[smiley5]

Pro forma ili ne opet vam treba oveca lova da bi zapoceli taj sport

istina, ali 750.000 kn gotovine je dovoljno..
glede ostalog, potrebna je samo tzv. “Izjava kvalificiranog ulagatelja” u kojoj potpisujete
“moja neto imovina prelazi vrijednost od 1.500.000 kn” sto nitko ne provjerava niti je pojam imovine definiran.

Ulaganje u inozemne dionice, bijeg iz državnih obveznica

Prema službenoj statistici sektora otvoreni investicijski fondovi, tijekom prva dva mjeseca 2007. godine dionički fondovi kupuju državne obveznice, a obveznički i mješoviti fondovi ih prodaju.

Prema podacima koje je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, broj otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom tijekom prva dva mjeseca 2007. godine se povećao sa 62 na 65. Prema podacima o njihovoj strukturi imovine, agregirana neto imovina se povećala za 3,45 milijardi kuna (na 18,97 milijardi). Tome povećanju najznačajnije je doprinijelo povećanje ulaganja u inozemne dionice za 1,08 milijardi kuna (na 2,62 milijarde) tako da se njihov udio u neto imovini povećao sa 9,96 na 13,83 posto. Ulaganje u domaće dionice povećano je za 1,06 milijardi kuna (na 4,43 milijarde) tako da se i njihov udio u neto imovini povećao sa 21,70 na 23,36 posto. Uočen je i rast ulaganja u domaće depozite i kratkoročne vrijednosne papire za 1,18 milijardi kuna (na 6,65 milijardi) iako je i uz toliki rast udio te dvije klase imovine u neto imovini smanjen sa 35,25 na 35,04 posto. Ulaganja u državne obveznice smanjena su za gotovo 180 miliona kuna (na 2,1 milijarde) pa je i njihov udio u neto imovini smanjen sa 14,67 na 11,07 posto.

Struktura imovine dioničkih fondova

Neto imovina dioničkih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom prva dva mjeseca 2007. godine povećala za 2,33 milijarde kuna (na 6,71 milijarde). Time se udio neto imovine dioničkih fondova u neto imovini svih povećao sa 28,20 na 35,36 posto. Njihova imovina u inozemnim dionicama povećala se za 723 miliona kuna, a u inozemnim otvorenim investicijskim fondovima za 117 miliona kuna. Imovina u domaćim dionicama povećana je za 661 milion kuna čime se udio ulaganja u tu klasu imovine u neto imovini smanjio sa 39,63 na 35,72 posto, dok su se novčana sredstva, kratkoročni vrijednosni papiri i depoziti povećali za 886 miliona kuna čime se udio tih klasa imovine u neto imovini povećao sa 19,03 na čak 25,62 posto. Imovinu u državnim obveznicama dionički fondovi su povećali za 168 miliona kuna (na 373 miliona), a u korporativnim obveznicama za 100 miliona (na 172 miliona).

Struktura imovine mješovitih fondova

Neto imovina mješovitih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom prva dva mjeseca 2007. godine povećala za 1,41 milijardu kuna (na 7,43 milijarde). Time se udio neto imovine mješovitih fondova u neto imovini svih povećao sa 38,33 na 39,18 posto. Njihova imovina u inozemnim dionicama povećala se za 354 miliona kuna (na 686 miliona), a u inozemnim otvorenim investicijskim fondovima za 96 miliona kuna (na 944 miliona). Udio imovine u inozemnim dionicama u neto imovini povećao se sa 5,51 na 9,22 posto, a udio imovine u inozemnim otvorenim investicijskim fondovima u neto imovini se smanjio sa 14,07 na 12,70 posto. Imovina u domaćim dionicama povećana je za 404 miliona kuna čime se udio te klase imovine u neto imovini povećao sa 26,95 na 27,28 posto. Imovina u novčanim sredstvima, kratkoročnim vrijednosnim papirima i depozitima se povećala za 587 miliona kuna čime se udio tih klasa imovine u neto imovini povećao sa 22,45 na čak 26,10 posto. Imovinu u državnim obveznicama mješoviti fondovi su smanjili za 76 miliona kuna (na 1,29 milijardi) čime se udio državnih obveznica u neto imovini smanjio sa 22,61 na 17,30 posto.

