Kad fali novaca za novogradnje onda se napravi ‘prodaja’ preko BAREBOAT chartera, tj. dobiješ i novce i visoku vozarinu u godinama super ciklusa.

Tako je Atlantska financirala novogradnje 2005.

Prodala 3 stara panamaxa preko BAREBOAT-a 2005., i za 2-3 godine ih je otplatila s visokim vozarinama i OPET IH PRODALA 2008.

ISTE BRODOVE, 2 PUTA.

Na tom Bareboat poslu 2005-2008 su zaradili oko 100 mil dolara ili 700 milijuna kuna.

Je li vam jasno kolika šteta se nanosi firmi s ovom nepotrebnom, ne racionalnom prodajom?

Udruga malih dioničara Atlantske postoji u Dubrovniku već 20+ godina.

Dioničari, osnujte udruge malih d.i u drugim gradovima, postanite članovi, i dajte punomoć Udrugama, za zastupanje-glasanje na skupštinama.

Tako se može promjeniti sadašnje vodstvo firme već na sljedecoj skupštini 15.lipnja 2022.

Zasto bi svaki grad trebao imati udrugu? Je li ta udruga sto pokrenula ili su to stari pomorci koji su tu samo da se ne osjecaju zaboravljeni? Ne vjerujem da firma radi protiv sebe pogotovo sto je IB ulupao svu svoju lovu koju je zaradio na turistima. Uvijek moze bolje ali samo oni znaju pravu sliku i vjerujem da rade u interesu kompanije jer da je drugacije ne bih ulagao u nju.

Te udruge ne sluze nicemu nego skupljanju clanarine. Ne dajem nikome svoje novce.

Izvoz iz dva glavna ruska crnomorska izvozna čvorišta ugljena u Tamanu i istočnom terminalu Novorossiysk iznosio je ukupno 1,52 milijuna tona u mjesecu do danas, u usporedbi s 1,77 milijuna tona u istom razdoblju prošle godine, prema podacima tvrtke VesselsValue.

Utovar u Tamanu pao je za 0,32 milijuna tona na 1,26 milijuna tona, pri čemu je teret uglavnom išao u Tursku, iako je bilo i pošiljaka u Španjolsku i Nizozemsku.

Od 0,26 milijuna tona utovarenih u Novorossiysk, 0,12 milijuna tona je bilo namijenjeno Italiji, a daljnjih 0,05 milijuna tona je izvezeno u Španjolsku, pokazuju podaci.

Ruski trgovac ugljenom rekao je da nema značajnih ograničenja za otpremu u regiji, unatoč ratu koji je u tijeku u obližnjoj Ukrajini.

“Ljudi se navikavaju na premiju za ratni rizik”, istaknuo je.

Dodao je kako željeznička mreža koja opslužuje crnomorske luke nije bila začepljena zbog vojne uporabe, napominjući da je “punom brzinom naprijed”.

Povećanje osiguranja
”Najveći problem s Crnim morem je osiguranje,” rekao je Burak Cetinok, voditelj istraživanja u Arrow Shipbroking Group, ističući da su troškovi osiguranja za plovila “prekomjerno visoki” zbog rizika od oštećenja i to je odvraćalo neke brodske operatere .

”Ali vozarine su nevjerojatno visoke, pa neki riskiraju otići tamo”, rekao je, ukazujući na cijene na kratkim relacijama za brod za suhi rasuti teret od 10.000 tona tereta na znatno iznad 50 USD/t, u usporedbi s uobičajenim razinama od 5-10 USD /t.