Postavlja se opravdano pitanje gdje fond manageri ulažu, evo i zašto
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=23f7b620-497c-49d9-95e3-0a88e0225430

Kolega Skakac, članak je sramota !!! Samo nekoliko komentara:

1. niti jedan fond nema svu imovinu u dionicama – dionički fondovi u prosjeku u dionicama drže svega oko dvije trećine svoje imovine.
2. neki fondovi drže portfelje od preko sto dionica – zbog diversificiranosti portfelja za investitora imaju mnogo MANJI MARKET RISK EXPOSURE od indeksa CROBEX. Na primjer, ZB aktiv je izložen indeksu BELEX15 sa 25 posto portfelja. Dok je BELEX15 pao 6,53 posto, ZB aktiv je pao samo 1,69 posto.
3. transparentnost u smislu mjera učinka fonda bila dobro dosla u novinama koje se bave trzistima kapitala (alpha, beta, sharpe, benchmark (sastav) indexi).

STRUKTURA IMOVINE INVESTICIJSKIH FONDOVA

Udjel inozemnih dionica u travanjskom rastu neto imovine fondova 71,8 posto

Prema službenoj statistici koju vodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, na kraju travnja je neto imovina otvorenih investicijskih fondova dosegla 24,87 milijardi kuna. Od toga 97,46 posto otpada na fondove s javnom ponudom, a 2,54 posto na fondove s privatnom ponudom. Agregirana neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom travnja povećala za 2,55 milijardi kuna (na 24,23 milijarde), što je povećanje za 11,77 posto. Tome je najviše pridonijelo povećanje imovine uložene u inozemne dionice za 1,83 milijarde kuna (na 5,48 milijardi) čime se njihov udjel u neto imovini povećao sa 16,83 na 22,62 posto. Udjel inozemnih dionica u travanjskom rastu neto imovine fondova s javnom ponudom iznosio je visokih 71,8 posto.

Imovina uložena u domaće dionice povećala se za 0,14 milijardi kuna (na 5,87 milijardi) čime se njen udjel u neto imovini smanjio sa 26,33 na 24,12 posto. Nastavljen je i trend povećanja ulaganja u domaće depozite za 0,43 milijarde kuna (na 5,34 milijarde) unatoč kojem se njihov udjel u neto imovini smanjio sa 22,68 na 22,05 posto. Imovina uložena u inozemne otvorene investicijske fondove povećala se za 0,31 milijardi kuna (na 1,15 milijardi) čime je udjel takvih ulaganja u neto imovini povećan sa 3,87 na 4,74 posto. Istovremeno je imovina uložena u domaće otvorene investicijske fondove smanjena za 0,46 milijardi kuna (na 0,11 milijardi). Imovina uložena u domaće državne obveznice povećala se za 0,19 milijardi kuna (na 2,29 milijardi) čime je udjel takvih ulaganja u neto imovini smanjen sa 9,67 na 9,44 posto. Udjel ulaganja u domaće kratkoročne vrijednosne papire smanjen je sa 10,03 na 8,97 posto, a udjel ulaganja u domaće korporativne obveznice smanjen je sa 4,19 na 3,52 posto.

Kuda uložiti novce koji stalno pristižu?

Iako Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) još uvijek ne objavljuje koliki je rast neto imovine fondovske industrije uzrokovan prinosom, a koliki priljevom novih sredstava u fondove, iz podatka o udjelu domaćih i inozemnih dionica u rastu neto imovine svih fondova od 77,2 posto, jasno je da upravitelji fondova sredstva koja svakodnevno pristižu u fondove plasiraju isključivo u dionice želeći tako iskoristiti ‘Bull Market’ i visoke prinose koji su uz njega vezani. Također uočavamo da je taj trend usporio u odnosu na veljaču kada je udjel domaćih i inozemnih dionica u rastu neto imovine svih fondova iznosio 85,1 posto. Uz jasan nedostatak ulagačkih prilika u vlasničke vrijednosne papire na i dalje plitkom domaćem tržištu kapitala, a kako ne bi sve više domaći fondovi financirali inozemna poduzeća, najvažnije pitanje kojim bi se HANFA trebala baviti je razvoj nove ponude vrijednosnih papira i razvoj kulture financiranja poduzeća putem tržišta kapitala. Istaknimo da su u travanjskom rastu neto imovine svih fondova inozemne dionice doprinijele sa 1,83 milijarde kuna, odnosno da je njihov udjel u rastu iznosio 71,8 posto.