Struktura imovine obvezničkih fondova

Neto imovina obvezničkih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom prva dva mjeseca 2007. godine smanjila za 206 miliona kuna (na 932 miliona). Time se udio neto imovine obvezničkih fondova u neto imovini svih smanjio sa 7,24 na 4,91 posto. Njihova inozemna imovina se smanjila za 12 miliona kuna (na 96 miliona). Imovinu u domaćim državnim obveznicama obveznički fondovi su smanjili za 227 miliona kuna (na 352 miliona) čime se udio državnih obveznica u neto imovini smanjio sa 50,84 na samo 37,79 posto. Unatoč smanjenju imovine u korporativnim obveznicama za 20 miliona kuna (na 243 miliona) njihov udio u neto imovini se povećao sa 23,10 na 26,05 posto. Imovina u depozitima se povećala za milion kuna (na 166 miliona) čime se njen udio u neto imovini povećao sa 14,49 na 17,79 posto.

Struktura imovine novčanih fondova

Podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga objavljeni na Internet stranicama
http://www.hanfa.hr/uploads/stat/21320070327150339.xls
autoru ovog izvještaja ne čine se vjerodostojnim. Direktor sektora za procjenu rizika, istraživanje i statistiku Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Oliver Rohtek izvješće o strukturi imovine novčanih otvorenih investicijskih fondova nije želio komentirati.

Kuda uložiti novce koji stalno pristižu?

Iako Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) ne objavljuje koliki je rast neto imovine fondovske industrije uzrokovan prinosom, a koliki priljevom novih sredstava u fondove, iz podatka o udjelu domaćih dionica, inozemnih dionica i inozemnih otvorenih investicijskih fondova u rastu neto imovine dioničkih fondova od samo 64,41 posto, jasno je da nova sredstva u dioničke fondove svakodnevno pristižu. Uz jasan nedostatak ulagačkih prilika u vlasničke vrijednosne papire na i dalje plitkom domaćem tržištu kapitala, najvažnije pitanje kojim bi se HANFA trebala baviti je razvoj nove ponude vrijednosnih papira i razvoj kulture financiranja poduzeća putem tržišta kapitala.

Imovina banaka i otvorenih investicijskih fondova

Siječanj 2007. godine je bio prvi mjesec u povijesti u kojem je imovina bankarskog sektora narasla za manji iznos od rasta imovine sektora otvoreni investicijski fondovi. U veljači trend nije nastavljen.

Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, agregirana neto imovina sektora otvoreni investicijski fondovi je na kraju siječnja 2007. godine iznosila 17,9 milijardi kuna, a na kraju veljače 19,4 milijarde kuna. Neto imovina je tijekom siječnja 2007. godine porasla za 1,9 milijardu kuna, što je u povijesti najveći rast imovine. Tijekom veljače je neto imovina povećana za 1,5 milijardi kuna.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, konsolidirana ukupna imovina bankarskog sektora Republike Hrvatske na kraju siječnja 2007. godine je iznosila 299,5 milijardi kuna, a na kraju veljače 301,3 milijarde kuna. Imovina bankarskog sektora je tijekom siječnja porasla za samo 0,2 milijarde kuna, dok je tijekom veljače povećana za 1,8 milijardi kuna.

Novac iz banaka u investicijske fondove

Vrijeme će pokazati je li uočeno kretanje imovine u bankarskom sektoru i sektoru otvoreni investicijski fondovi samo prolazan trend ili najava značajnije promjene strukture imovine financijske industrije u Hrvatskoj. Pošto je prinos investicijskih fondova vjerojatno još uvijek značajnija komponenta rasta njihove neto imovine od novih uplata, autorovo mišljenje je da su visoki prinosi koje su dionički i mješoviti fondovi ostvarili u 2006. godini potaknuli još uvijek samo mali broj građana da dio svoje ušteđevine prenesu iz štednje u bankama u po prinosima mnogo atraktivnije investicijske fondove. Kako su građani sve bolje informirani o novim financijskim institucijama i novim proizvodima koje te institucije uvode na tržište, dugoročno će se sve više građana odlučivati na držanje većeg dijela svog novca u investicijskim fondovima.

Martingale, palac gore za ove korisne podatke.
Inače, otkud ti podaci? Neki članak ili …?

