Autoceste brišu samo dvije godine duga – samo dvije – pa to je dovoljno do izbora. Za crvene to nije samo !

To,to to….prodat,prodat,prodat a lovu što se dobije…pojest,pojest…i na kraj…pokxnjat,pokxnjat,pokxnjat…

Sve je to dio plana…Netko će omastiti brkove…

Nisu sve te igre slučajne…ali i kada sve bude privatizirano neće se smanjiti porezi pa makar se i prepolovio javni sektor…
Ne idu poirezi samo tamo…čak štoviše plaće se i vrate nazad(što nije izlika da se ne odrade određena rezanja)
Recimo onaj tko je dozvolio da se javni dug troši kako se do sad trošio

Hajde malo razmotrite tko je sve zaradio na javnom dugu
Vrlo vjerovatno se i ovdje spremaju garancije ako promet padne ispod određene kvote…

U elaboratu savjetnika zanimljiva je i klasifikacija postojećeg duga HAC-a i ARZ-a. Tu se navode pomalo zastrašujuće brojke kao jedan od važnijih argumenata za ulazak u monetizaciju. Krajem prošle godine dug HAC-a iznosio je 2,95 milijardi eura, a ARZ-a 960 milijuna eura, pa je ukupan dug bio gotovo 4 milijarde eura, odnosno oko 30 milijardi kuna. Savjetnici navode kako bi ukupan javni dug Hrvatske porastao za 14,3 posto nakon što se obveze ARZ-a i HAC-a uvrste u javni dug. Bez izdanih, a nepozvanih jamstava države javni dug iznosi u 2012. godini 53,6 posto BDP-a (BDP za 2012. – 330 milijardi kuna). Ukoliko bi HAC i ARZ bili poptuno isključeni iz izračuna javnog duga isti bi za prošlu godinu iznosio 63,6 posto BDP-a. Možda i najteža okolnost u zaduženosti HAC-a i ARZ-a odnosi se na kratkoročnost otplate dugova. Oko dvije trećine glavnice kredita HAC-a (2,1 milijardi eura) dolazi na naplatu u narednih 5 godina, od toga 1 milijarda eura ove i naredne godine. Najveći udio su 3 jednokratna kredita iz 2008. i 2009. godine, 70 milijuna eura kod ZABA-e, te po 100 milijuna eura kod Hypo banke i JP Morgana. Danas je sasvim jasno kako su upravo ti dugovi odgovornost Vlade Ive Sanadera i operativno prvog čovjeka ministra Božidara Kalmete, koji su dozvolili prekomjerno zaduživanje, iako je bilo očito da se ti dugovi nemaju odakle vraćati.

Sve je se to znalo kad su se autoceste gradile.
Tada je oporba sutjela, a cijela politicka struktura bila da se gradi i zaduzuje. Ne sjecam se da je ijedan politicar bio sumnjicav, a kamoli protiv.

Mediji su takodjer sve to podrzavali, a ono malo protivnika ovakvog nacina gradbhe i zaduzivanja po komercihalnim uvjetima, nisu imali sansu izici u javnost jer su ih nediji ignorirali. A biraci su bili prevareni jer nisu imali potpune informacije, koliko kosta, tko financira i kako ce se vratiti.

Ne zaboravimo da je sve krenulo za vriheme Racanove vlade (time su se hvalili) i nastavljeno za vrijene Sanadera. I jedni i drugi su se bakrcali jreditima i ojrecali velike novce tako da im uz politicki rejting rastu i vankovni racuni. Tu je ipak Sanader bio majka svih lopovluka.
Ali i ovi su lopuze par exelance, samo dosla kriza pa presusili krediti.

Sve je bilo lijepo dok se ne potrose tudji novci, sto bi Tacher-ca rekls za komunizam.

Ako su prihodi od cestarine cca. 1,5 milijardi kuna na godisnjoj razini, onda je jasno, da oni nisu dovoljni niti za placanje kamata a kamoli da se jos i dug vraca. Tome treba jos pridodati place uposlenih, kao i troskove odrzavanja cesta. Zato je Vladi prvi i jedini cilj, osloboditi se ovog balasta, pa cak i pod cijenu, da se ne ostvari maksimalni iznos zakupa. Jedino pozitivno u tome svemu moglo bi biti, da onih 60 lipa trosarine na gorivo, moze pomoci drugom velikom bolesniku HZ-u.

Next step: WATER

Kome ces prodati vodu? Izraelci dobivaju litar vode iz mora za 1 cent.