Neto imovina dioničkih fondova iznosi 10,8 milijardi (44,57 posto), mješovitih 9,21 milijardi (38,02 posto), obvezničkih 0,85 milijardi (3,53 posto) i novčanih 3,36 milijardi (13,89 posto).

Ostalo ću staviti na Internet za nekoliko sati. Sada moram nešto zaraditi “za koricu kruha i ratu stambenog kredita”. Do tada, a vezano uz kuda uložiti novce koji stalno pristižu, molim VAS da se netko uključi u raspravu o ideji prezentiranoj na http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=2206&pg=1

Struktura imovine dioničkih fondova

Neto imovina dioničkih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom ožujka povećala za 2,13 milijardi kuna (na 10,8 milijardi), odnosno za 24,58 posto. Time se udjel neto imovine dioničkih fondova u neto imovini svih povećao sa 39,99 na 44,57 posto. Imovina uložena u inozemne dionice povećala se za 1,35 milijardi kuna (na 3,86 milijardi) čime se udjel ulaganja u tu klasu imovine u neto imovini povećao sa 28,94 na 35,73 posto, dok se imovina u inozemnim otvorenim investicijskim fondovima povećala za 132 miliona kuna (na 330 miliona). Imovina uložena u domaće dionice smanjena je za 74 miliona kuna (na 3,28 milijardi) čime se udjel ulaganja u tu klasu imovine u neto imovini smanjio sa 38,73 na 30,41 posto, dok su se depoziti povećali za 0,48 milijardi kuna (na 1,52 milijarde) čime se udjel te klase imovine u neto imovini povećao sa 11,99 na 14,07 posto. Na kraju mjeseca travnja ulaganje u inozemne dionice je preuzelo vodeću poziciju od ulaganja u domaće dionice u strukturi imovine dioničkih fondova. Slijede depoziti, a novčana sredstva i domaći kratkoročni vrijednosni papiri zajedno čine 10 posto neto imovine dioničkih fondova.

Struktura imovine mješovitih fondova

Neto imovina mješovitih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom ožujka povećala za 0,74 milijarde kuna (na 9,21 milijardi). Time se udjel neto imovine mješovitih fondova u neto imovini svih smanjio sa 39,09 na 38,02 posto. Njihova imovina uložena u inozemne dionice povećala se za 483 miliona kuna (na 1,62 milijarde), dok se imovina uložena u inozemne otvorene investicijske fondove povećala za 175 miliona kuna (na 817 miliona). Udjel imovine uložen u inozemne dionice u neto imovini povećao se sa 13,43 na 17,60 posto, a udjel imovine u inozemnim otvorenim investicijskim fondovima u neto imovini se povećao sa 7,57 na 8,87 posto. Imovina uložena u domaće dionice povećala se za 210 miliona kuna (na 2,55 milijardi) čime se njen udjel u neto imovini povećao sa 27,63 na 27,69 posto. Imovina uložena u depozite se smanjila za 45 miliona kuna (na 1,68 milijardi) čime se njen udjel u neto imovini smanjio sa 20,34 na 18,22 posto. Imovina uložena u domaće državne obveznice se povećala za 104 miliona kuna (na 1,37 milijardi) čime se njen udjel u neto imovini smanjio sa 14,93 na 14,86 posto. Imovina uložena u domaće otvorene investicijske fondove se smanjila za 351 miliona kuna (na 55 miliona).

