Mislim da nitko nije ni očekivao da protuprijedlog prođe, pa ni sami predlagači.
Cilj je bio da se rasplamsa argumentirana rasprava za bolja buduća vremena, te da se oko protuprijedloga okupi što više malih dioničara kako glasovima, tako i fizički da ih se u budućnosti lakše doživljava.
Mislim da je za protuprijedlog glasalo cca 15% prisutnih.
Škoro već godinama isplaćuje 20% prikazane dobiti, pa je tako isplatio i ove godine, pravdajući to teškom ekonomsom situacijom i nelikvidnošću u gospodarstvu općenito.
Imam dojam da je argumentacija predlagača i drugih malih dioničara bila vrlo kvalitetna i konkretna tako da očekujem da će dogodine pri odlučivanju o visini dividende Škoro voditi računa i o tome i isplatiti povećani iznos.
Naravno, ako do tada još uvijek bude vlasnik. Zdravstveno stanje mu ne omogućuje aktivno vođenje tvrtke punim angažmanom, a takva prilika, koliko čujem, privlači zainteresirane na ponude i pregovore.

to ti je vrlo vjerojatno radnik koji je dobio dionice a treba mu gotovina i o tome je bilo riječi na skupštini firma kupi skuplje da radniku i onda on proda jeftinije!!

Meni je škoro kako se kaže jako pao u očima.

Dao je da se pročita cijeli protuprijedlog iako za to nije bilo potrebe i voditelj skupštine to nije imao namjeru, a zatim je škoro izveo svoj očito pripremljenji monolog pljuvajuči po svakom argumentu protuprijedloga iako je mogao jednostavno ne glasati za taj protuprijedlog kao što je i napravio.

Meni osobno najača je bila fora kad je izjavio da se poreze treba plaćati i da se tu bc ponaša društveno odgovorno i da bc ne misli izbjegavati plaćanje poreza jer država to smo mi i moramo biti odgvorni… i onda minutu kasnije ispadne da dionice kupuju i dodjeljuju radnicima jer je to porezno najprihvatljivije, dividenda mu je prošle godine bila isplaćena nakon 1.10 kad se više nije morao plaćati krizni porez, proizvodnju seli u srbiju jer su bolji poticaji … očito još jedna velika HRVATINA ali samo na jeziku.

onda se pravi da on nema pojma koliko mu je dionica dodjeljeno kao o tome odlučuje nadzorni odbor i sa njima je nešto potpisao … cijelo vrijeme pokušava prodati foru da nije on taj koji donosi svojim glasovima sve odluke na skupštini pa tako i postavljanje i smjenjivanje nadzornog odobra, te da se sve odluke nadzorni donosi onako kako on to kaže i da je nadzorni odbor tu samo FIKUS. naravno to što ga večinu godine nije bilo zbog bolesti pa prema tome nije niti zaslužio bonus u dionicama nije ga spriječilo da si dodjeli dionice.

kupnju dionica opravdava da ljude mora nekako nagraditi jer su plaće male pa da ljude nekako zadrži … opet nije mi jasno zašto večinu dionica dodjeli sebi ako mu je toliko stalo do radnika zašto nije sve podjelio radnicima

nadalje je izjavio kako je najlakše raspodjeliti novce, kako je kad je on došao u bc firma bila u lošoj situaciji kako radnici nisu dobijali po 6 mjeseci plaće i da on ne želi da se to ponovi jer kao boji se EU i budućnosti pa treba čuvati rezerve iako se radilo niti o 1milijun kn većoj dividendi. komentar da ako će firmu spasiti tih 1m kuna da je onda bolje da se ništa ne isplati u dividende da se novac sačuva za "teške" dane na to škoro nije imao komentara samo je zašutio

NITKO od radnika nije glasao za veču dividendu!!! Iako očekivano GAZDA se mora poštivati ali kad to doživiš na licu mjesta malo te šokira.

Imenovanje sina u nadzorni odbor koji nije u stanju završiti niti Eekonomski fakultet je bio skoro pa vrhunac skupštine!

"nažalost" BC je tako dobra firma da jednostavno moraš zažmiriti na ovako tajkunsko ponašanje. cost benefit ide ipak u prilog poslovanju nadam se da će tako ostati i u budćnosti, a onaj "mali" partner iz ukrajine mi daje nadu u to 🙂

na skupštinu je došlo jako puno ljudi koji su samo dioničari što pokazuje da nismo pasivni investitori!!

nažalost sve to se dešavalo u uvjetima kada su na škori vidljivi tragovi bolesti i nije lijepo djelovalo kako hrpa napada bolesnog čovjeka i vjerojatno onima koji su gledali sastrane je to ružno djelovalo. Međutim moje je mišljenje da to nije bilo planirano već da je izazvano sa škorinom nekorektnom reakcijom na protuprijedlog. da nije imao potrebu tako nekorektno komentirati protpuprijedlog vrlo vjerojatno do takve rasprave nebi niti došlo

1234567bc i stock, zahvaljujem na korisnim informacijama. Korporativno upravljanje je nažalost na vrlo niskim granama u većini firmi izlistanih na ZSE. Postoje i dosta gori primjeri od BC instituta. Zato je svakom potencijalnom ulagaču preporučljivo otprilike se upoznati sa odnosom prema malim dioničarima kako bi dobro procijenio potrebnu maržu sigurnosti. BCIN je po mom mišljenju intrinzično višestruko podcijenjena firma, a prema vašim izlaganjima stavio bih dodatni diskont od nekih 25% na nedostatke u korporativnom upravljanju.

nije mi baš jasna priča da jedan tako veliki "kupac" dolazi u bc vidjeti njihove proizvode i to za svojih 5.000 ha ili 15.000 ha što im je do 5% njihovih površina.
Osim ako nije obrnuta situacija, to bi mi imalo više smisla i za vlasnika i za radnike, a i za ukrajince.

pa možda je došao zato da vidi kako to izgleda na polju!!! nemožeš polje zapakirati i odnjeti kupcu da pogleda kako to uživo izgleda!!!

s obzirom da se kukuruz sije jednom godišnje ako fulaš sa sortom zaboravi jednu godinu.