Gradjani su dozvolili…

zanimljivo kako se nitko nije bunio kad su banke poklonjene strancima, a sanirane novcima građana. nitko se nije bunio kad su majstori privatizacije i pretvorbe usrali sve ono što je napravljeno novcima građana. nitko se nije bunio kad je sanader privatizirao drugi paket ine, stvorene novcima građana. ili prodavao plivu u veroni… čega se stanić boji? novog gazde kod kojeg će trebat zapet da se ne bude gubitaš? odakle stanić misli da će se i dalje sanirat gubici firme u kojoj radi, a na teret građana? je li to pošteno? što ćemo sa ekipom koja je popeglala milijune na gradnji autoputa?

Autocestu preplatimo 5mlrd a realno je to sve koštalo 2-3mlrd. Taj eeexxtra profit narihtamo našim građ. firmama i one odrade posao uprihode taj novac i na kraju ih pola propadne. Neznamo ni nepošteno a kamoli pošteno raditi što u biti znači da nismo tu da mislimo nego da to umjesto nas rade redom beč, budimpešta, boegrad a sad bruxelles te sutra neki drugi. Kaj najbolje mi i ne želimo da nam drugi kroje sudbinu ali uvijhek napravimo sve što možemo da do toga dođe.

Sve je ovo sada naknadna pamet.
Kad su se uzimali krediti bilo je svima dobro:
Politicka mafija se nakrala preko gradjevinske operative.
Sindikati su bili zadovoljni, velike place stvarno i lazno zaposlenih.
Glasaci su dobili ostvarenje sna povezivanha sjevera i juga iz 71 gidine.

Sad kad se ne mogu vracati krediti:
Politicari (i vladajuci i oprba) ne priznaju pogresje vec su im uvijek krivi drugi.
Sindikati bi stitili neobranjivo, previse ljudi sa prevelikim placama (a sigurno ih jedno 10-ak % ne zna ni sta im je u opisu radnog mjesta.
Glasaci glume zbunjene, a ne znaju da uvijek lud jeb. Zbunjenoga.

tramell
Nije da ga branim ali istine radi
HDZ je privatizirao drugi paket dionica INA-e (malo manje od 21%) prema zakonu koji su donjeli Linić i njegova partija prilikom prodaje 25%+1 dionica MOL-u i to na način da je 7% išlo u javnu ponudu građanima RH i plaćeno 1700 kn po dionici (usporedi to s 900 kn po dionici za koliko je Linić prodao MOL-u 25%+1 dionicu s time da im je odmah dao efektivnu kontrolu nad INA-om) 7% je prema istom zakonu prebačeno u braniteljski fond a 7% je trebalo biti prodano djelatnicima (nije prodano 7% i djelatnicima se prema nekim računicama mogla ponuditi po još jedna dionica) i to na način da je djelatnik s maximalnim popustom na dionice (to su oni koji su 40 i više godina radili u INA-i) plaćao oko 1150 kn po dionici. Nakon nekog vremena MOL te dionice kupuje na javnoj ponudi po cca 2800 kn za dionicu.
Druga stvar je Pliva. 2000 gudinu je država Hrvatska dočekala s kontrolnim paketom dionica u Plivi (cca 26-27 %) i onda je Račan odlučio “sanirati dugove veledrogerijama (zanimljivo da je pomoćnik ministra financija Kuštrak koji je odrađivao taj posao “sanacije” nakon tog radnog mjesta zasjeo na mjesto CEO- a u jednoj veledrogeriji koja je bila uključena u “sanaciju”)i to na način da im prepusti paket dionica Plive tako da je država pala na udjel od cca 15%. E sad šta je Sanader prtljao s Plivom nemam pojma ali u tom trenutku je mogao odlučivatio o samo 15% vlasništva u Plivi.
Što se autocesta tiče samo drugačijim sustavom naplate može se smanjiti broj zaposlenih u HAC-u i ACRZ za cca 800-900 što je godišnja ušteda od cca 200 miliona kuna. Druga ušteda koja bi donijela barem 150 miliona kuna godišnje je refinanciranje određenih kredita po normalnim kamatama i onda imamo situaciju da iznos koji oni planiraju uprihodovati od tzv monetizacije je jednak onome koji se može uštediti bez velikih problema. A ako misle da je refinanciranje problem nek ponude građanima obveznice HAC-a i ACRZ uz državno jamstvo s kamatom od 5%. Prodat će 2 milijarde eur dok si rekao keks