HVALA čvarkožder, nadam se da ću se zaposliti kao novinar Poslovnog dnevnika ili Lidera. Ako ti se sviđa kako pišem, preporuči me uredniku Poslovnog dnevnika pa ću ovakve članke (uz dodatnu grafičku obradu) svakog mjeseca napisati isti dan kada HANFA i HNB podatke stave na Internet. Uz to bih rado preveo priručnike za polaganje ispita za brokera, investicijskog savjernika ili za CFA. I značajno unaprijedio Internet stranice Poslovnog dnevnika ponudom besplatnih analiza dionica na bazi javno dostupnih podataka.

Inače, rado bih objavio “jako bitnu informaciju” koliki je rast neto imovine fondovske industrije uzrokovan prinosom, a koliki priljevom novih sredstava u fondove. HANFA podatke ima jer su im fondovi slali koliki rast njihove imovine dolazi iz novih uplata. Šerif Buffalo Sam o’ Dol drži previše informacija (koje bi po mom mišljenju trebao objavljivati) za sebe i svoju povlaštenu kastu.

Čvarkožder, ukoliko me možeš i želiš ti zaposliti, kontaktiraj me. [smiley2]

Martingale, mislim da pravom poslodavcu ne treba preporuka za nekog tko želi i zna raditi jer to i sam treba znati procijeniti. Tako vjerujem i da ove tvoje (i buduće) analize ne bi trebale proći nezapaženo.
Želim da ti se ispune poslovne želje, a dotle da se još malo “pokažeš” još kojom analizom.

Pretplatite se na Lider jer tamo ćete pronaći najbolje analize tržišta kapitala u zemlji i inozemstvu i analitički najbolje obrađene statistike državnih tijela.

INVESTICIJSKI VODIČ POSLOVNOG TJEDNIKA LIDER : STRUKTURA IMOVINE INVESTICIJSKIH FONDOVA

Dionički fondovi neto imovinom prerasli mješovite

Prema službenoj statistici otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koju vodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, tijekom ožujka su dionički fondovi prvi puta u povijesti svojom neto imovinom prerasli mješovite. Agregirana neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom ožujka povećala za 2,71 milijardu kuna (na 21,68 milijardi), što je povećanje za 14,27 posto.

Tome je najviše pridonijelo povećanje imovine uložene u domaće dionice za 1,28 milijardu kuna (na 5,71 milijardu) čime se njen udio u neto imovini povećao sa 23,36 na 26,33 posto. Imovina uložena u inozemne dionice povećala se za 1,02 milijarde kuna (na 3,65 milijardi) čime se njen udio u neto imovini povećao sa 13,83 na 16,83 posto. Uočeno je i povećanje ulaganja u domaće depozite za 0,68 milijardi kuna (na 4,92 milijarde) čime se njihov udio u neto imovini povećao sa 22,33 na 22,68 posto. Imovina uložena u inozemne otvorene investicijske fondove smanjena je za 0,48 milijardi kuna (na 0,84 milijarde) čime je udio takvih ulaganja u neto imovini smanjen sa 6,96 na 3,87 posto. Istovremeno je imovina uložena u domaće otvorene investicijske fondove povećana za 0,48 milijardi kuna (na 0,57 milijardi) čime je udio takvih ulaganja u neto imovini povećan sa 0,44 na 2,61 posto. Možemo reći da je ulaganje u inozemne otvorene investicijske fondove zamijenjeno ulaganjem u domaće. Imovina uložena u domaće kratkoročne vrijednosne papire smanjena je za 236 miliona kuna, a imovina uložena u inozemne obveznice za 175 miliona.

Struktura imovine dioničkih fondova

Neto imovina dioničkih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom ožujka povećala za 1,96 milijardi kuna (na 8,67 milijardi). Time se udio neto imovine dioničkih fondova u neto imovini svih povećao sa 35,36 na 39,99 posto. Imovina uložena u inozemne dionice povećala se za 572 miliona kuna (na 2,51 milijardi), dok se imovina u inozemnim otvorenim investicijskim fondovima smanjila za 178 miliona kuna (na 198 miliona). Dionički fondovi napustili su ulaganje u inozemne državne obveznice koje je do kraja veljače iznosilo 83 miliona kuna. Imovina uložena u domaće dionice povećana je za 961 milion kuna (na 3,36 milijardi) čime se udio ulaganja u tu klasu imovine u neto imovini povećao sa 35,72 na 38,73 posto, dok su se novčana sredstva, kratkoročni vrijednosni papiri i depoziti povećali za 336 miliona kuna (na 2,06 milijardi) čime se udio tih klasa imovine u neto imovini smanjio sa 25,62 na 23,71 posto. Imovinu uloženu u domaće otvorene investicijske fondove dionički fondovi povećali su za 124 miliona kuna.

