Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.



Nema šanse za to. Država ima veliki podbačaj u punjenju proračuna PDV-om i neće se odreći ni najmanjeg dijela poreznih prihoda, tim više što je u ljetnim mjesecima najveća potrošnja hrane i pića zbog dolaska stranaca

Niste čuli za cjenovnu elastičnost?! [wink]
[/quote]
Pa čuli smo. Ali uptravi zato bi se manje punio državni proračun. Potražnja za prehrambenim proizvodima je cjenovno neelastičan. Ljudi kupuju podjednako kruha, mlijekam, mesa u slučaju porasta (smanjenja) cijena jer to je takozvano nužno dobro kojeg se potrošači vrlo vrlo teško odriču.

Novci nisu problem. Novaca nema.

PORUKE GUVERNERA
Rohatinski: Štednja i obuzdavanje deficita su prioriteti
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), predvođeno Athanasiosom Arvanitisom, danas je u Hrvatskoj narodnoj banci razgovaralo s guvernerom Željkom Rohatinskim i njegovim suradnicima o aktualnim makroekonomskim kretanjima i očekivanjima središnje banke, ciljevima i instrumentima tečajne i ukupne novčane politike, o inozemnom dugu i izgledima za njegovo refinanciranje, te o stanju u bankovnom sektoru i njegovom sučeljavanju s učincima svjetske financijske krize, priopćeno je iz HNB-a

http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/rohatinski-stednja-i-obuzdavanje-deficita-su-prioriteti,41413.html

SDP želi poseban porez na kamate
http://www.poslovni.hr/112489.aspx

Ovo je 1. travanjska šala? Ili su ovi pali sa Marsa.

Glavni problem našeg cijelog sustava je postojanje previše različitih poreza i raznih oblika parafiskalnih davanja, i oni bi sada stvari još nepotrebno komplicirali i to na ovako nepravedan način… svaka mjera koje je ovako ciljana, a ne opća (svima jednaka) nije pravedna.

Umjesto da kod nas razmisle kako sve parafiskalne namete čim prije potpuno ukinuti, a fiskalne maksimalno srediti i pojednostavniti, vodeći se pri tome i elementarnim nečelom ravnopravnosti i pravednosti, da stopa poreza na dobit bude jedinstvena, i jedini porez i davanje koje poduzeće, svako poduzeće, bilo banka, mesna industrija ili frizerski salon plaća po jedinstvenoj stopi, oni idu izmišljati još sada poreze na kamate, maštoviti su to svakako stoji.

Što se tiče različitih/progresivnih stopa, takvo nešto je dopustivo jedino u porezu na dohodak građana kao i kod stopa PDV-a, premda bi i to trebala jedna zrela i razvijena ekonomija izbjegavati, no kako mi to nismo… nama bi možda odgovaralo imati više stopa PDV-a, no poduzećima porezu na dobit dodavati neke još skrivene dodatke, koje se ne vide odmah da su zapravo povećanje poreza na dobit a ne nešto drugo (i to selektivno!, samo bankama a ne ostalima) ovo je nešto prestrašno: krajnje nepošteno i nepravedno, i potpuno netržišno ponašanje: nađemo granu industrije kojoj je privremeno dobro, i idemo opaliti po njima, da im na neki način nešto pokušamo uzeti, želimo nekakav misteriozni "ekstra profit" im oporezovati, na koji god način to možemo/nazvali. To je meni nešto prestrašno, krajnje neumjesno manipuliranje slobodnim tržištem, kada se stvari na ovaj način počnu raditi, ovo više ne liči na ništa i bye bye tržišnom gospodarstvu u Hrvatskoj.

Gospoda iz SDP-a ne shvaćaju da su banke upravo doživjele svoju najbolju godinu, i da je pitanje što će biti narednih 2-3 godine, i sad su se našli tražiti im "eskstra profit", a građane dovesti u još veću komu nego su do sada: iznenaditi će se oni kada kamate zbog ovoga ipak porastu, ili: krediti presuše, pa i oni koji bi stvarno trebali opravdano podignuti kredit: neće ga moći, ili će moći samo po suludoj kamatnoj stopi: ode dobit banaka u da ne kažem što, a isto tamo i porezni prihodi od tog novog poreza koji se neće imati od čega niti ubrati, a građani i poduzeća će skroz financijski presušiti – jedino ako je ovo metoda kako brzo potezno "zaustaviti ovaj kreditni bum" – u tom kontekstu se može razumijeti, iako cilj ne opravdava sredstvo… ali u tom kontekstu je razumljivo, sve ostalo je promašaj: građanima ovime siguno ne bi učinili uslugu, a nije mi jasno niti kome drugome, svi bi bili na gubitku – "izvrstan potez"!

