Mađarska paralizirana zbog štrajka u željeznici i zračnoj luci
Business.hr/Hina
14.12.2008 16:00
Opći štrajk zaposlenika mađarske željeznice, koji nije vremenski ograničen, poremetio je željeznički promet na istoku zemlje, dok je peti dan štrajka zaposlenih u zračnoj luci Budimpešte u nedjelju ponovo poremetio zračni promet zbog otkazivanja ili kašnjenja mnogih letova.

Štrajk zaposlenika državne željeznice MAV, koji je počeo na istoku zemlje, trebao bi se krajem poslijepodneva proširiti na cijelu zemlju, rekao je predsjednik neovisnog sindikata VDSzSz Istvan Gasko.

Štrajk s prekidima traje od veljače, a pokrenut je zbog zahtjeva za povećanjem plaća zaposlenih nakon djelomične privatizacije tvrtke. Prvo je paralizirao promet u gradovima Segedinu i Miskolcu, rekao je glasnogovornik MAV-a.

Sindikat VDSzSz traži izvanredne nagrade od 250 000 forinti (929 eura) po zaposleniku nakon što je ostvareno 10.5 milijardi forinti od prodaje kargo sektora početkom godine. MAV zahtjeve sindikata smatra nerealnim.

U Budimpešti je u međunarodnoj zračnoj luci u nedjelju peti dan zaredom poremećen promet zbog štrajka zaposlenika koji također nije vremenski ograničen, a na koji su pozvala dva glavna sindikata.

Uprava Zračne luke Budimpešte (BA) i sindikati sastali su se prvi puta u nedjelju ujutro kako bi pronašli rješenje, rekao je glasnogovornik BA.

Desetak letova mađarske kompanije Malev prema istočnoj Europi u nedjelju je bilo otkazano, kao što je i bilo najavljeno.

Štrajk djelatnika, uključujući i službe sigurnosti i osoblje zaduženo za natakanje kerozina, traje zbog nezadovoljavajućih uvjeta rada.

50-orici najbogatijih Arpa bogatstvo palo na 200 milijardi dolara
Business.hr
14.12.2008 17:30
Pedeset najbogatijih Arapa izgubilo je 25 milijardi dolara svog bogatstva u posljednjih godinu dana. Od prvih 10 na listi smanjenje svog bogatstva doživjela su devetorica, piše Arabian Business.

princ Alwaleed bin Talal Al Saudprinc Alwaleed bin Talal Al SaudBankarski mogul princ Alwaleed bin Talal Al Saud je i dalje najbogatiji arap unatoč gubitku 4 milijarde dolara u ovoj godini. Sa ukupnim bogatstvom od 17,08 milijardi dolara Alwaleed je ipak gotovo duplo bogatiji od drugog na listi kuvajtskog kralja nekretnina Nassera Al Kharafija koji je "težak" 9,6 milijardi dolara.

Slijedi ih saudijski građevinski poduzetnik Maan Al Sanea sa 9,3 milijardi dolara osobnog bogatstva, a njega slijede dijeleći četvrto mjesto saudijski šeik Mohammed bin Issa Al Jabber, koji se obogatio turizmom i energetski tajkun Mohammad Al Amoudi sa 8.8 milijardi dolara.

Obitelj Osame bin Ladena sa zajedničkim obiteljskim bogatstvom od 7,2 milijarde nalazi se na sedmom mjestu.

Prosječno bogatstvo prve 50-orice palo je s 4,99 milijardi dolara na 3,99 milijardi, a ukupno je bogatstvo smanjeno za 12 posto i iznosi 199,48 milijardi dolara.

Glavni razlog gubitka je pad vrijednosti nekretnina i bankarskih dionica, koje su bile glavno utočište za očuvanje bogatstva u prethodnim godinama.