5000 ha s obzirom na njihovih 300.000 ha je malo ali mislim da si nitko od forumaša nemože predočiti ni koliko je 5000ha puno koliko je to i da je za tih 5000 ha vrlo vrlo bitno da se precizno odredi što i kako će se sijati a dolazak u hr bi trebao biti najmanji problem … naravno vejrojatno se je malo i ugodno s korisnim spojio
ako nisam fula u izračunu 5000 ha je tabla zemlje dužine 10 km i širine 5 km znači trebaš napraviti 30 km samo da bi ju obišao. e sad si zamisli koliko treba zrna kukuruze da se to zasije… naravno 15000 ha je 3x ogromije

Ovo su moji preci jednog davnog dana našli dok su orali vrhunsku slavonsku plodnu zemlju u kojoj se uzgajao kukuruz, i to se čini i danas.

S jedne strane ovog rimskog srebrnjaka vidite lice Ceres, rimske boginje kukuruza (http://atheism.about.com/library/FAQs/religion/blgrk_demeter.htm), a s druge vidite marljivog seljaka kako volovima ore zemlju, u kojoj će vjerojatno biti zasijan kukuruz.

Radi se o vremenu prije gotovo 2100 godina. I Rimljanima, i Majama…, svima je kukuruz bio izvor života, i to je i dan danas. Danas kukuruza imamo u "skoro svemu" što jedemo, a koristimo ga već i kao energent/etanol (beveze) i kao sirovinu (biorazgradiva plastika – super!).

Nevjerojatna je stvar koliko su prinosi kukuruza kroz tih 2100 godina uznapredovali, kako i oni u nekoj mjeri svjedoče o "realnom gospodarskom rastu" kojega smo kao civilizacija doživjeli kroz svo to vrijeme… Naš BC Institut aktivno sudjeluje u tom procesu koji traje i dalje!

Čujem da će ovogodišnja berba biti izvrsna!

Imam dosta Bcina ali uvijek sam mislio da je kukuruz došao iz noveg svijeta. Tak da ti zahvaljujem na prosvjećivanju…

Pardon [lol] – ovo su bile žitarice općenito tj. ovaj će sijati pšenicu očito, ali i toga imamo u ponudi također, ali kukuruz je kuruz, novi svijet je stvarno dionio najbolje stvari 😛

Nego, zna li se što je s novom Upravom?
Tko su novi članovi i kad ide imenovanje?
Na web stranicama još stoji da je Škoro direktor…

BC Institut gradi tvornicu sjemenskog kukuruza u Iranu

Zagrebačka tvrtka u Iran intenzivno izvozi sjemenski kukuruz već sedam godina u godišnjoj vrijednosti oko milijun eura, a nakon izgradnje pogona u toj zemlji taj bi se iznos trebao najmanje učetverostručiti

Zagrebački BC Institut, vodeća hrvatska sjemenarska tvrtka sa 114 godina tradicije, u Iranu će graditi pogon za sušenje, doradu, pakiranje i distribuciju sjemenskog kukuruza, za http://www.banka.hr otkrio je predsjednik uprave BC Instituta Kristijan Puškarić, koji je upravo u srijedu u Zagrebu imao novu rundu pregovora s iranskim partnerima.

"Pogon bi trebao biti u funkciji do jeseni 2012., kako bi se ondje mogao sušiti i obrađivati urod od sljedeće godine, a gradnju ćemo financirati u suradnji s našim iranskim partnerom, kompanijom ICMD. Proizvodnja će se odvijati pod našim nadzorom, a sam pogon sličit će na ove koje imamo u Hrvatskoj, u Rugvici i Slatini.

Inače, u Iran intenzivno izvozimo sjemenski kukuruz već sedam godina, a godišnji nam je izvoz vrijedan oko milijun eura. Nakon što pogon bude u funkciji izvoz bi se sa sadašnjih 500 trebao povećati na oko 2.000 tona godišnje. Možda bismo mogli računati i s većim brojkama, ali zasad smo išli na sigurnu varijantu. Iran je deficitaran s kukuruzom i država potiče njegovu proizvodnju", objašnjava Puškarić.

ostatak pročitajte na:

http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=102&View=Details&ItemID=72016

Lijepe vijesti! Čini mi se da se BC Institut ipak razvija onako kako sam si ja to zamislio 😉 Mi imamo vrhunski proizvod za izvoz, i to će svakim danom postajati sve jasnije razvojem kako bezbrojnih malih tako i ovih velikih tržišta na koje se fokusira (Turska, Iran…).

To je lijepo tržište!!
Ukupno cca 150 miliona žitelja!!

dobra vijest, ali kupnja je i dalje mršava..

zadnjih dana pojačana kupnja, pa čak i više kupaca se nadmećuu. Postaje sve više zanimljivije.