Struktura imovine mješovitih fondova

Neto imovina mješovitih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom ožujka povećala za 1,04 milijarde kuna (na 8,47 milijardi). Time se udio neto imovine mješovitih fondova u neto imovini svih smanjio sa 39,18 na 39,09 posto. Njihova imovina uložena u inozemne dionice povećala se za 453 miliona kuna (na 1,14 milijardi), dok se imovina uložena u inozemne otvorene investicijske fondove smanjila za 302 miliona kuna (na 642 miliona). Udio imovine uložen u inozemne dionice u neto imovini povećao se sa 9,22 na 13,43 posto, a udio imovine u inozemnim otvorenim investicijskim fondovima u neto imovini se smanjio sa 12,70 na 7,57 posto. Imovina uložena u domaće dionice povećala se za 313 miliona kuna (na 2,34 milijarde) čime se njen udio u neto imovini povećao sa 27,28 na 27,63 posto. Imovina uložena u depozite se povećala za 471 milion kuna čime se njen udio u neto imovini povećao sa 16,85 na čak 20,34 posto.
Imovinu uloženu u domaće otvorene investicijske fondove mješoviti fondovi su povećali za 358 miliona kuna (na 407 miliona).

Struktura imovine obvezničkih fondova

Neto imovina obvezničkih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom ožujka smanjila za 48 miliona kuna (na 884 miliona). Time se udio neto imovine obvezničkih fondova u neto imovini svih smanjio sa 4,91 na 4,08 posto. Njihova inozemna imovina se smanjila za 8 miliona kuna (na 88 miliona), čime se njen udio smanjio sa 10,27 na 9,92 posto. Imovinu uloženu u domaće državne obveznice obveznički fondovi su povećali za 21 milion kuna (na 373 miliona) čime se udio državnih obveznica u neto imovini povećao sa 37,79 na 42,26 posto. Unatoč smanjenju imovine u korporativnim obveznicama za 10 miliona kuna (na 233 miliona), njihov udio u neto imovini se povećao sa 26,05 na 26,31 posto. Imovina uložena u depozite se smanjila za 27 miliona kuna (na 139 miliona), čime se njen udio u neto imovini smanjio sa 17,79 na 15,67 posto. Imovina uložena u domaće kratkoročne vrijednosne papire povećala se za 17 miliona kuna (na 47 miliona) čime se njen udio u neto imovini povećao sa 3,28 na 5,37 posto.

Struktura imovine novčanih fondova

Neto imovina novčanih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom ožujka smanjila za 246 miliona kuna (na 3,65 milijardi). Time se udio neto imovine novčanih fondova u neto imovini svih smanjio sa 20,55 na 16,85 posto. Imovinu uloženu u domaće kratkoročne vrijednosne papire novčani fondovi su smanjili za 436 miliona kuna (na 1,34 milijarde) čime se njen udio u neto imovini smanjio sa 45,65 na 36,79 posto. Imovina uložena u depozite se povećala za 91 milion kuna (na 2,01 milijardu), čime se njihov udio u neto imovini povećao sa 49,33 na 55,13 posto.

Kuda uložiti novce koji stalno pristižu?

Iako Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) još uvijek ne objavljuje koliki je rast neto imovine fondovske industrije uzrokovan prinosom, a koliki priljevom novih sredstava u fondove, iz podatka o udjelu domaćih i inozemnih dionica u rastu neto imovine svih fondova od 85,1 posto, jasno je da upravitelji fondova sredstva koja svakodnevno pristižu u fondove plasiraju isključivo u dionice želeći tako iskoristiti ‘Bull Market’ i visoke prinose koji su uz njega vezani. Uz jasan nedostatak ulagačkih prilika u vlasničke vrijednosne papire na i dalje plitkom domaćem tržištu kapitala, a kako ne bi sve više domaći fondovi financirali inozemna poduzeća, najvažnije pitanje kojim bi se HANFA trebala baviti je razvoj nove ponude vrijednosnih papira i razvoj kulture financiranja poduzeća putem tržišta kapitala.