UPOZORENJE
Ghosn: Auto industrija još nije dotaknula dno
Autor/izvor: SEEbiz
PARIZ, MILANO – Najveći europski proizvođači automobila upozoravaju kako je kriza u autoindustriji zapravo tek počela.

Čelnici Renault-Nissana i Fiata kažu kako će tržište padati i iduće godine.

– Ne vidim da će kriza u autoindustriji biti brzo riješena. Još uvijek nismo dotaknuli dno, kaže prvi čovjek Renault-Nissana Carlos Ghosn.

Ghosn i njegov kolega čelnik Peugeota Christian Streiff u ponedjeljak će se sastati s francuskim predsjednikom Sarkozyjem koji je najavio pomoć francuskoj autoindustriji.

– Ako financijska tržišta budu gdje su i sada, svi ćemo biti u problemima. Proizvođačima automobila trebaju krediti s razumnim kamatama od 4 do 5 posto u idućih dvije do tri godine, dodao je Ghosn.

Problema ima i u Njemačkoj. Tjednik Automobilwoche izvijestio je kako će najveći europski proizvođač automobila Volkswagen idući četvrtak razmatrati rezanje troškova. Istodobno, najveći europski proizvođač auto dijelova planira podijeliti 2000 otkaza kako bi skresao troškove.

Predsjednik Fiata Sergio Marchionne išao je danas tako daleko u La Repubblici da je najavio kako će iduća godina biti najteža u njegovu životu. Milano Finanza pak najavljuje kako su talijanski premijer Berlusconi i francuski predsjednik Sarkozy razgovarali o povezivanju Fiata i Peugeota koja bi im donijela "kritičnu masu" dovoljnu da prežive.

@p.e-

Najvjerojatniji scenariji.
Prvi.
Otplata duga u 2009. otežana.
U tom slučaju država se može zadužiti većinom na domaćem tržištu.
To će stvoriti nelikvidnost na financijskom tržištu.
Utjecaj na tržište kapitala je loš.
Burza će morati biti zadnja rupa na svirali, za upumpavanje kapitala,iako su cijene dionica pristupačne.
Barem se sada tako čini.
Predviđam pad Crobexa u tom slučaju za još parsto bodova i kroničan nedostatak likvidnosti na burzi cijelu 2009.
Drugi scenarij.
Država nema novaca za otplatu dugova.
Pada krediti rejting.
Ionako će vjerojatno pasti.
Dolazi nam spas.
Da spas.
MMF.
Šuker i Sanader se boje MMF-a.
Naravno.
Tada ide kompletni snimanje financija i proračuna.
A stanje je tamo katastrofalno.
Od toga da prosječno nešto više od jednog zaposlenog uzdržava 1 umirovljenika.
U Europi je taj broj 2,3 ili čak i više.
Pitit će MMF kako imamo toliko mladih umirovljenika
Revizije.
Objašnjenja.
A to stvara nelagodu Sanaderu,nema više socijalnog mira.
Svi će braniti stečeno.
Postavlja se pitanje ogromnog borja zaposlenika u javnim službama.
Itd. Itd.
Izvjestan gubitak vlasti na izborima.
Ovaj scenarij je kratkoročno lošiji,ali dugoročno bolji za Hrvatsku.
Strukturalne promjene su tada izvjesne.
Možda dobijemo državu za kakvu smo se borili.
Za kakvu smo mislili da se borimo.
Utjecaj na tržište kapitala je tada još lošiji.
Veći pad indeksa,ali dugoročno,možda od sredine 2010. ili 2011. solidni temelji.
Bitna je situacija sa pristupanjem EU,naravno.
Problem Slovenije i Nizozemske.
Ne daj nam bože paketa sa Srbijom.

OPTIMIZAM
Sanader: Slovenija će potpisati zajedničku izjavu
15.12.2008 9:14:10

NEW YORK – "To je bilateralni problem Hrvatske i Slovenije, a ne Europe. To sam stajalište čuo više puta u mnogim zemljama članicama Unije", rekao je premijer.

