stvar da ce banka plasirati svoj kreditni potencijal u, uz odredjenu razinu sigurnosti, najprofitabilnije plasmane pa bili to kontokorentni krediti ili krediti za auto ili nesto trece banka se mora tako ponasati. Iz mikro perspektive problem je taj sto covjek u nemalo situacija ne moze podnjeti da netko zaradjuje puno vise od njega pa bi najvise volio da je taj drugi siromasan (po mogucnosti da prosi jer onda bi definitivno mogao reci da je bolji od njega). S druge strane isti taj covjek zaboravlja da njemu nitko nije kriv sto ne zaradjuje koliko i onaj na koga je ljubomoran, osim iskljucivo njega samog. Iz makroekonomske perspektive uzasno je bitno i nuzno da banke i poduzeca kratkorocno ostvaruju dobit, a dugorocno povecavaju svoj PPS. U nasim novinama, televiziji i slicnim sredstvima obracanjama sirokim masama se cesto banke i opcenito privatni sektor prikazuje kao negativne i njihova zelja za sto vecom dobiti se prikazuje kao najvece zlo. Cak i mnogi samozvani "strucnjaci" govore na taj nacin iz vlastitih uvjerenja/nezanja i/ili podilazeci nekim populistickim stavovima koji su najvise bazirani na tome da je lakse za vlastite propuste okriviti nekog drugog nego samog sebe. Totalno krivi (da ne upotrijebim goru rijec) pristup umjesto da se konstantno produbljuje povjerenje javnosti u trziste i privatni sektor (kao sto se to primjerice vec 80 godina radi u SADu…) jer je ono dokazano ucinkovitije u velikom broju stvari od drzave (pa cak i recimo u pruzanju zdravstvenih ili obrazovnih usluga za koje se tradicionalno misli da su iskljucivo javne usluge).
[/quote]

Izvrstan komentar.

Kada je u pitanju obrazovni sustav postoje države u kojima visokoškolski sustav potpuno u rukama države i opet je globalno konkurentan i uspješan (Švicarska, Kanada,…). Oni su to uspjeli na način da je država vlasnik, ali se ne mješa u poslovanje. Drugo, zabranili su profesorima pristup sindikatu (Profesor je lab manager, a manager nemože biti u sindikatu). Drugim riječima visokobrazovna ustanova može biti uspješna i u rukama države pod uvijetom da su profesori izloženi globalnoj konkurenciji rada (sve pozicije predmet međunarodnog natječaja).

Osnovni problem naših fakulteta je slaba konkurencija za profesorske pozicije. Otuda i slab kvalitet kadra.

@lynx
Nemaju oni razloga biti prezaduzeni… Nije to neka ogromna investicija bila, usli su prije dosta godina kad su cijene zemljista jos bile relativno niske. Neznam jel su nesto otvarali na vrhuncu cijena nekretnina, 2006/2007/2008. Jednostavni mi se vijest cinila cudna… Osjecaj da nesto ne stima kod toga. Ili je matica u gadnim problemima, ili ih je lokalna uprava pokrala (to mi je tesko za povjerovat jer su vlasnici precizni germani). Ako su radili sa gubitkom zadnjih godina kad je vrhunac potrosackog ludila, onda su blesavi. Anyway, bas to i je prilika za kupnju. Sto ces kupovat firmu koja ima ogromnu dobit za koju svi znaju? I to najvjerovatnije prije tebe.

Treba isto imati na umu da se nasi novinari bore sa brojevima… Nebi me zacudilo da sa zaboravili koju znamenku u cijeni. Anyway, bas me interesira sto ce se izroditi. Pitanje je ionako akademsko, nisam ni sa kupovne ni sa prodajne strane, pa si mogu dopustiti luksuz nagadjanja.

Sanader: Realno je očekivati uštede 6-7 milijardi kuna
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji.hr
ZAGREB – Uz napore je realno očekivati i uštede u proračunu o kakvima govori Ekonomski institut, od šest ili sedam milijardi kuna. Naglasio je to danas hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u stanci Konvencije HDZ-ove mladeži na Zagrebačkom velesajmu.

http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/sanader-realno-je-ocekivati-ustede-6-7-milijardi-kuna,40007.html

Stvarno ne razumijem sto zelis reci s ovime. U osnovi se poduzeca ponasaju potpuno jednako kao i banke ili bilo koja druga financijska institucija – kratkorocno ih zanima dobit, a dugorocno rast PPSa i to ti dobro znas jer inace ne bi investirao jel tako ;)?

[/quOP. Kratkoročno ih zanima povećanje efikasnosti kroz rast, a dugoročno razvoj kroz povećanje efektivnosti i efikasnosti. Dakle dolazi do izmjeničnog mjenjanja stohastičnog i determinističkog prosesa….