Na naknade i provizije ima smisla naplaćivati recimo baš PDV (to je PDV na uslugu, na uslugu vođenja računa i sl.), ali nekakav posebni porez na razliku kamatnih stopa – meni ovo izgleda suludo i u pravilu kontraproduktivno, osim ako nije cilj bili smanjiti plasman kredita bilo povećati kamatne stope tj. napraviti neku kombinaciju: manje kredita a po većim kamatnim stopama, a ne smanjiti kamate kako oni misle. Osnovni operativni prihod banke ima izvor u razlici kamatnih stopa, a koja nije po definiciji niti roba niti usluga pa da podliježe zakonu o PDV-u, stoga je porez na tu razliku kako god ga mi nazvali: dodatak stopi poreza na dobit, a to činiti selektivno, jednoj industriji povećati porez na dobit a drugima ne… to nije pravedno, pa makar i bili u pravu da će time pomoći građanima, ali mislim da se teško varaju: svima bi samo odmogli!

A Lynx o kojem ti to slobodnom tržištu pričaš?
Pa mi jedva da imamo ikakvo konkurentno tržište u većini segmenata
(bez nekog monopola, duopola, države).
Ako već hoće/moraju nakrivit odnose snaga neg ih nakrive na pravu starnu.
Ne treba šikanirat banke, al su i zadnje za koje treba brinut trenutno.

Banke si nemogu dopustit luksuz krizne godine. Bilanca banke je neusporediva sa bilancama poduzeća i trebamo biti sretni da dobro zarađuju jer bi u suprotnom svi zajedno bili u daleko većim problemima.

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.

Negdje sam čitao da banke najbolje zarađuju upravo u vrijeme krize. Čini mi se u Tajnama kapitala.

I love the Smell of Profits in the Morning




Nema šanse za to. Država ima veliki podbačaj u punjenju proračuna PDV-om i neće se odreći ni najmanjeg dijela poreznih prihoda, tim više što je u ljetnim mjesecima najveća potrošnja hrane i pića zbog dolaska stranaca

Niste čuli za cjenovnu elastičnost?! [wink]
[/quote]
Pa čuli smo. Ali uptravi zato bi se manje punio državni proračun. Potražnja za prehrambenim proizvodima je cjenovno neelastičan. Ljudi kupuju podjednako kruha, mlijekam, mesa u slučaju porasta (smanjenja) cijena jer to je takozvano nužno dobro kojeg se potrošači vrlo vrlo teško odriču.
[/quote]
Stvar je u tome da je kod nas i cjenovno neelastična roba – elastična. Ako i kojim slučajem i nije, supstituti će je pogurati u elastičnost…tako da…ima smisla.

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!


Negdje sam čitao da banke najbolje zarađuju upravo u vrijeme krize. Čini mi se u Tajnama kapitala.

Nadam se da ne misliš na američke… [wink]

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!


Negdje sam čitao da banke najbolje zarađuju upravo u vrijeme krize. Čini mi se u Tajnama kapitala.

A ja sam negdje procitao da su banke, suma sumarum, u povijesti izgubile u krizama vise novca nego sto su ukupno zaradile. [cool]

"Stocks have reached what looks like a permanently high plateau."


A ja sam negdje procitao da su banke, suma sumarum, u povijesti izgubile u krizama vise novca nego sto su ukupno zaradile. [cool]

Zarađuju sporo, gube brzo. [smiley]

No respect

Kad samo idu duplat, nikad ne izvade lovu… veca-manja-veca-manja…

"Stocks have reached what looks like a permanently high plateau."

A ja sam negdje procitao da su banke, suma sumarum, u povijesti izgubile u krizama vise novca nego sto su ukupno zaradile. [cool]


Čudno da i jedna postoji…

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!

Saniraju ih porezni obveznici. [thumbsup]

"Stocks have reached what looks like a permanently high plateau."


Banke si nemogu dopustit luksuz krizne godine. Bilanca banke je neusporediva sa bilancama poduzeća i trebamo biti sretni da dobro zarađuju jer bi u suprotnom svi zajedno bili u daleko većim problemima.

Bilance su neusporedive, ali princip poslovanja i jednih i drugih se temelji na povjerenju. Samo kod poduzeća nepovjerenje uzrokuje nelikvidnost, a kod banaka u srednjem roku propast. Kratkotrajno si mogu dopustiti luksuz krizne godine, pogotovo ako su akumulirale dobiti kao naše banke…

When speculation has done its worst, two and two still make four.

New Report

Close