OBEĆANJE
Bush: Ostajemo u Afganistanu
Autor/izvor: SEEbiz
KABUL – Odlazeći američki predsednik George W. Bush rekao je predsjedniku Afganistana Hamidu Karzaiju da će SAD ostati u toj zemlji, uprkos promeni vlasti u Bijeloj kući.

„Rekao sam predsjedniku da može računati na Sjedinjene Američke Države. Kao što ste mogli računati na ovu administraciju, moći ćete računati i na narednu administraciju”, izjavio je Bush na konferenciji za novinare, na kojoj se pojavio zajedno s Karzaijem, u afganistanskoj prestonici, prenio je Reuters.

On je naglasio da je veoma važno da SAD nastave raditi s Pakistanom, kako bi izvršile pritisak na ekstremiste uz granicu prema Afganistanu.

„Što bude bolja suradnja Pakistana i Afganistana, to će biti lakše kontorolirati pogranična područja”, rekao je Bush.

Američki predsjednik je pod okriljem noći u tajnosti doputovao iz Bagdada u Kabul, da bi razgovarao s afganistanskim predsjednikom Karzaijem i susreo se s američkim vojnicima angažiranim u borbi protiv talibana.

ZAKON
Pritisak građevinara uspio: Prenamjena zemljišta bit će višestruko jeftinija
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji.hr
ZAGREB – Na prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Sabor sutra stižu čak 44 amandmana, od koji su tri Vladina i osam koalicijskih, piše Jutarnji list.

Najveća je novina to što će se kroz jedan od ključnih amandmana pokušati smanjiti visina naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta unutar građevinske zone, pa bi tako investitori prenamjenu unutar građevinske zone, prihvati li se amandman, umjesto 25 i 50 posto trebali plaćati jedan i pet posto od vrijednosti zemljišta.

Konkretno, to na primjeru zemljišta koje stoji 250 eura po četvornome metru znači da će se umjesto 125 eura (za osobito vrijedno i vrijedno poljoprivredno zemljište) odnosno 62 eura po četvornome metru za ostalo zemljište, plaćati mnogo manje – 12,5 ili samo 2,5 eura, koliko će se plaćati za ostalo zemljište. Prema sadašnjem, vrijedećem zakonu u građevinskom području za prenamjenu se, prema ovom izračunu, plaćalo samo 0,25 eura po četvornome metru.

Iako se Zakon o poljoprivrednom zemljištu priprema još od proljeća, pod pritiskom investitora predlagač zakona ipak je odlučio smanjiti visinu naknade.

Predlagač zakona, Ministarstvo poljoprivrede, uvjereno je da će unatoč smanjenju naknada ipak uspjeti sačuvati velike površine poljoprivrednog zemljišta. Svaka prenamjena u slučaju nekoga budućeg proširenja građevinskog područja plaćat će se u visini 50 i 100 posto vrijednosti građevinskog zemljišta.

Saborski zastupnici glasuju o proračunu za 2009.

Hrvatski sabor će u nastavku svog zasjedanja u ponedjeljak glasovati o prijedlogu državnog proračuna za 2009., na koji su zastupnici podnijeli 80-ak amandmana, a Vlada je sa četiri vlastita amandmana prvotno planirane rashode smanjila za 2,3 milijarde kuna, pa će ukupni proračunski rashodi iznositi oko 127 milijardi kuna, što je u odnosu na ovu godinu rast za nešto više od četiri posto.

Nakon smanjenja planiranih proračunskih rashoda, deficit konsolidirane opće države bit će 0,8 posto BDP-a. Vladinim se amandmanima najviše, za 1,7 milijardi kuna, smanjuju rashodi Ministarstva zdravstva, a manje u odnosu na prvotno planirani proračun mogu očekivati ministarstva obrazovanja (80 milijuna kuna manje), poljoprivrede (96 milijuna kuna), gospodarstva (10 milijuna), vanjskih poslova (47,3 milijuna), branitelja i obitelji (10 milijuna) te financija (6,5 milijuna kuna). Vlada svojim amandmanima predlaže i smanjenje za 350 milijuna kuna rashoda dvaju izvanproračunskih fondova.