Deficit na tekućem računu platne bilance ove godine biti će iznad očekivanja.
Turizam će zabilježiti loše rezultate.
Berlin je prava najava onoga što nas očekuje.
Nedostajat će 3-4 mlrd kuna,koje su već uračunate u prihode samo po osnovi turizma.
BDP bi mogao samo po osnovi pada prihoda od turizma izgubiti oko 2 %.
Obrane tečaja zbog smanjenog priliva deviza?
Roha opet na mukama.
Koma.
Još ne nezirem svjetlo.
Na kraju tunela.
Iako nismo više na početku.
Polako se približavamo sredini.
Narednih mjeseci,opća nelikvidnost i problemi sa otplatom kredita.
Corporate i građanstvo.
U "hrvatskim" bankama.
Tržište kapitala nelikvidno i dalje.
Mali sudjeluju bez potpore fondova.
Na prvi spomen loših vijesti svi će rasprodat.
Uz ove postojeće koji prodaju,a ne mogu prodati veće količine.
Pa to traje i traje.
Zapitajte se samo jedno.
U poplavi loš, lošiji najlošijih vijesti,tržište je nelikvidno.
Nedostaje li tada kupaca ili prodavatelja?

Svijetlo na kraju tunela – Željko Mavrović postao predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza – bivši boksač, maneken Zagrebačke banke, proizvođač kruha koji se prodaje po cca 20 kn. Ima da na poljoprivredi zaradimo barem duplo nego na turizmu. [lol] [pray]

kad treba uzeti pomoć os države svi su tu a kad treba malo "stegnuti remen" nastaju problemi

WASHINGTON – Američki predsjednik Barack Obama počeo je nailaziti na probleme zbog svojih proračunskih mjera. Multinacionalne kompanije, naftna industrija, farmaceuti i poljoprivrednici podigli su glas protiv Obaminih poreza, a osim lobiranjem, borit će se, najavljuju, i različitim kampanjama i javnim prosvjedima.

http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/svijet/multinacionalne-kompanije-i-naftasi-protiv-obaminih-planova,40049.html

AIG je od države dobio više od 170 milijardi dolara kako bi se spasio od propasti, a samo ovaj mjesec izvijestio je o 61,7 milijardi dolara gubitka – i to samo za četvrti kvartal 2008., što je najveći korporativni gubitak u povijesti ovog planeta, a možda i šire, no to nije spriječilo upravu da se izdašno nagradi.
Elijah Cummings, demokratski zastupnik iz Marylanda, također član član Summersovog savjeta, pozvao je AIG-ovog CEO-a Edwarda Liddyja da da ostavku, nakon što se saznalo za isplatu čak 121 milijuna bonusa za viši menadžment.

http://www.seebiz.eu/hr/osiguranje/summers-skandalozni-bonusi-sefovima-aig-a,40058.html

Slijedeće na redu je dobivanje Nobelove nagrade za ekonomiju u objašnjenju teza o štancanju stotina milijardi dolara bez pokrića, nagrađivanje menagementa koji ostvaruju rekordne gubitke i slično stvari što će uslijediti kako bi to mogli prihvatiti kao nove ekonomske teorije. [lol]

@deimos
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=77e1d8b8-f03f-423a-ac9b-1bd36b7daa8f

da se ne raspravljate više [smiley]

Jebate led, taj Biznis je genijalna novina, dvije ekskluzivne vijesti odjednom. Prvo izmisle vijest a onda je senzacionalno dematiraju. Briljantno!!
Nije ni čudo da propadaju. [lol]

FOREX
Američki dolar slabi zbog porasta cijena dionica
Autor/izvor: SEEbiz / DailyFX
ZAGREB – Tečaj američkog dolara u odnosu na euro u ponedjeljak je do trenutka pisanja teksta oslabio za 178 baznih bodova, na 1,3046 američka dolara za euro.

Razlog zbog kojeg američki dolar slabi je nastavak globalnog uzleta cijena dionica uzrokovan sastankom G20 koji je održan tijekom vikenda na kojem je odmrzavanje kreditnog tržišta istaknuto kao ključan prioritet. U priopćenju je navedeno da se treba koristiti svim raspoloživim sredstvima, čak i nekonvencionalnim mjerama monetarne politike, čime je sugeriran nastavak ekspanzivne monetarne politike središnjih banaka.

Inflacija u euro-zoni 1,2 posto, zaposlenost se rekordno stegnula

HICP inflacija u euro-zoni za mjesec veljaču potvrđeno je da iznosi 1,2 posto na godišnjoj bazi, nakon 1,1 posto u mjesecu siječnju. Razlog je porast cijene energije za 0,5 posto na mjesečnoj razini. Temeljna inflacija ubrzala je na 1,7 posto na godišnjoj razini, sa 1,6 posto u mjesecu siječnju.

Tijekom četvrtog prošlogodišnjeg kvartala zaposlenost u euro-zoni stegnula se 0,3 posto na kvartalnoj bazi, najoštrije od 1995. godine, nakon stezanja za 0,1 posto prethodni kvartal. Najoštriji pad od 2,1 posto dogodio se u Španjolskoj gdje je građevinski sektor doživio kolaps. Zaposlenost će nastaviti usporavati kako se investicije smanjuju, a izvoz pada. Također će vjerojatno doći do blagog smanjivanja plaća.

Povratak inflacije u euro-zoni mogao bi motivirati europsku središnju banku da ključne kamatne stope zadrži nepromijenjenima, smatraju neki analitičari. Neki pak drugi smatraju da će se ekspanzivna monetarna politika nastaviti sve dok gospodarstvo ne ispliva iz recesije, a da inflacija ne treba zabrinjavati sve dok je ispod ciljane inflacije od dva posto. Grupa G20 sugerirala je nastavak ekspanzivne monetarne politike, ali pitanje je hoće li europska središnja banka sugestiju poslušati.