Struktura imovine obvezničkih fondova

Neto imovina obvezničkih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom travnja smanjila za 30 miliona kuna (na 854 miliona), odnosno za 3,38 posto. Time se udjel neto imovine obvezničkih fondova u neto imovini svih smanjio sa 4,08 na 3,53 posto. Njihova inozemna imovina se povećala za 11 miliona kuna (na 98 miliona), čime se njen udjel povećao sa 9,92 na 11,52 posto. Tom povećanju najviše je pridonijelo ulaganje u korporativne obveznice. Imovinu uloženu u domaće državne obveznice obveznički fondovi su smanjili za 27 miliona kuna (na 347 miliona) čime se udjel državnih obveznica u neto imovini smanjio sa 42,26 na 40,60 posto. Imovine uložena u korporativne obveznice smanjila se za 42 miliona kuna (na 191 milion) čime se njihov udjel u neto imovini smanjio sa 26,31 na 22,33 posto. Imovina uložena u depozite se povećala za 20 miliona kuna (na 158 miliona) čime se njen udjel u neto imovini povećao sa 15,67 na 18,54 posto.

Struktura imovine novčanih fondova

Neto imovina novčanih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom travnja smanjila za 287 miliona kuna (na 3,37 milijardi), odnosno za 7,85 posto. Time se udjel neto imovine novčanih fondova u neto imovini svih smanjio sa 16,85 na 13,89 posto. Imovinu uloženu u domaće kratkoročne vrijednosne papire novčani fondovi su smanjili za 147 miliona kuna (na 1,20 milijardi) čime se njen udjel u neto imovini smanjio sa 36,79 na 35,57 posto. Imovina uložena u depozite se smanjila za 27 miliona kuna (na 1,99 milijardi), čime se njihov udjel u neto imovini povećao sa 55,13 na 59,02 posto.

ZB aktiv najveći otvoreni investicijski fond

Prema podacima koje je jučer objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, najveći fond 30. travnja 2007. godine je bio dionički fond ZB aktiv. Neto imovina sektora investicijski fondovi tijekom travnja se povećala za 2,66 milijardi kuna na 24,87 milijardi ili za 11,98 posto.

Ako podijelimo fondove prema vrsti, neto imovina dioničkih fondova se povećala za 2,21 milijardu kuna na 11,11 milijardu ili za 24,79 posto, neto imovina mješovitih fondova se povećala za 0,76 milijardi kuna na 9,44 milijarde ili za 8,82 posto, neto imovina novčanih fondova se smanjila za 0,28 milijardi kuna na 3,37 milijardi ili za 7,85 posto, a neto imovina obvezničkih fondova se smanjila za 23 miliona kuna na 950 miliona ili za 2,45 posto. Udjel dioničkih fondova u neto imovini sektora se povećao za 4,58 posto na 44,67 posto, udjel mješovitih se smanjio za 1,10 posto na 37,97 posto, udjel novčanih se smanjio za 2,91 posto na 13,54 posto i udjel obvezničkih se smanjio za 0,57 posto na 3,82 posto. Ako fondove podijelimo prema Društvima za upravljanje, sa najvećom imovinom (28,51 posto) upravlja ZB INVEST, drugi je PBZ INVEST sa 21,41 posto, treći je RAIFFEISEN INVEST sa 19,18 posto, a četvrti je ERSTE INVEST sa 8,95 posto. Udio četiri Društva koja upravljaju sa najvećom neto imovinom u neto imovini svih iznosi 78,05 posto i dosegnuo je svoju najnižu razinu od prosinca 2004. godine. Peto mjesto drži HPB INVEST sa 4,36 posto, šesti je AUREUS INVEST sa 3,26 posto, zatim slijede KD INVESTMENTS (2,23 posto), FIMA INVEST (2,19 posto), ICF INVEST (1,98 posto), HYPO INVEST (1,90 posto), ICAM (1,07 posto), ILIRIKA INVESTMENTS (1,01 posto), OTP INVEST (0,67 posto), ST INVEST (0,61 posto), PROSPECTUS INVEST (0,33 posto), CEBA INVEST (0,16 posto), ADRIATICA CAPITAL (0,14 posto), INTERINVEST (0,14 posto) i ALFA INVEST (0,10 posto). Najveći dionički fond je ZB aktiv čija neto imovina iznosi 2,61 milijardu kuna, a slijede ga PBZ Equity sa 2,33 i Raiffeisen CE sa 1,80 milijardi. Najveći mješoviti fond je PBZ Global koji upravlja sa 2,28 milijardi kuna, a slijede ga ZB Global sa 2,27 i Raiffeisen Balanced sa 2,13 milijardi. Najveći obveznički fond je Raiffeisen Bonds, a najveći novčani fond je ZB plus.