Saborski su zastupnici na državni proračun podnijeli 80-tak amandmana (75 na proračun i 4 na planove izvanproračunskih fondova), ukupno ‘teških’ 1,8 milijardi kuna, a Vlada ih je redom odbila. Broj amandmana ove je godine daleko manji od uobičajenog, a najveća oporbena stranka (SDP) nije podnijela ni jedan, uz objašnjenje da "ne žele sudjelovati u političkom cirkusu". Usporedbe radi, na proračun za 2007. podnesena su ukupno 322 zastupnička amandmana, a na proračun za 2008. godinu njih 392.

Najviše amandmana na proračun za 2009. podnijeli su zastupnici HNS-a. Njihova 62 amandmana financijski su ‘teška’ oko 1,6 milijardi kuna, a većina ih se odnosi na lokalne projekte, posebno u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Narodnjaci traže i da se, zbog očekivanog rasta nezaposlenosti, na prihodovnoj strani Ministarstva gospodarstva otvori nova pozicija "Naknada tehnološkom višku radnika", i za nju izdvoji 300 milijuna kuna, koliko bi se uzelo od MORH-ove "Uprave i općih poslova". Predlažu i da se s MORH-ove pozicije "Opremanje i modernizacija" uzme 100 milijuna kuna i dodijeli HBOR-u. HNS je zatražio i više novca za suzbijanje korupcije, za što je proračunom predviđeno 120 tisuća kuna. HNS-ovi zastupnici predlažu da se za tu stavku izdvoji pet milijuna kuna, kao i da se 20 milijuna kuna više izdvoji za konkurentnost turističkog tržišta.

IDS je podnio 12 amandmana, ukupne vrijednosti oko 130 milijuna kuna, a vezani su uz lokalne projekte u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.Nekoliko amandmana podnio je i HDSSB-ovac Boro Grubišić, vezanih uz lokalne projekte u Brodsko-posavskoj županiji, a jedan amandman, kojim se traži više proračunskog novca za udruge nacionalnih manjina, podnio je saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Nakon glasovanja o proračunu, saborski zastupnici bi trebali glasovati i o ostalim ranije raspravljenim točkama i raspraviti nekoliko novih. (H)

Zelena revolucija zarazila i investitore

Ulagači koji se drže načela održivog i odgovornog investiranja trenutačno drže 17,5 posto ukupnog kapitala u Europi. Prema posljednjoj Eurosifovoj studiji održive su investicije od 2005. do danas porasle vrtoglavih 102 posto i sada vrijede 2,6 bilijuna eura.

Piše: Amir Kulenović

Vrijednost njihove imovine, prema podacima agencije Eurosif, porasla je potkraj prošle godine na 2.665 trilijuna eura, što je rast od impresivnih 102 posto u usporedbi s krajem 2005. Jesu li ulagači u Hrvatskoj odlučili primijeniti načela poslovanja društveno odgovornih ulagača?
Društveno odgovorno ulaganje pojam je koji suvremeno dioničarstvo poznaje već prilično dugo. S podizanjem razine svijesti o odgovornosti svakog pojedinca za posljedice koje njegova djela ostavljaju na ostatak društva, okoliš i zajednicu u cjelini, modele društveno odgovornog ulaganja počelo se uvoditi i u tvrtke koje kotiraju na tržištima kapitala.

