Umirovljenicima bi u prosincu trebao biti isplaćen godišnji dodatak na mirovinu u vrijednosti od sedam eura za svaku punu godinu mirovinskog staža, euro više nego prošle godine.

Za umirovljenika s 20 godina priznatog staža to znači 140 eura, za 30 godina 210 eura, za 35 godina 245 eura, a za 40 godina 280 eura.

SOCIJALNA POLITIKA

Važna vijest za umirovljenike: Uskoro stiže novi krug programa za pomoć starijima

Prema službenoj procjeni Vlade, prosječni dodatak trebao bi iznositi oko 208 eura, a za njegovu je isplatu predviđeno ukupno 258 milijuna eura. Vlada je pritom najavila vrijednost od sedam eura po godini staža, dok formalnu odluku prema Zakonu o mirovinskom osiguranju mora donijeti najkasnije do 31. listopada.

Koliko donosi pojedini broj godina staža

Ako Vlada potvrdi najavljenih sedam eura po godini staža, umirovljenik s 15 godina staža dobit će 105 eura, s 20 godina 140 eura, s 25 godina 175 eura, s 30 godina 210 eura, s 35 godina 245 eura, a s 40 godina 280 eura.

Iznos od 224 eura, koji se posljednjih dana spominjao kao prosječan, odgovara umirovljeniku s točno 32 pune godine mirovinskog staža. Službena Vladina procjena prosječnog iznosa za ovu godinu ipak je 208 eura.

Pri izračunu se računaju pune godine mirovinskog staža. Tako bi, primjerice, osoba kojoj su priznate 32 godine i osam mjeseci za potrebe godišnjeg dodatka imala 32 pune godine, što bi uz vrijednost od sedam eura značilo 224 eura dodatka.

Dodatak je trajno pravo, ali iznos se određuje svake godine

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić naglasio je u HRT-ovu Otvorenom da godišnji dodatak nije jednokratna mjera, nego trajno pravo uvedeno Zakonom o mirovinskom osiguranju.

To, međutim, ne znači da će svake godine vrijediti isti iznos po godini staža.

jednostavnije korištenje

Jednim klikom do usluge, ali kome se obratiti kad nastane problem?

Kaić s velikom misijom

Dok jedni zaboravljaju stare vještine, na Murteru ih prenose na nove generacije

Zakonom je određeno da Vlada svake godine, najkasnije do 31. listopada, donosi odluku o vrijednosti jedne godine mirovinskog staža, a HZMO dodatak isplaćuje u prosincu bez donošenja posebnog rješenja.

To pravilo propisano je člankom 92. Zakona o mirovinskom osiguranju.

HZMO također pojašnjava da godišnji dodatak pripada svim korisnicima mirovine svake kalendarske godine za koju im se isplaćivala mirovina, neovisno o visini mirovinskih primanja.

Umirovljenici ne trebaju podnositi zahtjev

Za ostvarivanje godišnjeg dodatka nije potrebno podnositi zahtjev.

HZMO ga isplaćuje automatski u prosincu, bez donošenja posebnog rješenja.

Za korisnike kojima mirovina nije određena prema mirovinskom stažu zakon propisuje da se godišnji dodatak računa na temelju 15 godina mirovinskog staža.

Prošle godine vrijednost jedne godine staža iznosila je šest eura, a dodatak je isplaćen za više od 1,228 milijuna korisnika. Prosječno je isplaćeno 177 eura, a ukupno je za tu svrhu izdvojeno oko 217 milijuna eura.

Zašto sedam, a ne 10 ili 12 eura?

Predstavnici umirovljenika tražili su znatno veći dodatak.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Višnja Stanišić rekla je u HRT-ovu Otvorenom da je Sindikat tražio 12 eura po godini staža, ocjenjujući da ni taj iznos ne bi u potpunosti kompenzirao rast životnih troškova umirovljenika.

Upozorila je da prosječna stopa inflacije ne opisuje nužno stvarne troškove starijih građana jer oni veći dio svojih primanja troše na hranu, lijekove, režije i druge osnovne potrebe.

„Svaki umirovljenik ima svoju inflaciju”, poručila je Stanišić, ističući da struktura potrošnje starijih građana može biti bitno drukčija od one na kojoj se temelji opći indeks potrošačkih cijena.

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Marinko Lukenda rekao je da je njegova stranka pregovarala o većem dodatku, ali da fiskalne mogućnosti nisu dopuštale veći iznos.

Prema njegovim riječima, svaki dodatni euro po godini staža državni proračun stoji gotovo 38 milijuna eura. Sličnu procjenu ranije je iznio i Ružić, koji je naveo da svaki dodatni euro povećava proračunski trošak za oko 40 milijuna eura.

Povećanje s prošlogodišnjih šest na ovogodišnjih sedam eura tako samo po sebi povećava ukupni trošak godišnjeg dodatka za približno 40 milijuna eura.

Rasprava o tome jesu li mirovine pratile rast cijena

Ružić je u Otvorenom ustvrdio i da su mirovine posljednjih godina rasle snažnije od kumulativne inflacije te podsjetio na povećanja mirovinskih prava i promjene formule usklađivanja.

Predstavnici umirovljenika osporili su, međutim, zaključak da službeni prosjek dovoljno dobro opisuje njihov životni standard.

Stanišić je upozorila da umirovljenici znatan dio svojih prihoda troše upravo na proizvode, lijekove i usluge čije je poskupljenje za pojedinca moglo biti osjetno veće od ukupne službene inflacije.

Saborski zastupnik Miroslav Marković također je ocijenio da godišnji dodatak ne može u potpunosti nadoknaditi gubitak kupovne moći nastao u razdoblju snažnog rasta cijena.

Sudionici Otvorenog složili su se da godišnji dodatak treba postati trajni dio mirovinskog sustava, ali se bitno razlikuju u procjenama je li najavljenih sedam eura po godini staža dovoljno za ublažavanje rasta troškova života.