Prati li itko Select europe. A naročito porast njihovog indeksa.
To je inače jedan od prvih i po meni najboljih dioničarskih OIF kod nas. Konzervativno i stabilno uz stalan rast prosječne godišnje dobiti.

CAIB INVEST (1,78 posto) Nagli rast udjela neto imovine tijekom travnja. Zabunom sam ga ispustio. Pozdrav CAIB-u. [smiley2]

Silvana Milić, PBZ Invest: “Turbulencije u Srbiji odrazile se na prinose domaćih fondova”

http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,5,11,turbulencije_fondovi,73960.jl

“Prednosti rasta u regiji, koji su fondovi koristili u proteklom razdoblju, čini se da će barem nakratko morati promijeniti rutu. To vrijedi jedino ako uskoro očekujemo rasplet, ali to i dalje ne znači da su se ekonomski parametri na dulji rok promijenili.”

KRITIKA POSLOVNOM DNEVNIKU: NAKON MATEKA, OVO JE PRVI KOMENTAR UTJECAJA ZBIVANJA U SRBIJI NA PRINOS FONDOVA OD NEKOG IZ FONDOVSKE INDUSTRIJE. U SRBIJI SU BROKERI O TOME DAVALI IZJAVE JOŠ PRVOG DANA KADA JE BURZA POČELA PADATI. MENI JE TELEFON U SRIJEDU I ČETVRTAK ZAZVONIO BAREM 20 PUTA JER SU ME FRENDOVI PITALI TREBAJU LI POVUĆI NOVAC IZ FONDOVA. ŠTO DA RADE? DUŽNOST REGULATORA JE TRANSPARENTNO INFORMIRATI JAVNOST O DOGAĐANJIMA NA FINANCIJSKOM TRŽIŠTU, SPREČAVATI PANIKU, ALI ISTOVREMENO I UPOZORAVATI NA RIZIK, A NE BRANITI ANALITIČARIMA FONDOVA DA RAZGOVARAJU SA SVOJIM UDJELIČARIMA PUTEM MEDIJA. VIJESTI O UTJECAJU ZBIVANJA U SRBIJI NA PRINOS FONDOVA TREBALE SU BITI NA NASLOVNICI POSLOVNOG DNEVNIKA KADA SU BILE “IN”. A ARGUMENTIRANA RASPRAVA O POTENCIJALU RASTA TRŽIŠTA KAPITALA U HRVATSKOJ I REGIJI JE UVIJEK “IN”.

unutra sam od 28.11.2006. i prinos je 27%, što je iznad mojih očekivanja. Uložio sam tada još u AUEQ, KD Victoria-u i HI-growth. Select Europe i HI-growth odabrao sam kao konzervativnije i umjerenije, AUEQ zbog ljudi koji ga vode i prinosa koji su ostvarili, a Victoriu zbog stalnosti. Prinosima sam i više nego zadovoljan, samo tako dalje! [smiley2]

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/hrvatska

Ja namjerno nisam komentirao članak, prepustio sam to vama znalcima. Moram reći da sam imao slična zapažanja samo je vaše puno bolje i stručnije napisano.

http://www.fondovi.hr/index.php?id=1&gg=1&rid=&srid=&ss=0&show=1&nid=1246

Zna li tko nesto o novom PBZ fondu koji bi trebao biti pandam FIMA Maximum-u? Navodno bi trebao startati do kraja mjeseca.