Osim što sve veće kompanije u svojim osnovnim polazištima kao jedan od postupata navode i društveno odgovorno poslovanje, taj je koncept sve rašireniji i na drugoj strani – među ulagačima. Prema istraživanju Eurosifa, krovne europske udruge koja promovira održivo investiranje, zanimanje ulagača da svoj novac povjere upravo kompanijama koje se na neki način ističu u društveno odgovornom poslovanju raste iz godine u godinu. Prema posljednjoj Eurosifovoj studiji održive su investicije od 2005. do danas porasle vrtoglavih 102 posto i sada vrijede 2,6 bilijuna eura.

Industrije budućnosti
Kako se održive investicije razlikuju od onih koje se smatraju štetnima? Nekoliko je kriterija, no kao najvažniju komponentu valjalo bi izdvojiti da tvrtka u čije se dionice ulaže s ciljem društveno odgovornog investiranja ili pripada nekoj od industrija budućnosti ili se u svojem svakodnevnom radu ističe tako da se kvalitetnije od ostalih skrbi o svim ‘stakeholderima’, tj. onima na koje kompanija na bilo koji način utječe u svom radu. Kao industrije budućnosti trebalo bi izdvojiti sve što na neki način ima veze s očuvanjem okoliša i alternativnim načinima dobivanja energije.

Zelena će revolucija prema nekim autorima obilježiti cijeli svijet u ovom stoljeću, tako da su među ulagačima najpopularnije tvrtke koje se na bilo koji način bave nalaženjem rješenja kako se riješiti fosilnih goriva kao pokretača moderne civilizacije. Prema Eurosifovim podacima broj takvih fondova povećao se nekoliko puta u protekle tri godine, a kao zemlje koje najviše prednjače u društveno odgovornom ulaganju ističu se Njemačka i Švicarska.
Drugi pristup bio bi pronalaženje kompanija čija djelatnost nije neka od neštetnih tehnologija, ali koje se na neki način ističu od ostalih prema svojem pristupu poslovanju, bilo da je riječ o odnosu prema zaposlenima, okolini bilo prema društvu u cjelini. Naravno, ulaganje nije poželjno ako je riječ o industrijama koje su u samoj svojoj biti na neki način štetne za društvo, kao što je, na primjer, duhanska.

Dioničarski aktivizam
Klasičan primjer društveno odgovorne kompanije u više-manje neodgovornoj industriji bila bi američka tekstilna tvrtka American Apparel. Njezini osnivači prepoznali su društvenu osviještenost dijela svojih kupaca i odlučili napraviti poslovni model koji se razlikuje od svih drugih. Naime, za razliku od većine ostalih brendova, čije se proizvode šiva u najudaljenijim dijelovima svijeta za vrlo male nadnice, kojiput iskorištavajući čak i rad maloljetne djece, ta tvrtka svoje proizvode šije isključivo u SAD-u. Satnica njezinih radnika u tvornici u Los Angelesu, najvećoj u SAD-u, jest 13 dolara (u nekim zemljama Trećeg svijeta taj iznos radnici ne dobiju ni cijeli mjesec), radnici imaju besplatan prijevoz, besplatne bicikle za one koji preferiraju takav način prijevoza, a tvrtka se na isti način brine i za okoliš. Dvadeset posto energije dobiva se od solarnih ploča postavljenih na krov tvornice, otpadni se materijal reciklira, a udio pamuka dobivenog

Danas u Business.hr-u: Kuštrak optužuje Vladu da su joj izbori važniji od gospodarstva

Damir Kuštrak Današnji Business.hr donosi intervju s Damirom Kuštrakom koji kritizira proračun strukturiran prema političkim potrebama Vlade zbog lokalnih izbora.

Merkel okupila svoj ekonomski tim, Njemačka kreće u nove investicije

Angela Merkel i Peer SteinbrückPredstavnici njemačkog političkog i gospodarskog života održali su u nedjelju navečer u uredu kancelarke Angele Merkel sastanak na kojem su utvrđene smjernice za daljnje korake u borbi s recesijom.