Pretplatite se na Lider jer tamo ćete pronaći najbolje analize tržišta kapitala u zemlji i inozemstvu i analitički najbolje obrađene statistike državnih tijela.

INVESTICIJSKI VODIČ POSLOVNOG TJEDNIKA LIDER : PBZ Global najveći fond, PBZ Equity najveći dionički

Prema mjesečnom izvještaju za ožujak koji je danas objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, najveći fond 31. ožujka 2007. godine je bio PBZ Global, dok je najveći dionički fond bio PBZ Equity. Neto imovina sektora investicijski fondovi tijekom ožujka se povećala za 2,8 milijardi kuna na 22,2 milijarde ili za 14,2 posto.

Od toga 21,7 milijardi otpada na fondove s javnom ponudom, a 0,5 milijardi na fondove s privatnom ponudom. Ako podijelimo fondove prema vrsti, neto imovina dioničkih fondova se povećala za 2 milijarde na 8,9 milijardi ili za 29,5 posto, neto imovina mješovitih fondova se povećala za 1 milijardu na 8,7 milijardi ili za 13,4 posto, neto imovina novčanih fondova se smanjila za 0,2 milijarde na 3,6 milijardi ili za 6,3 posto, a neto imovina obvezničkih fondova se smanjila za 45 miliona kuna na 974 miliona ili za 4,4 posto. Udjel dioničkih fondova u neto imovini sektora se povećao za 4,7 posto na 40,1 posto, udjel mješovitih se smanjio za 0,3 posto na 39,1 posto, udjel novčanih se smanjio za 3,6 posto na 16,5 posto i udjel obvezničkih se smanjio za 0,9 posto na 4,4 posto. Tako su dionički fondovi po prvi puta u povijesti neto imovinom prerasli mješovite. Ako fondove podijelimo prema Društvima za upravljanje, sa najvećom imovinom (27,2 posto) upravlja ZB INVEST, drugi je PBZ INVEST sa 22 posto, treći je RAIFFEISEN INVEST sa 20,7 posto, a četvrti je ERSTE INVEST sa 9,2 posto. Udio četiri Društva koja upravljaju sa najvećom neto imovinom u neto imovini svih iznosi 79,1 posto i dosegnuo je svoju najnižu razinu u posljednje dvije godine. Peto mjesto drži HPB INVEST sa 3,9 posto, šesti je AUREUS INVEST sa 3,1 posto, zatim slijede KD INVESTMENTS (2,2 posto), ICF INVEST (2,1 posto), FIMA INVEST (2 posto), HYPO INVEST (1,9 posto), ICAM (1,1 posto), ILIRIKA INVESTMENTS (0,9 posto), OTP INVEST (0,7 posto), ST INVEST (0,6 posto), PROSPECTUS INVEST (0,3 posto), ADRIATICA CAPITAL (0,1 posto), INTERINVEST (0,1 posto) i CEBA INVEST (0,1 posto). Najveći dionički fond je PBZ Equity čija neto imovina iznosi 1,85 milijardi kuna, a slijede ga ZB Aktiv sa 1,78 i Raiffeisen CE sa 1,6 milijardi. Najveći mješoviti fond je PBZ Global koji upravlja sa 2,16 milijardi kuna, a slijede ga Raiffeisen Balanced sa 2,11 i ZB Global sa 2,04 milijarde. Najveći obveznički fond je Raiffeisen Bonds, a najveći novčani fond je ZB plus.

ljudi pozdrav,
prvi puta sam u tome i nemogu se odlučiti imam nekakvih 12000 kn i volio bih ih uložiti u nešto molim vas pomozite

Gdje ćeš uložiti ovisi o tvojoj tolerantnosti prema riziku… Savjetujem ulaganje u dioničke fondove koji investiraju u regiju… Ili još bolje sa geografski različitim strategijama ulaganja. Odabereš 4 fonda i u svaki po 3000 kuna. Za početak… Na primjer, koeficijent korelacije između PBZ Equity i KD Victoria fonda je oko 0,16, a između PBZ Equity i Aureus Equity fonda oko 0,17… Manje je rizično diversificirati ulog među njima… Tako možeš smanjiti rizik ulaganja u odnosu na CROBEX preko 10 puta…

Može li pojašnjenje kako si došao do koeficijenata korelacije?
Isto tako, molio bih pojašnjenje zadnje rečenice. Hvala unaprijed.