PORUKE IZ NJEMAČKE
Die Welt: Hrvatska je zatrovana korupcijom, a još gore je u Srbiji
Autor/izvor: SEEbiz
BERLIN – Komenatator lista "Die Welt", Ulrich Clauß, zapitao se ovih dana što su uzroci neviđenog nasilja na ulicama grčkih gradova – i došao do zaključka da ih ima nekoliko: "…djelomični krah državnih struktura, organizirani kriminal koji podržava i sama vlast, neorganizacija i nepostojanje društvenog jedinstva", to su po Claußu glavni razlozi aktualne krize "slabe grčke države", prenosi Deutsche Welle.

Navedeni problemi, smatra autor berlinskog dnevnika, grčku "katastrofu" stavljaju uz bok "zemalja u tranziciji iz regije", koje su svojedobno bile dio istočnog bloka (pod utjecajem Moskve, op.p.). Nepotizam, općeraširena korupcija, sustavni raspad društvenog i političkog poretka su, smatra Clauß, pojave koje "Grčka doista dijeli s cijelim nizom zemalja na jugoistočnom rubu Europe", odnosno pojave zbog kojih je i očit "jaz između sjevera i juga unutar Europske unije". A taj jaz, primjećuje komentator uglednog konzervativnog njemačkog lista, još uvijek ili nije dovoljno ozbiljno shvaćen od strane administracije EU-a u Bruxellesu – ili se o njemu do sada nije glasno pričalo. Zbog toga novinar "Die Welta" preuzima tu zadaću na sebe i baca pogled na jugoistok Europe. I što tamo nalazi? Cijeli niz "balkanskih" trikova.

Grčka je vlada, kako piše, 2004. morala priznati da je euro u toj zemlji uveden samo zahvaljujući višegodišnjem "friziranju" proračuna. "Kriminalno djelovanje jedne vlade iz zemlje članice EU-a", tako Clauß karakterizira grčke "korekcije" u vlastitom budžetu. Njemački komentator navodi i sumnjive špekulacije s cijenama zemljišta u Grčkoj i još sumnjivije požare, koji upadljivo često izbijaju na atraktivnim lokacijama. Nakon požara se, naime, to zemljište prodaje često u bescjenje – iako je prije požara bilo na listi zaštićenih lokacija, koje se nisu smjele prodavati.

"Die Welt" piše dalje: "Kad se radi o Bugarskoj, Rumunjskoj i proizvodima raspada bivše Jugoslavije, ali i južnog dijela Italije, Europska unija mora računati s havarijama, za čije rješavanje uopće nisu prikladni postojeći instrumenti europske razvojne politike." Ulrich Clauß stoga u svom komentaru (i u kontekstu navedenih problema) postavlja pitanje kako bi Europska unija ubuduće trebala regulirati proces proširenja? Sadašnja praksa, tvrdi on, za taj proces nije pogodna, a kao primjer navodi "korupcijom zatrovanu Hrvatsku". Još gore stanje po njemu vlada u Srbiji, "…zemlji u kojoj je organizirani ratno-gospodarski kriminal ušao u sve pore uprave".

Obzirom na to da su se mehanizmi sankcioniranja bruxelleskih organa na primjeru starih članica "pokazali kao tupi nož" (nedjelotvorni, op.p.), Clauß na koncu svog komentara postavlja ključno pitanje – ono je vezano uz politiku prijema novih članica u EU. "Kako pokazuje primjer Grčke, čak ni nekoliko desetljeća članstva u Uniji ne mogu izliječiti neke boljke", tvrdi autor i dodaje: "Europskoj su zajednici potrebni novi oblici pridruživanja, o kojima se diskutira u kontekstu Turske".

Moralo bi biti moguće, piše Clauß, "staviti te države u jednu vrstu karantene, gdje bi se pod strogom prismotrom približile standardima koji vrijede u EU". U suprotnom, zaključuje komentator, Europska unija neće europeizirati Balkan, u tom slučaju prijeti balkanizacija Europske unije.